Selidba, odgovaranje na desetine zakašnjelih e-mailova, napetost na poslu, ispiti, komplicirani međuljudski odnosi i neprestani pritisak kojem smo podvrgnuti ne samo da čine da se osjećamo preopterećeno ili nas drže budnim noću, već mogu i izbaciti našu kožu iz ravnoteže.
Centralni nervni sistem i koža potiču od istog ćelijskog tkiva, ektoderma, jednog od tri primitivna sloja koji tvore embrij. Zbog toga su usko povezani i komuniciraju jedan s drugim. Kad jedan osjeti neugodu, drugi pocrveni. Kad jedan osjeti bol, drugi ga procesuira. Isto se događa i sa stresom.
Kao najveći, ali i jedan od najosjetljivijih organa u našem tijelu, koža poput stražara reflektira ono što nam se događa, štiti nas i prilagođava se svakoj suptilnoj promjeni, kako endogenoj tako i uzrokovanoj vanjskim faktorima, oglašavajući alarm kad god se nešto dogodi pogrešno. Hormonalne promjene koje naše tijelo doživljava u slučaju tjeskobe, stresa i umora, pogotovo ako je hroničan, pokreću hemijsku reakciju u tijelu, čineći kožu osjetljivijom, reaktivnijom, osjetljivijom na svrbež, upale, iritacije i infekcije.
Kortizol je neprijatelj broj jedan
Kortizol je vrlo važan hormon za različite funkcije tijela, kao što su uravnotežavanje reproduktivnog i munološkog sistema, regulacija metabolizma ili drugih hormona. To je hormon koji nas budi ujutro, daje nam energiju za početak, a kada se smanji na kraju dana, omogućuje nam da zaspimo. U uslovima jakog psihofizičkog stresa ta se ravnoteža izmjenjuje, distribucija se povećava, proizvodeći niz efekata koji imaju reperkusije i manifestiraju se na koži te je dugoročno mogu ozbiljno oštetiti. Prekomjerna proizvodnja kortizola, poznatog kao hormon stresa, može dovesti do smanjenja proizvodnje kolagena, hijaluronske kiseline i antioksidansa s posljedičnim stanjivanjem lipidne barijere, što uzrokuje dehidraciju, suhoću i prerano starenje, kao i podsticanje ili pogoršanje višestrukih stanja kože.
Stres izaziva niz neravnoteža koje utiču na izgled i zdravlje kože: gubimo sjaj i svježinu, a koža poprima sivkast ten, smanjuje se elastičnost, povećava se suhoća, pojavljuju se podočnjaci i crvenilo, proizvodi se više sebuma koji se pretvara u mrlje i mitesere. Štaviše, pokreće se upalni proces koji može uzrokovati svrbež, upalu, iritaciju, infekcije i pogoršati već postojeća stanja kože kao što su akne, psorijaza, rosacea, koprivnjača i ekcem. I to nije sve. Hormoni stresa uništavaju kolagen i elastin kože, ometaju pomlađivanje, usporavaju izmjenu ćelija i povećavaju bore.
Kako se suprotstaviti efektima stresa na kožu?
Potpuno eliminirati tjeskobu iz naših života praktički je nemoguće. Možemo naučiti upravljati njome. Da se osjećamo bolje i da imamo ljepšu kožu. Sve češće se govori o psihodermatologiji, grani dermatologije koja istražuje korelaciju između uma i kože. Stoga bi dobra rutina njege kože trebala imati puno holističkiji pristup i uzeti u obzir sve faktore koji utiču na zdravlje kože, od ishrane do spavanja, od genetskih faktora do stresa kojem smo izloženi. Uvijek je dobra ideja konsultirati se sa stručnjakom, ali postoje stvari koje treba učiniti i proizvodi koje treba primijeniti, a koji pozitivno djeluju na kožu pod stresom.
Na primjer, nekoliko je studija pokazalo da meditacija pokreće reakciju opuštanja koja aktivira tjelesni parasimpatički nervni sistem, smanjuje kortizol i upalu, pomažući kožnoj barijeri da prestane gubiti vodu i počne zadržavati vlagu. Hijaluronska kiselina, beta-glukani, vitamini, organski silicij, aminokiseline, vitamin C i homeopatski lijekovi su među biološki aktivnim tvarima koje se koriste u ovim tretmanima koji potiču hidrataciju i elastičnost kože, potičući proizvodnju kolagena u dermisu. Održavanje kože što je moguće čistom i hidratiziranom pomaže u izbjegavanju prekomjerne proizvodnje sebuma i stvaranja bubuljica. Možda se čini nepotrebnim spominjati, ali ako ne spavamo dobro, ako ne jedemo dobro ili ne pijemo dovoljno vode, i ako ne odvojimo vrijeme za čišćenje lica, to se može negativno odraziti na kožu.
