Jaja su oduvijek predstavljala simbol novoga života. Zanimljivo je da su obojena jaja pronađena još u predistorijskim grobovima. Vjernici zoroastrizma, prve monoteističke religije, farbali su jaja na Nowruz, iransku Novu godinu, na prve dane proljeća. Ta tradicija u iranskom i nekim drugim narodima traje oko 2.500 godina. Naprimjer, skulpture na zidinama Perzepolisa, pokazuju kako narod nosi jaja kralju.
Stari Egipćani vjerovali su da je život nastao iz jajeta. Imali su običaj darivanja jaja u proljeće kao simbol probuđenoga života. Sv. Avgustin u 5. vijeku spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života, Isusovog uskrsnuća i izlaska iz groba. Papa Grgur I Veliki u 6. vijeku preporučio je misionarima da se pojedini folklorni elementi starih religijskih poganskih svečanosti uklope u hrišćanske svetkovine u slučajevima kada je to bilo moguće.
Hrišćansko slavljenje Uskrsa poklapalo se vremenski s paganskim blagdanom Eostre u germanskim narodima. Jaje i zec uzeti su kao simboli iz blagdana Eostre i postali su dio hrišćanske proslave Uskrsa. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima, prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije pojave hrišćanstva.
Crkveni Sabor u Nikeji odlučio je 325. godine da Uskrs postane pravi hrišćanski praznik, no manje je poznato da su odredili da se slavi prve nedjelje nakon punog mjeseca koji pada iza 21. marta, odnosno ekvinocija.
Uskršnji zec
Mit o uskršnjem zecu, prema nekim izvorima, potiče od stare germanske priče o ženi koja je ukrašavala jaja i ostavljala ih posvuda da ih djeca mogu pronaći.
U Brazilu se, u pokrajini Minas, na Veliku subotu džepovi pune komadićima kvarca koji se na Uskrs ostavljaju kod kuće.
U Danskoj se na Veliku subotu, u džepovima se nose komadići beskvasnog hljeba umotanog u bijelo platno, koji se jedu u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zimzelene bobice koje su simbolizirale život.
Na italijanskom ostrvu Lampeduza na Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi.
U zemljama bivšeg Sovjetskog saveza jaja se farbaju voskom i čuvena su po kompleksnim šarama od kojih su najpoznatije ukrajinske. Čuvene Faberžeove radionice izrađivale su draguljima optočena uskrsna jaja za ruski carski dvor, a većina tih umjetničkih djela imala je u sebi i skriveno iznenađenje poput ptica na navijanje ili minijaturnih brodova.
Prva čokoladna jaja napravljena su u Evropi u 19. stoljeću.
