Piše Almira Hadžović-Džuvo
Cijeli zdravstveni sistem susreće se sa nikad većim izazovom u svakom dijelu svog rada. Za sve nas je važno znati koji simptomi upućuju na prisustvo COVID -19 infekcije , a za ljekare osim simptoma važni su i drugi klinički pokazatelji kao što su rezultati laboratorijskih testova i ostalih dijagnostičkih pretraga. Ovo je posebno važno dok čekamo pouzdane testove kojima ćemo otkrivanjem antitijela u krvi moći doći do bržih rezultata. Do tada je jako važno da na globalnom i lokalnom nivou sarađujemo kako bi što brže došli do precizne dijagnoze i pomogli pacijentu uz maksimalne mjere zaštite medicinskog osoblja i pacijenata.
Svaki dan se objave rezultati velikog broja istraživanja i dužni smo biti informisani, jer se i preporuke za vođenje pacijenata neprekidno mijenjaju, nadopunjuju kako se uzorak na kojem se provode istraživanja povećava.
Obzirom na činjenicu da se u radovima objavljenim od početka pandemije mogu naći značajne razlike u procentima pojedinih kliničkih pokazatelja kod hospitaliziranih pacijenata sa COVID -19 infekcijom ukazala bih na rezultate jedne vrlo intresantne meta analize koja nam može pomoći i u dijagnostici. Da bi svima bilo jasno meta analiza je statistička analiza u kojoj se zajedno analiziraju rezultati više naučnih istraživanja. Time se dobiva veći uzorak i pouzdaniji rezultati. U radu pod naslovom “Clinical characteristics of hospitalized patients with SARS-CoV-2 infection: A single arm meta-analysis.” objavljenom 28.03.2020 u Journal of Medical Virology obrađeni su rezultati 10 studija koje su istraživale kliničke pokazatelje COVID-19 infekcije, što zajedno čini uzorak od 50 466 hospitaliziranih pacijenata. Rezultati ove meta analize pokazuju da su temperatura i kašalj najčešći simptomi. Temperatura se javlja sa učestalošću od 89,1 %, kašalj 72,2%, te umor mišića i opšta slabost kod 42,5% od ukupnog broja pacijenata . Iza ovih simptoma slijede grlobolja, proljev, glavobolja , a drugi simptomi su rijeđi. Ono što je posebno istaknuto je činjenica da je 96,6 % pacijenata imalo abnormalan nalaz CT pluća. Iako su gotovo svi hospitalizirani pacijenti imali promjene koje su se mogle uočiti na CT- u pluća, svega 18% bolesnika je pokazivalo tešku kliničku sliku , a smrtnim ishodom je okončalo 4% pacijenata. Iako RT-PCR test za sada ostaje standard u dijagnostici COVID -19 infekcije ne smije se zanemariti uloga CT pluća u dijagnostici i procjeni težine bolesti zaključuju autori ove ali i niza drugih studija.
