Nedavno objavljeno

spot_img

Priča o čokoladi    

Malo je onih koji ne vole čokoladu. Ne samo zato što je dobra, ukusna i seksi, nego je i na nutritivnom planu fantastična namirnica. Otkrijte šta je tačno čokolada, zašto je dobra za zdravlje i kakav uticaj ima na našu formu kako biste joj se mogli prepustiti bez osjećaja krivice

Čokolada je na cijeni još od daleke prošlosti. Prvi put spominje se u civilizacijama Maya, Indijanaca te Azteka, koji su je smatrali hranom bogova. Sama riječ čokolada vodi porijeklo od astečke riječi xocolatl – gorka voda. Smatrali su je afrodizijakom i pripisivali joj ljekovite osobine. Prema legendi, astečki vladar Montezuma uvijek je pio 50 šolja čokolade prije odlaska u harem. U vruću ili hladnu vodu stavljana su mljevena zrna kakaa, a začini su bili raznovrsni: mljevene čili papričice, vanilija, med, kukuruz i razno cvijeće. Čokoladni napitci dodavali su se jelima, pili u različitim prilikama, na ceremonijama i tokom rituala. 

 

 

Tamna čokolada sadrži polifenole i antioksidanse koji smanjuju rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti

U Evropu je stigla uz Kolumbovu pomoć oko 1500. godine. Kako je Evropljanima bila pregorka, smislili su recepte prema vlastitom ukusu i počeli joj dodavati šećer, cimet i med. Osvojila je Španiju, Italiju i Francusku, smatrana luksuzom i bila rezervirana za plemiće i bogataše. Kada se u drugoj polovini 17. vijeka postavilo pitanje da li je čokolada hrana ili piće, odgovor je dala Crkva: uporedila je čokoladu i vino, koje se smatralo pićem zbog hranjive vrijednosti. I tako je čokolada zvanično postala piće za žene, kao što je kafa za muškarce u pojedinim dijelovima zapadne Evrope. Tek je tokom 18. vijeka bila svima dostupna i to u različitim oblicima, u komadima, štapićima, kao pasta ili napitak s dodatkom vina, mlijeka, šećera, cimeta, vanilije… 

Sastojci i hranjivost

Osnovni sastojak čokolade je zrno kakaa, što je, ustvari, plod kakaovca, tropske biljke porijeklom iz centralne Amerike. Svaku čokoladu čine kakao puter, kakao masa, aroma vanilije i sojin lecitin, koji veže sve sastojke. Posebno je bogata mineralima (fosfor, magnezij, kalij, željezo, cink), sadrži vitamine B skupine, vitamin E i beta karoten. 

U 100 grama kvalitetne čokolade s visokim procentom kakaa ima 400 mg kalija, 300 mg magnezija, 280 mg fosfora, 100 mg kalcija, 12 mg natrija, 3 mg željeza, u tragovima bakra, 500 mg teobromina, 68 g kofeina, 54 g ugljikohidrata, 30 g masti te 9 g dijetalnih vlakana i 6 g bjelančevina. Čokolade s više od 50 posto kakaa sadrže 560 kalorija, a 100 grama mliječne čokolade 550 kalorija. Ovisno o vrsti čokolade, tj. o količini kakaa i ostalih dodataka, mliječna će čokolada imati više kalcija, a čokolada s lješnicima ili bademima bit će bogatija vitaminom E. Bijela čokolada ne sadrži nijedan dio kakao zrna, nego samo kakao puter, te i nije čokolada. Ukoliko ne sadrži ni kakao puter, radi se slatkom proizvodu od šećera, mlijeka, biljnog ulja i umjetne arome čokolade. 

Ljekovita svojstva, istina ili…

Mnogi rukopisi od 16. vijeka naovamo svjedoče o korištenju čokolade i kakaa u medicinske svrhe. Na spisku smetnji i bolesti su nedostatak apetita, anemija, temperatura, mentalni umor, giht, bubrežni kamenci. Moderna nauka došla je do značajnih spoznaja nakon otkrivanja hemijskog sastava čokolade. Obilje fitohemikalija pozitivno djeluje na zdravlje i opšte stanje organizma. Tamna čokolada sadrži polifenole i antioksidanse koji smanjuju rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Bioaktivne komponente iz čokolade – kofein, teofilin i teobromin – snažno djeluju na apetit: smanjuju ga stvarajući osjećaj sitosti. Pored svega toga, ne treba zaboraviti da se radi o visokokaloričnoj namirnici, s dosta šećera i masnoća. Zbog toga je čokolada često optuživana kao glavni krivac nastanka akni i povišenog holesterola. Niti jedna tvrdnja nije dokazana. Neutemeljena je i tvrdnja da “teško pada na stomak” i otežava varenje. Dokazano je da čokolada od 200 grama, pojedena odjednom i bez ičega drugog, ostaje u želucu samo oko jedan sat, što je mnogo manje u poređenju s nekim drugim namirnicama. Svaka namirnica pojedena u prevelikim količinama može izazvati određene tegobe ili smetnje probave, važno je ne pretjerivati! 

Ukoliko pretjerujete s čokoladom može vas, naprimjer, zaboljeti glava, zbog sastojaka tiramina i feniletilamina koje sadrži. Čokoladu optužuju da značajno doprinosi povećanom broju gojaznih osoba. Ne može se poreći da čokolada deblja: kalorična je, s mnogo šećera i masnoće. Različita istraživanja su, međutim, pokazala da najveći broj pretilih osoba ne jede čokoladu. 

Komadić tamne čokolade dnevno (oko 30 g) pomoći će da budete koncentriraniji, a unijet ćete i magnezij

Trebate li se odreći čokolade ako imate povišen holesterol? Nepotrebno. Čokolada sadrži masnoće, zbog kakao putera. Ali, sadrži dobre masnoće, mononezasićene masne kiseline, kao i znatne količine fenola. Polifenoli su antioksidansi ili hvatači slobodnih radikala koji sprječavaju da holesterol oksidira u krvi i začepi krvne žile. Kockica tamne čokolade sadrži jednaku količinu fenola kao i čaša crnog vina. Jedan eksperiment je pokazao da svakodnevno unošenje 75 grama čokolade za kuhanje tokom tri nedjelje povećava “dobri” holesterol (HDL) za 11,4 posto, a za 11,9 posto smanjuje loši (LDL).

Konzumiranjem manjih količina čokolade potičemo koncentraciju i jačamo intelektualne i psihičke sposobnosti. Ako se pretjera s unošenjem i nekontroliranim konzumiranjem, čokolada može djelovati sasvim suprotno te izazvati razdražljivost ili potištenost.

ČUVANJE Promjene koje zbog vlage nastaju na čokoladi smanjuju kvalitet teksture i okusa čokolade. Ukoliko se na površini čokolade stvori svojevrsna sivkastobijela opna, nemojte je jesti ni upotrebljavati. Idealna temperatura za čuvanje čokolade je 10 do 15°C, vlaga 60 do 70 posto. Nikada ne stavljajte čokoladu u frižider, doći će do razdvajanja kakaa i pojave bijelih mjehurića. Čokolada vrlo lako poprima mirise, čuvajte je u hermetički zatvorenoj posudi. Vodite računa i o datumu korištenja. 

OSJEĆAJ ZADOVOLJSTVA Prema jednoj pretpostavci, čokolada je posebno privlačna ženama zbog njenih organoleptičkih svojstava, kao što su kremasta tekstura i sladak okus koji iza sebe ostavljaju osjećaj zadovoljstva.

SAMOPROGLAŠENI OVISNICI Mnoge osobe same sebe nazivaju ovisnicima o čokoladi, mada se ne može dokazati da čokolada može stvoriti ovisnost.

IZBJEGAVATI PRED SPAVANJE Iako je kofein prisutan u vrlo malim količinama (šolja čokolade sadrži oko 10 mg, a šoljica crne kafe sadrži 60-120 mg), čokoladu treba izbjegavati prije spavanja.

spot_img

Latest Posts

spot_img
spot_img

Raport