Ako su tinejdžeri na nešto mirisali tokom 90-ih, to je bio CK One – miris Calvina Kleina koji je definirao deceniju svojim svježim i citrusnim notama. Lansiran 1994., bio je namijenjen svima. “Miris za muškarca ili ženu”, pisalo je na reklamnom oglasu, u kojem su bili i muški i ženski modeli, različitog stepena obnaženosti. Demokratičan i agresivno neagresivan, itekako je bio u skladu sa svojim konzumentima, zaradivši čak 90 miliona dolara sredinom ‘90-ih. Jednostavnog koncepta, CK One slavljen je kao prvi uniseks miris, mijenjajući konvencije u svijetu parfema.
Pa ipak, 25 godina kasnije, ni jedan drugi brend nije ni blizu uspio ostvariti istu inkluzivnost na mainstream nivou. (Le Labov Santal 33 mogao bi biti izuzetak). Mirisi su u velikoj mjeri dijeljeni na spolove.
“To više ima veze sa reklamiranjem proizvoda nego sa ukusom kupaca”, objašnjava Sylvie Ganter, suosnivačica brenda Atelier Cologne. “Svaki brend se pita ‘Ko je moja idealna mušterija? Kako ona izgleda? Kako ćemo je privući?’ Mnogo toga je vođeno željom za prodajom.” Ganter situaciju upoređuje sa industrijom hrane, nudeći žitarice kao primjer: one sa zanimljivim ukusima, oblicima i u duginim bojama namijenjene su djeci, dok se odraslima nudi zdraviji izbor. “Razdvajanja se prave kako bi se proizvodi prodali široj publici”, kaže Sylvie Ganter. “To je ekonomski simptom – mora se bolje prodati.”
Cvijeće za žene, mošus za muškarce
Razvrstavanje mirisa prema rodovima evidentno je i po pakovanju. Tradicionalno, parfemi namijenjeni ženama upakovani su u bočice u obliku motiva za djevojčice, poput srca, usana i tijara, te u roze i ljubičastim bojama. Kolonjske vode za muškarce, sa druge strane, odraz su čvrste, mišićave spoljašnosti: jednostavne, širokih ramena, bez ikakvih ukrasa. Ali, Sylvie Ganter smatra da se mirisi ne bi trebali dijeliti na muške i ženske, a posebno se ne bi trebali različito pakovati. Zbog toga, mirisi koje su ona i njen suprug i suosnivač Christophe Cervasel kreirali za Atelier Cologne ne samo da su rodno fluidni već su i upakovani u iste bočice čistih linija – poput minimalističkog pakovanja mirisa CK One. “To je poput vina”, kaže ona. “Sve boce vina izgledaju isto – ne postoji vino za žene i vino za muškarce. Zašto bi bilo drugačije sa parfemima?”
Također, kada su u pitanju same mirisne note, i one su tokom historije bile klasificirane na muške i ženske. “Sa porastom marketinga, parfemska industrija razvila je klasifikaciju i olfaktivnu porodicu, koja se razlikuje između muškaraca i žena (fourgère porodica, na primjer, namijenjena je muškarcima)”, pojašnjava Myriam Badault iz kompanije Diptyque, te smatra da francuske parfemske kuće ne dodjeljuju spolove mirisima. “Pa, ipak, iz razloga koji mi nisu poznati, bilo je manje mašte i slobode u sirovim materijalima sa kojima smo radili. To je odlučujuće, jer mirisi su povezani sa vašim čulima. Da li klasificiramo okus, vid i dodir u odnosu na rod?”
Međutim, teško je osloboditi se olfaktornih predrasuda – uslovljeni smo da vjerujemo kako su cvjetne note striktno za žene, a drvene i mošusne za muškarce. S tim na umu, formiraju se predrasude da su određene note tradicionalno ženske, poput vanilije i ruže. “Onog trenutka kada muškarcu kažete vanilija ili ruža, odmah izgube interesovanje – otkrivajući im naziv, osude miris prije nego ga osjete”, kaže Ganter. “Ne vjerujem da parfem ima rod. Možete ga rodno odrediti odijevanjem i načinom na koji ga nosite. Ali, ukoliko ruže unaprijed pripišete ženama, a drvene note muškarcima, propuštate mnogo toga.” Na kraju krajeva, sve se svodi na to sa čime kombinirate određeni parfem. Ukoliko ruži dodate još cvijeća, Ganter kaže da će to biti “karikatura od cvjetnog parfema, te naravno da će mirisati ženstvenije”. (Atelier Cologneov miris Rose Anonyme, na primjer, koristi drvo i pačuli kako bi postigao dimni i tamniji efekat). Do brendova je hoće li postići balans koji će privući oba spola.
Mirisi za sve rodove
Danas, 25 godina nakon što se pojavio CK One, posvećuje se više pažnje inkluzivnosti, posebno po pitanju rodnog identiteta. Stvoreni su uslovi za osnivanje brendova koji ne poznaju rod, ali i prilika za već afirmisane brendove da tržištu predstave rodno neutralne mirise.
U februaru, kada je odjevni brend Vince prvi put uplovio u mirisne vode, učinio je to sa tri parfema, namijenjena svim rodovima. Početkom godine, Carine Roitfeld, bivša urednica francuskog Voguea, predstavila je bezrodnu parfemsku liniju, nazvanu 7 Lovers, inspiriranu ljubavnicima iz omiljenih gradova svijeta. I glumica Michelle Pfeiffer je lansirala pet bezrodnih mirisa, pokrenuvši parfemski brend Henry Rose. Istovremeno, rodno neutralni brend za njegu kože Non Gender Specific također je predstavio miris zvani Flooid. Parfemski brend u usponu Kierin svoje kreacije namijenio je svim rodovima; Pheroe je kreirao uniseks putna pakovanja mirisa, a prošlog mjeseca Gucci je predstavio Mémoire d’une Odeur, koji je prvi “rodno nepotpisani miris” ovog luksuznog brenda.
Sve to ukazuje na promjene u svijetu mirisa – koje bismo trebali klasificirati prema raspoloženju ili ličnim vezama, a ne rodu. “Parfemi su tako emocionalni”, smatra Sylvie Ganter. “Zato ne mislim da je zadatak brenda da odluči da li je određeni miris za muškarce ili za žene.”
