Napisala: Mersiha Drinjaković
Sunčanje je, slažu se stručnjaci, jedini rizični faktor za rak kože i druge bolesti povezane sa UV zračenjem na koje sami možemo utjecati. Zaštita od štetnog djelovanja sunčevih zraka zavisi od toga kako izgledamo: od osjetljivosti naše kože na sunčeve zrake, od boje očiju i kose – ukratko od fototipa.

Tamnije boje bolje štite
Vjerovatno ste već čuli da postoji odjeća sa zaštitnim faktorom. Neki misle da je dovoljno samo imati duge rukave da bismo bili zaštićeni. Dugi rukavi štite, ali ne potpuno. Manje je bitno je li majica debela ili tanka, međutim, bitnije je da li je tkanje gusto ili rijetko. Boja igra manju ulogu iako tamnije boje štite ipak malo bolje, ali su vjerovatno i manje ugodne za nositi na suncu.
“Ljudi nisu svjesni da sunčevo zračenje zna nekad biti jače ovdje nego negdje na moru, posebno kad se radi o planinama i većoj visini, gdje razrijeđeni zrak dopušta lakši prodor UV zraka”
Zaštita kože
Koža se najbolje štiti odjećom. Šešir, košulja i hlače pružaju najbolju zaštitu. Proizvođači bi vidljivo trebali označiti odjeću koja propušta UV zračenje. Dijelovi kože koji nisu zaštićeni odjećom trebaju se zaštititi sa zaštitnom kremom koja sadrži UVB i UVA filtere. Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se zaštitna krema sa visokim zaštitnim faktorom (Sun Protected Factor, SPF), oko 30. Naročitu brigu treba posvetiti novorođenčadi i maloj djeci.
Treba naglasiti da zaštitni učinak zaštitnih krema zavisi ne samo o kvaliteti krema već i o ispravnoj primjeni krema. Preporuka je da se zaštitna krema sa zaštitnim faktorom najmanje 15 primjenjuje svaka dva sata da bi bila djelotvorna. Potrebno je obilno nanošenje na kožu prije izlaganja suncu, te potom ponovna primjena nakon kupanja. Pravilna primjena zaštitne kreme može biti dobra zaštita od opekotina, raka kože i starenja kože.
Kako odabrati i upotrijebiti zaštitnu kremu
Zaštitni faktor (SPF) naznačen na pakovanju označava koliko je proizvod efikasan. Više vrijednosti SPF-a – bolja efikasnost zaštitne kreme. Zaštitne kreme se ne bi smjele upotrebljavati zbog produženja vremena izloženosti suncu, već bi se češće trebale koristiti da se smanje štetni učinci prilikom neizbježne izloženosti suncu.
Minutaža na suncu bez zaštite
Sposobnost naše kože da se samostalno, prirodnim putem zaštiti od negativnih utjecaja UV zračenja vrlo je ograničena i individualna, a ovisi o proizvodnji melanina u koži. Tako osobe izrazito svijetle, pjegave puti te plave ili crvene kose mogu bez dodatne zaštite biti na suncu smo 5 do 10 minuta, osobe svijetlog tena i svijetle kose sklone pojavi pjega 10 do 20 minuta, osobe tamnijeg tena i kose od 20 do 30 minuta, a izrazito tamnopute osobe i tamnokose osobe koje su već potamnjele od 30 do 40 minuta.
Vrste ultraljubičastog zračenja

Ultraljubičasto zračenje je dio spektra sunčevog zračenja čija je valna dužina iznad one vidljive ljudskom oku. Postoje tri vrste UV zračenja: UVA, UVB i UVC.
UVA zračenje može doprijeti do mrežnice oka, stoga dugotrajno izlaganje može uvelike povećati opasnost od degeneracije žute pjege. Šteta od UVA zračenja je kumulativna, pa se preporučuje nošenje sunčanih naočala od najranijeg djetinjstva. Ovo zračenje inače djeluje i na potamnjivanje kože, a povezuje se i s problemom starenja kože.
UVB zračenje čini tek 10 posto od ukupnog ultraljubičastog zračenja koje dolazi do Zemlje, ali upravo ono predstavlja najveću opasnost za zdravlje čovjeka te može uzrokovati najveću štetu vašim očima. Ovo zračenje inače može uzrokovati i teške opekotine od sunca i povezano je s rakom kože. Preveliko izlaganje UVB zračenju može oštetiti rožnicu i izazvati bolno stanje, vrstu upale rožnice koja se naziva fotokeratitis.
UVC zračenje blokira ozonski omotač i trenutno ne predstavlja neposrednu prijetnju.
UV index
- a) MINIMALAN – 0, 1, 2
– minimalna opasnost
– moguć boravak na suncu i više od 1 sat bez opeklina
– preporučuje se upotreba sunčanih naočala
– ljudi s vrlo osjetljivom kožom (tip 1) i novorođenčad trebaju se uvijek zaštititi od produženog boravka na suncu i sunčanim naočalama i zaštitnom kremom
– oprez na planinama (skijaši, planinari) i moru (plivači, jedriličari) – zaštititi područja ispod brade i nosa.
- b) NIZAK – 3, 4
– mala opasnost od UV zračenja.
– preporučuje se šešir sa širokim obodom, sunčane naočale i zaštitna krema
– osjetljiva populacija još treba nositi i odjeću s dugim rukavima
- c) SREDNJI – 5, 6
– značajna opasnost od UV zračenja
– preporučuje se upotreba šešira sa širokim obodom, sunčanih naočala, zaštitne kreme i odjeće s dugim rukavima
– osjetljiva populacija može dobiti opekline za manje od 20 minuta
potrebno zaštititi vrlo osjetljiva područja kao što su nos, vrhovi ušiju i usnice
- d) VISOK – 7, 8, 9
– visoka opasnost od UV zračenja
– potrebno smanjiti boravak na suncu između 10 i 16 sati, te koristiti šešir sa širokim obodom, sunčane naočale, zaštitnu kremu i odjeću dugih rukava
– ljudi s vrlo osjetljivom kožom mogu dobiti opekline za manje od 10 minuta
– novorođenčad i mala djeca ne izlaze na sunce između 10 i 16 sati
potražiti sjenu, ali i u sjeni je potrebna zaštita
– koristiti odjeću od gusto tkanog materijala, jer UV zrake mogu prodrijeti kroz rijetku tkaninu
- e) VRLO VISOK – 10 I VIŠE
– vrlo velika opasnost od UV zračenja
– maksimalno smanjiti boravak na otvorenom od 10 do 16 sati
– upotreba šešira sa širokim obodom, sunčanih naočala, zaštitne – kreme, odjeće dugih rukava od gustog tkanja
– izbjegavati boravak na direktnom suncu
– novorođenčad i mala djeca nikako ne bi smjela izlaziti na sunce između 10 i 16 sati
– osjetljiva populacija može dobiti opekline za manje od 5 minuta
Prednosti i mane sunčanja
Umjereno sunčanje poboljšava raspoloženje, sprečava rahitis kod djece i osteoporozu kod starijih, te ublažava akne. Problem nastaje kada se pretjera – ultraljubičaste zrake mogu voditi preranom starenju i boranju, ali i raku kože. Najdjelotvorniju zaštitu od lošeg djelovanja sunca daje kombinacija: preparat koji štiti od ultraljubičastih zraka i savjet dermatologa da se od 11 do 15 sati boravi u hladu.
Prednosti
- Koža Umjerena doza sunčevih zraka ublažava akne, jer isušuje kožu i uravnotežuje lučenje loja. Preporučljiva je i protiv dermatoza, od psorijaze do vertiliga, a ima i baktericidno djelovanje.
- Raspoloženje Sunčeva svjetlost poboljšava emotivna stanja jer potiče lučenje melatonina, hormona odgovornog za odbrambene funkcije našeg organizma, te serotonina, hormona zadovoljstva i dobrog raspoloženja.
- Kosti Sunčeve zrake pomažu ugradnju vitamina D koji je neophodan da bi kosti mogle upijati kalcij. A kalcij je ključan za sprječavanje rahitisa kod djece te osteoporoze kod odraslih. Sunčanje je posebno korisno za osobe koje boluju od artroze.
Mane
- Starenje kože UVA zrake prodiru pod kožu i izazivaju njezino starenje, boranje, pigmentaciju i pojavu tamnih mrlja.UVB zrake na površini kože izazivaju opekline i eriteme. Pretjerano sunčanje može izazvati fotoalergije te proširiti kapilare i pogoršati akne.
- Tumori UVA zrake oštećuju obnavljajuće mehanizme DNK, potiču stvaranje prekanceroznih tvorevina te razvoj tumora. Dokazana je povezanost između sunčanja i razvoja najopakijeg tumora kože – melanoma.
- Odbrambeni sistem Ultraljubičasto zračenje izaziva promjene u odbrambenom sistemu. Možda je to razlog što se neke virusne infekcije, primjerice herpes, pogoršavaju nakon izlaganja suncu.
Mladeži
Ultraljubičaste zrake imaju ulogu i u razvoju melanoma, izuzetno zloćudnog tumora, koji se najčešće razvija iz obojenog, tamnog mladeža. Broj oboljelih raste za 20 do 40 posto svakih pet godina. Naučna istraživanja pokazala su da ponovljene opekline u djetinjstvu udvostručuju rizik za nastanak melanoma u zrelim godinama. Na razvoj melanoma utječu i drugi rizični faktori, poput naslijeđa ili pak prisustvo mnoštva živaca na mjestu madeža.
Sunce i lijekovi
Ako se uzimaju lijekovi, sunčanje se nikako ne preporučuje, a može biti i krajnje opasno ako su molekule lijeka fotoosjetljive. Naime, veliki broj lijekova i lokalnih pripravaka mogu uzrokovati crvenilo ili osip ako je osoba koja ih primjenjuje izložena UV zrakama. Međutim, svako ko koristi određene lijekove neće nužno razviti i fotosenzitivnu reakciju. Isto tako, osoba koja jednom razvije takvu reakciju ne mora je iskusiti svaki put kada se izloži suncu.
Neke od grupa lijekova za koje se pouzdano zna da uzrokuju fotosenzitivnu reakcije su:
- neki nesteroidni protuupalni lijekovi
- antihistaminici (lijekovi koji se koriste u liječenju alergija)
- phenotiazini (lijekovi za smirenje i protiv povraćanja),
- hormoni (oralni kontraceptivi, HNL)
- sulfonamidi i neki antibiotici (tetraciklini)
- oralni antidijabetici (liječenje šećerne bolesti tip2)
- tiazidni diuretici (liječenje povišenog krvnog pritiska)
- triciklički antidepresivi (liječenje depresije), itd.
Tablete kao čuvari
Povećane količine beta-karotena mogu potaknuti stvaranje melanina i neutralizirati djelovanje štetnih slobodnih radikala, pa time umanjiti negativan učinak sunčevih zraka. Zbog toga se ljeti preporučuje uzimanje većih količina voća i povrća bogatog beta-karotenom, kao što su mrkva, marelica, dinja. Pomoći će i uzimanje beta-karotena u tabletama najmanje tri sedmice prije izlaska na sunce, u dnevnoj dozi 75 do 150 mg. Uz beta-karoten mogu se uzimati i vitamini B grupe, koji poboljšavaju prokrvljenost kože i sprječavaju njeno pretjerano isušivanje te omogućuju obnavljanja epitela kože.
Zaštitni faktori
Vodootporni proizvodi za sunčanje zapravo i nisu tako vodootporni – čak i takve proizvode morate obnoviti svakih sat vremena, a i prije ako ste izašli iz vode i obrisali se peškirom. Sljedeći pojam koji se ukida, ili se u nekim zemljama već ukinuo, jeste “sunblock” ili “all-day protection”. Jer zaštitni proizvodi ne blokiraju UV zrake nego ih raspršuju sa površine kože. Avon ima širok spektar proizvoda koje možete koristiti.
Isti SPF proizvodi za djecu i odrasle
Ako imate djecu, privući će vas pakovanje proizvoda – vesele boje ili visoki zaštitni faktor. Provjerite imaju li ti proizvodi i UVA zaštitu. U pravilu, dobar SPF proizvod se ne razlikuje, bio on za djecu ili za odrasle, ili obrnuto, ako nije dobar za djecu ne bi ga ni odrasli trebali koristiti.
Novorođenčad ne smiju na sunce
Dermatolozi su složni da bebe ne bi smjele uopće na sunce, te da jednako tako ne bi smjele koristiti zaštitne faktore. Također kažu da bi dijete trebalo izlagati direktnom suncu tek sa navršenom jednom godinom života i to, naravno, sa zaštitom i ne u udarno vrijeme.
Ako izgorite – hladni oblozi
Dovoljno je loše što ste izgorjeli, ali imajte na umu da se oštećenje kože događa i sljedećih 12 sati pa se klonite sunca i rashlađujte kožu. Najgore što možete učiniti jeste prekriti izgorjeli dio kože slojem neke masne kreme ili opeklinu namazati puterom. Time samo zatvorite toplinu u koži i ne dajete joj prostora da se rashladi. Idealno je stavljati hladne obloge ili tuširati se mlakim tušem (ne prehladnim) jer vam trenutno ne treba novih sokova za kožu.
Rok trajanja SPF proizvoda
Ima li SPF proizvod rok trajanja? Ima. Neko nepisano pravilo je da ga treću godinu više ne bi smjeli koristiti, a proizvođači na ambalaži moraju označiti koliko dugo je proizvod, jednom otvoren, djelotvoran. Mi preporučujemo Afroditine proizvode.
Nar, paradajz, kajsija…
Osim nara, kojeg stručnjaci preporučuju zbog toga što je bogat polifenolima, jakim antioksidansima koji se mogu naći i u zelenom čaju, kao još jedan vid zaštite u borbi protiv UV zraka, savjetuje se konzumacija paradajza, kajsije, ružičastog grejpa, lubenice, papaje, kečapa i paradajz sosa.