Dvodnevna radionica posebno tretira segment individualnih ložišta na lokalnim nivoima s osvrtom na planove upravljanja kvalitetom zraka i na mogućnosti finansiranja mjera za promjenu tipova energenata u domaćinstvima i spaljivanja poljoprivrednog otpada. Radionicu su vodili stručnjaci iz Agencije za okoliš Austrije, gospodin Christian Nagl i gospodin Siegmund Böhmer, te predstavili opće zahtjeve za planove i programe kvalitete zraka te primjere dobre prakse za finansiranje mjera grijanja. Gospodin Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle, govorio je o mjerama zamjene ugljena i drugim koracima koji se poduzimaju u Tuzli.
Predstavnica projekta EU4Green u Bosni i Hercegovini, Maja Čolović-Daul izjavila je: ‘Fokus EU4green projekta je katalizacija procesa u cilju ispunjenja ciljeva i strateških opredjeljenja definisanih aktivnostima Agende za Zapadni Balkan i EU zelenog dogovora na Zapadnom Balkanu, a potpisanih od strane BIH u okviru Sofijske deklaracije. Jedan od segmenata je unapređenje kvalitete zraka, a emisije iz individualnih ložišta i spaljivanje poljoprivrednog otpada su veći izvori zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu. Pitanje doprinosa dekarbonizaciji i unapređenju kvalitete zraka na lokalnom nivou, upravo se ogleda kroz sistemsku zamjenu tipova goriva u individualnim ložistima i utopljavanje. Doprinos lokalnih zajednica, kako planski, tako i finansijski je ključna karika ostavarenja ciljeva smanjenja emisija.
Jedan od vodećih evropskih stručnjaka za kvalitetu zraka iz Agencije za okoliš Austrije, gospodin Christian Nagl je ovom prilikom rekao: ‘Emisije o kojima smo govorili, iz kućnog grijanja i iz spaljivanja poljoprivrednog otpada zaista predstavljaju veliki problem u kontekstu zagađenja zraka, u svim zemljama Zapadnog Balkana. S toga je važno uspostaviti dobru koordinaciju i saradnju između različitih nivoa vlasti, kako horizontalnu tako i vertikalnu, te imati dobru komunikaciju i saradnju između ekonomija u regionu te na nivou gradova. Drago nam je da kao Agencija možemo ponuditi puno relevantnog znanja i iskustva, primjere dobrih praksi i uspješne modele koji lokalnim i nacionalnim nivoima u regionu mogu biti od velike koristi za unapređenje kvalitete zraka. Sprovođenje mjera je također neophodno za ispunjavanje ciljeva Zelene Agende za Zapadni Balkan.’
ŠTA JE EU4GREEN?
Projekat EU4Green podržava Zapadni Balkan – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo*, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – u sprovođenju „Zelene agende za Zapadni Balkan“, u ozelenjavanju njihovih ekonomija u konsultaciji sa svim relevantnim partnerima i u unapređenju praćenja i izvještavanja.
EU4Green u regionu će doprinijeti prelasku na cirkularnu ekonomiju, doprinijeti praćenju i smanjenju zagađivača u vazduhu, vodi i zemljištu, učiniti poljoprivredu održivijom i klimatski otpornijom, pomoći očuvanju biodiverziteta, obezbijediti ad hoc podršku politike na visokom nivou, ojačati praćenje i izvještavanje Zelene agende, poboljšati razumijevanje Zelene agende kroz komunikacijske aktivnosti, ojačati zeleno obrazovanje, uključiti civilno društvo i druge zainteresovane strane i podsticati finansiranje zelene tranzicije.
Da bi osiguralo vlasništvo nad procesom i ojačalo prihvatanje, EU4Green uključuje donosioce odluka i zainteresovane strane u proces. Aktivnosti EU4Green-a će takođe dati konkretnu podršku usklađivanju zakonodavstva u privredama sa acquis communautaire EU.
Tokom EU4Green projekta, privrede Zapadnog Balkana će unaprijediti međusobnu saradnju, sa ciljem da donesu ekonomske i ekološke koristi regionu za više od 20 miliona ljudi.
Evropska unija finansira projekat EU4Green sa 10 miliona eura, a Austrijska razvojna agencija sa 1 milion eura. Projekat sprovodi Agencija za životnu sredinu Austrije u saradnji sa državnim organima i institucijama Zapadnog Balkana.
ŠTA JE ZELENA AGENDA ?
Zelena agenda za Zapadni Balkan (ZAZB) omogućiće entitetima u regionu da prevaziđu prepreke, razviju se i približe EU u svojim zelenim politikama. Istovremeno, kroz ZAZB, Evropska unija će pružiti finansijsku i tehničku pomoć kroz različite projekte i aktivnosti, kako bi podržala ekonomije Zapadnog Balkana u njihovim naporima u tranziciji.
Ekonomije Zapadnog Balkana usvojile su Evropsku zelenu agendu potpisivanjem „Sofijske deklaracije“ u novembru 2020.
Akcioni plan ZAZB predviđa 58 akcija i 7 mapa puta za implementaciju, koji se fokusiraju na čišće izvore energije i zaštitu od klimatskih promjena, prelazak sa tradicionalne na cirkularnu ekonomiju, smanjenje zagađenja vazduha, vode i zemljišta, izgradnju održivih sistema poljoprivrede i ishrane i zaštitu biodiverziteta i ekosistema. Akcioni plan ZAZB-a takođe predviđa usvajanje ciljeva energetske i klimatske politike za 2030. godinu, kao što su kontrola zagađenja, zaštita biodiverziteta i planovi za postepeno izbacivanje uglja.
