Nedavno objavljeno

Kako religijske zajednice mogu pomoći u borbi protiv nasilja nad ženama?

Kao važan segment u životu mnogih bh. građana i građanki, religijske zajednice imaju veliki potencijal da doprinesu borbi protiv svih oblika nasilja.

 

Imami, sveštenici, svećenici, vjeroučitelji/ce, ali i predstavnici/e različitih organizacija koje sarađaju sa religijskim zajednicama, kroz svoje svakodnevne obaveze i susrete sa vjernicima/ama mogu širiti poruku da nasilje nikada nije opcija.

 

Više od 200 vjerskih službenika i predstavnika/ca religijskih zajednica u BiH uzeli su učešće u nekim od brojnih aktivnosti koje Institut za populaciju i razvoj iz Sarajeva (IPD) i Centar za izgradnju mira iz Sanskog Mosta (CIM) provode od 2016. godine kako bi religijske zajednice postale dijelom sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje. Aktivnosti koje uključuju i edukaciju vjerskih službenika o institucijama koje pružaju pomoć preživjelima i njihovo osnaživanje da prepoznaju nasilje u svojim sredinama, dio su projekta “Uključenost zajednice u smanjenje rodnih stereotipa i eliminaciju nasilja nad ženama” koji se provodi u saradnji s UN Women BiH i uz podršku Švedske.

 

U prethodnim fazama projekta vjerski službenici su razvili okvire za prevenciju i odgovor na nasilje za pravoslavnu i katoličku crkvu i islamsku zajednicu, a u novoj fazi radi se na razvoju okvira za jevrejsku zajednicu i protestanstsku crkvu. Ujedno, vjerski službenici su počeli provoditi aktivnosti koje su predložene u ovim dokumentima. Tako su, naprimjer, tokom prošlogodišnje kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, vjerski službenici iz lokalnih zajednica poslali poruke svojim sugrađanima/kama kako je važno osuditi nasilje nad ženama. Feđa Mehmedović, voditelj programa iz IPD-a, objašnjava da su se na ovaj način vjerski službenici uhvatili ukoštac sa mitovima i potaknuli značajnu raspravu.

 

“Ogroman broj ljudi je podržao tu kampanju, međutim bilo je i onih koji su bili protiv, koji su imali vrlo negativne komentare. Tu dolazimo do još jedne pozitivne promjene, to je diskusija na društvenim mrežama, gdje su ljudi koji su dali podršku uključivanju religijskih zajednica reagovali na negativne komentare. Tu se zapravo javno mnijenje uključilo u transformaciju društvenog stava”, objašnjava Mehmedović.

- Advertisement -

 

Vjerski službenici uključeni u ovu priču osnaženi su u raznim oblastima kao što su zagovaranje i odnosi s javnošću, a uspostavljena je i njhova saradnja sa ključnim institucijama koje se bave prevencijom rodno zasnovanog nasilja. Kao uspješan primjer, Mehmedović ističe činjenicu da je Centar za izgradnju mira postao dio multisektorskog tima koji se bavi ovim problemom u Općini Sanski Most. Ipak, kao najveći uspjeh izdvaja interes

vjerskih službenika da se temi rodno zasnovanog nasilja intenzivnije posvete i razgovaraju o njoj.

Foto: Feđa Mehmedović (foto: Hilma Unkić)

 

“Upravo je ta njihova mobilizacija najveći rezultat. Na stranu što smo ispunili projektne ciljeve i indikatore, ono što je najvažniji rezultat je što vidite da i kada bismo zaustavili sve aktivnosti, oni nastavljaju dalje. Vrlo su posvećeni, znaju zašto to rade i sa posebnom empatijom pričaju o nasilju”, kaže Mehmedović.

 

Ideju podržalo i Međureligijsko vijeće BiH

 

Predstavnici i predstavnice Međureligijskog vijeća BiH (MRV BiH), također su dali svoj doprinos osnaživanju vjerskih službenika kroz učestvovanje u kampanjama, edukacijama i analizi kreiranih okvira za prevenciju. U ovoj organizaciji smatraju da podrška vjerskih službenika može biti ključna u stvaranju sredine koja osuđuje nasilje, a preživjele se ohrabruju da izlaze iz takvih situacija.

 

“Vjerski službenici mogu koristiti vjerske tekstove i vrijednosti kako bi osnažili zajednicu u odbacivanju nasilja i promovisali zdrave odnose. Takođe, imaju priliku pružiti podršku žrtvama, podstičući ih da potraže pomoć i ističući važnost sigurnosti u porodičnom okruženju”, smatra Ajša Kasumović Mahmutović, stručna savjetnica u ime Islamske zajednice u BiH, u MRV-u BiH. S njom se slaže i Slađana-Sarit Ninković Lekanić, stručna savjetnica u ime Jevrejske zajednice koja kaže da je uloga vjerskih službenika i organizacija koje rade sa crkvom i vjerskim zajednicama ključna jer ih građani vide kao osobe od povjerenja.

 

“Ukoliko bi vjerski službenici kroz razgovor ukazali koliko je pogrešno vršiti nasilje nad ženom i djecom, građani bi shvatli koliko svaka vjera to osuđuje“, pojašnjava Ninković Lekanić.

Foto: Ajša Kasumović Mahmutović (foto: privatna arhiva)

 

U Međureligijskom vijeću BiH kažu kako su se u projekat uključili i zbog svoje dugogodišnje saradnje sa Centrom za izgradnju mira, ali i zbog toga jer im je stalo ne samo da rade sa vjerskim službenicima nego i da se bave svim društvenim problemima, pa tako i nasiljem nad ženama koje svaka religija osuđuje.

 

“Povezani smo da brinemo jedni za druge i da ljudima osvijestimo da su vrlo važni briga, povezanost i ljubav koje svaka vjera propagira, a osobito nultu toleranciju prema svakom obliku nasilja”, kaže Helena Martinović, stručna savjetnica u ime Katoličke crkve.

Foto: Helena Martinović i Slađana-Sarit Ninković Lekanić (foto: Hilma Unkić)

 

Uloga vjerskih službenika i predstavnika/ca organizacija koje rade sa religijskim zajednicama u prevenciji nasilja nad ženama dosad nije bila dovoljno prepoznata, dijelom i zbog nepovjerenja i neznanja. Mehmedović objašnjava kako su i u IPD-u u početku imali određeni strah od ovakve saradnje.

 

“Međutim, kada smo uspostavili prvu saradnju i počeli kroz različite aktivnosti da ih slušamo, vidjeli smo da postoje vjerski principi koji su u potpunom duhu prevencije. Zaštita žena i djece je obaveza vjernika, ne samo individualna nego i kolektivna”, kaže Mehmedović.

 

Ističe da je u religijskim učenjima također veoma važna kolektivna briga, a da je upravo osjećaj društvene odgovornosti nešto što je važno za suzbijanje nasilja. Svi oni koji su spremni osuditi preživjele trebaju postaviti sebi pitanje zašto neko nije prijavio nasilje.

 

“Jer preživjele se odlučuju na neprijavljivanje ne zbog sebe, nego zbog okruženja i straha, odnosno brige kako će to okruženje reagovati i da li će reagovati. Iz perspektive preživjele i društva to su poražavajuće okolnosti jer onog trenutka kad osoba koja je preživjela nasilje sumnja da li će je društvo zaštititi, vi kao društvo ste zapravo poraženi”, zaključuje Mehmedović.

 

Latest Posts

spot_img

Raport

spot_img