Postoji jedna, ovisno od ugla gledanja – nekima dobra, a nekima uvredljiva šala – kad bi žene vladale svijetom -ne bi bilo ratova, ali neke od zemalja ne bi “pričale” jedna s drugom.
Donedavno je ideja da bi žene mogle vladati svijetom zvučala pomalo smiješno – kao nešto iz naučne fantastike. No, u eseju za BBC, a povodom Međunarodnog dana žena još prije 11 godina, politička analitičarka i bivša glasnogovornica Bijele kuće Dee Dee Myers tvrdi da je to tema o kojoj se može ozbiljno raspravljati.
Žene imaju drugačije životno iskustvo
Šta se promijenilo? Mnogo toga. Sve veći broj istraživanja i iskustava jasno pokazuje da osnaživanje žena poboljšava situaciju. Ne čini je savršenom, ali čini je boljom. To počinje jednostavnom činjenicom da žene često imaju drugačije životno iskustvo. To iskustvo utiče na način na koji vidimo probleme – i razmišljamo o rješenjima. „Raznolikost je apsolutno prednost,“ kaže Christine Lagarde, bivša izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda. „Uz raznolikost donosite različite poglede na svijet, različite načine analiziranja problema i drugačije pristupe rješenjima. Sama činjenica raznolikosti zapravo proširuje horizonte i obogaćuje proces razmišljanja, što je od presudne važnosti.“
Premijerke
Sirimavo Bandaranaike (Šri Lanka) – Prva žena na svijetu koja je postala premijerka. Ušla je u historiju 1960. postavši premijerka Šri Lanke (tadašnjeg Cejlona). Ova uloga je bila posebno važna jer je predstavljala značajan trenutak za žensko liderstvo u političkom svijetu.
Indira Gandhi (Indija) – Postala je premijerka Indije 1966., kao prva žena u toj ulozi u zemlji. Njeno vođstvo obilježeno je mnogim izazovima, a ona je ostala jedna od najuticajnijih političkih ličnosti u indijskoj historiji.
Golda Meir (Izrael) – 1969. godine Meir je postala prva žena premijerka Izraela. Poznata kao “željezna dama” izraelske politike, upravljala je zemljom tokom ključnih trenutaka.
Margaret Thatcher (Ujedinjeno Kraljevstvo) – Prva žena premijerka Ujedinjenog Kraljevstva, preuzela je dužnost 1979. Thatcher je bila poznata po odlučnoj politici i čvrstom stavu, dobivši nadimak “željezna dama”.
Benazir Bhutto (Pakistan) – Postala je prva premijerka u muslimanskoj zemlji 1988. godine. Bhutto je predstavljala simbol promjene i modernizacije u Pakistanu, iako je njeno vođstvo bilo izazvano političkim turbulencijama.
Tansu Çiller (Turska) – Prva i jedina premijerka Turske, poznata po svom uticaju u periodu političkih promjena u zemlji. Njeno vrijeme na vlasti od 1993. do 1996. godine obilježeno je ekonomskim i političkim izazovima.
Predsjednice
Isabel Perón (Argentina) – Postaje prva žena predsjednica na svijetu 1974. godine nakon smrti svog supruga, predsjednika Juana Peróna. Perón je bila pionirka ženskog predsjedništva, iako je njena vladavina bila kratkotrajna i završila se državnim udarom.
Vigdís Finnbogadóttir (Island) – Prva žena koja je demokratski izabrana za predsjednicu u svijetu, preuzela je funkciju 1980. Island je tada postao pionir u rodnoj ravnopravnosti, a Vigdís je služila četiri mandata, sve do 1996.
Corazon Aquino (Filipini) – Postaje prva predsjednica Filipina 1986., nakon što je vodila narodnu revoluciju koja je zbacila autoritarnog predsjednika Ferdinanda Marcosa. Njen mandat bio je simboličan za demokratiju i otpor diktaturi.
Mary Robinson (Irska) – Prva predsjednica Irske, preuzela je dužnost 1990. Robinson je bila poznata po svom progresivnom stavu, a kasnije je postala i komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Ellen Johnson Sirleaf (Liberija) – Prva žena izabrana za predsjednicu u Africi, preuzela je dužnost 2006. Sirleaf je nagrađena Nobelovom nagradom za mir 2011. za svoj doprinos miru i ženskim pravima u Liberiji.
Je li svima njima uloga u povijesti bila pozitivna? Naravno da nije. Jesu li griješile? Naravno da jesu. Ali ostaje nepobitna činjenica da su upravo one otvorile put ženama u politici širom svijeta, donoseći promjene. Njihove pozicije moći su uspjeh koji sam po sebi svjedoči o snazi i odlučnosti žena u suočavanju s izazovima i stvaranju promjena u civilizacijskim tokovima.