Sve veći broj istraživanja i brojni nezvanični izvještaji navode da postoji nekoliko korisnih uticaja kanabisa na zdravlje, uključujući otklanjanje boli i pomoć kod nekih vrsta epilepsije. Pored toga, istraživači navode da postoje i brojni drugi načini na koje marihuana djeluje na zdravlje, koje oni žele bolje razumjeti. Stručnjaci s Nacionalne akademije nauke, inžinjerstva i medicine SAD-a (NASEM), koji su u januaru 2017. godine objavili veliki izvještaj o uticaju kanabisa i kanabinoida na ljudsko tijelo i mozak, pozivaju sve da se dobro informiraju prije nego ih počnu uzimati, jer mogu predstavljati rizik za javno zdravlje ako se neodgovorno koriste.
U svjetlu činjenice da Njemačka počinje legalizaciju marihuane, te dok čekamo da se u BiH razriješe zakonske zavrzlame sa komisijom, evo nekoliko zanimljivih činjenica o djelovanju marihuane na naše tijelo i mozak.
Izvještaj i razgovori sa istraživačima daju dobre razloge da se vjeruje u potencijalno vrijedna ljekovita svojstva marihuane. Ali znamo da postoje i određeni rizici kao, uostalom, i sa svakom supstancom. Potrebno je više istraživanja kako bi se odredila najbolja terapija za bolesti i stanja kod kojih kanabis može pomoći, te kako bi se svaki rizik vezan za upotrebu sveo na minimum.
Od marihuane se možete osjećati dobro
Jedan od aktivnih sastojaka marihuane – tetrahidrokanabinol (THC) – djeluje na dopaminski put, tj. dio mozga koji reagira na ugodne nadražaje poput jela i seksa. Kada droga izazove pretjerano uzbuđenje, dopaminski put stvara osjećaj euforije. To je razlog zbog kojeg neke studije ukazuju da prekomjerna upotreba marihuane može stvoriti probleme – što se češće aktivira euforija, to se manje mogu osjećati drugi nadražaji.
Marihuana može ubrzati rad srca
U roku od nekoliko minuta nakon udisanja marihuane, puls se može ubrzati za 20 do 50 otkucaja u minuti. Prema izvještaju američkog Nacionalnog instituta za istraživanje zloupotrebe droga, ovo stanje može trajati od 20 minuta do tri sata. Novi izvještaj nije našao dovoljno dokaza koji bi podržali ili opovrgnuli navode da kanabis može povećati rizik od srčanog udara. Međutim, u istom su izvještaju izneseni dokazi da pušenje može biti okidač za infarkt.
Može pomoći u otklanjanju nekih vrsta boli, kao u slučaju artritisa ili kod upalne bolesti crijeva
Marihuana sadrži i kanabidiol (CBD). Iako ova komponenta nije odgovorna za izazivanje euforije, smatra se da joj se mogu pripisati brojna terapeutska dejstva, kao što su otklanjanje boli ili potencijalno liječenje određenih vrsta epilepsije stečene tokom djetinjstva. Novi izvještaj također iznosi čvrste dokaze da kanabis može biti djelotvoran u tretiranju hroničnih bolova, što se može dovesti u vezu sa oba aktivna sastojka (CBD i THC). Kako se navodi u izvještaju, bol je “daleko najčešći” razlog zbog kojeg ljudi zahtijevaju upotrebu marihuane u medicinske svrhe.
Jedan od načina na koji marihuana pomaže smanjiti bol, prema navodu naučnika, jeste kroz smanjenje upale koja je sastavni dio bolesti praćenih bolom, poput reumatoidnog artritisa. Također, oboljeli od upalnih bolesti crijeva, poput Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa, mogli bi imati koristi od upotrebe marihuane. Ipak, naučnici navode da je potrebno više istraživanja kako bi se znalo da li kanabis može pomoći kod navedenih bolesti.
Marihuana može pomoći u kontroli epileptičnih napada
Lijek Epidiolex, koji sadrži CBD, možda je već na putu da postane prvi lijek te vrste čiju će upotrebu za liječenje rijetkih oblika epilepsije stečene u djetinjstvu odobriti američka Uprava za hranu i lijekove (FDA). Kompanija koja proizvodi ovaj lijek, GW Pharmaceuticals, istražuje CBD i njegovu moguću upotrebu za tretiranje Dravetovog sindroma – rijetkog oblika epileptičnih napada kod djece, koji karakteriše više vrsta napada. U martu 2016. godine kompanija je objavila podatke treće faze kliničkog ispitivanja koji su pokazali pozitivne rezultate primjene lijeka.
Ali, može i poremetiti osjećaj za ravnotežu
Marihuana vas može izbaciti iz ravnoteže, jer djeluje na aktivnosti u malom mozgu i na baznu gangliju, tj. na dva područja mozga koja reguliraju ravnotežu, koordinaciju, vrijeme reakcije i držanje.
Marihuana može iskriviti percepciju vremena
Jedno od najčešće detektiranih dejstava upotrebe marihuane jeste osjećaj da je vrijeme ubrzano ili usporeno. Autori istraživanja iz 1998. godine tokom kojeg je korištena magnetna rezonanca kako bi se ispitao mozak volontera na THC-u naveli su da je kod mnogih zabilježena promjena dotoka krvi do malog mozga, što najvjerovatnije utiče na naše poimanje vremena.
Od trave vam oči mogu pocrvenjeti
S obzirom da trava širi krvne sudove, onda i oči mogu postati crvene.
I vjerovatno će vam marihuana otvoriti apetit
Pitanje apetita nije izmišljotina – i povremeni i prekomjerni uživaoci marihuane imaju tendenciju prejedanja kad puše. Prema nedavnom istraživanju na miševima, marihuana može prespojiti kolo u mozgu koje je u normalnim uslovima odgovorno za gašenje apetita, te izazvati potrebu za jelom. Sve se to svodi na posebnu grupu ćelija u mozgu koje se obično aktiviraju nakon obilnog obroka kako bi nam rekle da smo pojeli dovoljno. Čini se da psihoaktivni sastojak u travi aktivira samo jednu komponentu ovih ćelija koje suzbijaju apetit, što izaziva osjećaj gladi umjesto sitosti.
Neki misle da bi se marihuana mogla koristiti za poboljšanje sportskih nastupa
Neki sportisti, naročito oni koji se bave ekstremnim i sportovima izdržljivosti, navode da upotreba marihuane može unaprijediti njihove nastupe. Razlog tome može biti protuupalno djelovanje ili djelovanje na ublažavanje boli, koje olakšava dugotrajno vježbanje ili oporavak od istog. Istovremeno, marihuana bi mogla narušiti nastup sportiste utičući na koordinaciju i motivaciju.
Pušenje marihuane utiče na pluća, ali se ne čini da povećava rizik od raka pluća
Kako se navodi u izvještaju, kod onih koji redovno puše marihuanu postoji veća vjerovatnoća za hronični bronhitis. Također postoje dokazi da prestanak pušenja slabi simptome bronhitisa. Ipak, ono što je možda iznenađujuće jeste to da su autori izvještaja pronašli umjerene dokaze da kanabis nije povezan sa bilo kakvim povećanim rizikom od raka pluća, glave ili vrata.
Marihuana može uticati na sjećanje
Marihuana može izazvati pometnju u sjećanju, mijenjajući način na koji mozak obrađuje informacije, no naučnici još uvijek nisu sigurni kako se to tačno dešava. Ipak, nekoliko istraživanja ukazuje na to da trava utiče na kratkoročno pamćenje. Ti uticaji češće su vidljivi kod neiskusnih ili povremenih uživalaca nego kod onih koji marihuanu koriste često i u velikim količinama. Ne iznenađuje činjenica da su ovi efekti najuočljiviji u akutnoj fazi, tj. odmah nakon upotrebe, dok su ljudi “napušeni”. Prema novom izvještaju NASEM-a, postoje ograničeni dokazi koji upotrebu kanabisa dovode u vezu sa smanjenim dostignućima na akademskom polju, što se pokazalo naročito istinitim kod ljudi koji su u mladosti počeli sa redovnim pušenjem marihuane.
Kod nekih ljudi, trava bi mogla povećati rizik od depresije…
Naučnici ne mogu sa sigurnošću potvrditi da li marihuana uzrokuje depresiju ili su depresivni ljudi jednostavno skloniji pušenju marihuane. No, jedno istraživanje provedeno u Nizozemskoj ukazuje da pušenje trave može povećati rizik od depresije kod mladih ljudi koji već imaju poseban gen koji bi ih mogao učiniti podložnijim depresiji. Ove rezultate podupire i izvještaj NASEM-a koji iznosi umjerene dokaze o povezanosti upotrebe kanabisa sa povećanim rizikom od depresije.
… te može povećati rizik od razvoja šizofrenije
Izvještaj američkih istraživača također iznosi značajne dokaze o povećanom riziku od razvoja šizofrenije kod onih koji često koriste marihuanu. Ono što su istraživanja pokazala naročito je zabrinjavajuće za one koji su općenito u opasnosti od šizofrenije.
Redovna upotreba trave povezana je sa nekim specifičnim promjenama u mozgu, ali naučnici ne mogu sa sigurnošću tvrditi da li je jedno uzrok drugom
U nedavnom istraživanju naučnici su koristili kombinaciju razultata magnetnog skeniranja mozga kako bi dobili bolju sliku stanja mozga odraslih osoba koje su godinama pušile marihuanu barem četiri puta sedmično. U poređenju sa onima koji rijetko ili nikad ne koriste marihuanu, dugoročni uživaoci imaju manju orbitofrontalnu koru. To je dio mozga zadužen za obradu osjećaja i donošenje odluka. Ali oni zato imaju jače veze unutar mozga, za koje naučnici vjeruju da se kod pušača razvijaju kao kompenzacija. Ipak, istraživanje nije pokazalo da pušenje trave uzrokuje smanjenje određenih dijelova mozga. Druga istraživanja, pak, navode da orbitofrontalna kora, koja je sama po sebi manja, može nekog učiniti podložnijim pušenju.
Većina istraživača dijeli mišljenje da su promjenama u mozgu najpodložniji oni koji su marihuanu počeli redovno koristiti u mladosti.
Postoje dokazi da bi upotreba marihuane tokom trudnoće mogla imati negativne efekte
Prema izvještaju NASEM-a, postoje značajni dokazi koji izloženost kanabisu u prenatalnoj fazi dovode u vezu sa manjom tjelesnom težinom djeteta pri rođenju. Postoje ograničeni dokazi koji upućuju na to da bi korištenje marihuane u trudnoći moglo prouzrokovati komplikacije i povećati rizik da bi novorođenče moralo provesti neko vrijeme u neonatalnoj intenzivnoj njezi.
