Razgovarala Lejla Lojo-Karamehmedović
Snimci Privatni album
U čekaonici tuzlanske ginekološke poliklinike “Korak do života” traži se mjesto više. Za 18 godina postojanja, poliklinika, koju je osnovala i kojom upravlja dr. Suada Tinjić, specijalista ginekologije i akušerstva, te subspecijalista humane reprodukcije i regenerativne medicine, postala je jedna od najuspješnijih poliklinika za liječenje neplodnosti u BiH. Njeni pacijenti i parovi koji se žele ostvariti kao roditelji dolaze ne samo iz BiH nego i iz zemalja Regiona, ali i drugih dijelova svijeta. Razlog ovome veliki je broj uspješnih procesa IVF-a, posvećenost svakom pacijentu, te inovativne metode liječenja neplodnosti kao što su podmlađivanje jajnika ili poboljšanje endometrijalne perceptivnosti.
Medicina je u osnovi najhumaniji poziv, ali ako još nešto može biti humanije, to su akušerstvo i ginekologija. Jeste li u svoj posao i dalje zaljubljeni kao prvog dana ili ta ljubav konstantno raste?
– Prije svega, da bismo bili dobri ljekari moramo voljeti ovaj posao, a on zahtijeva posvećenost, odgovornost, u svakom momentu dobru koncentaciju. Zaista radim najljepši posao na svijetu: pomažem parovima sa dugogodišnjom neplodnošću da dobiju potomstvo, da se rodi novi život, i takvi rezultati daju nadahnuće i energiju za dalji rad. Za studij medicine zapravo sam se odlučila veoma rano, već pred kraj osnovne škole. Za mene nikada nije postojala druga opcija. Da mogu ponovo birati, opet bih bila ginekolog u humanoj reprodukciji.
Karijeru ste započeli u državnoj klinici, a potom ste se odučili na još jedan odvažan korak: otvoriti vlastitu ginekološku kliniku. Sa ove distance i vremenskog otklona, je li to bila dobra odluka? Koliko ste vi zadovoljni radom Poliklinike “Korak do života”?
– Odluka je apsolutno ispravna, zahvaljući radu u Poliklinici “Korak do života”, napredovala sam kako u stručnom, tako i u naučnom segmentu. Što više ulažemo u edukaciju i znanje, pacijenti dobijaju bolju i kvalitetniju uslugu. Dosta ulažemo u edukaciju uposlenika, u opremu i nove tehnologije, kao i razvijanje dobre saradnje sa institucijama i stručnjacima na internacionalnom nivou. A to smo dokazali i našim 18-godišnjim postojanjem.
Vodite li evidenciju o tome koliko ste beba, zapravo života, donijeli na svijet?
– Da, naravno da vodimo evidenciju: rođene su 643 bebe. Uspješnost je 61,4% kod žena u dobi od 25 do 35 godina, 44,2% kod žena od 35 do 42 godine i 28,2 % kod žena preko 42 godine.
Neplodnost je sve češći problem, ne samo u BiH nego i u svijetu. Čini se da je i starosna granica pomjerena, pa sve više mladi parovi traže stručnu pomoć. Šta je, prema vašem mišljenju, najveći uzrok neplodnosti danas?
– Uzroci neplodnosti su brojni, kako kod žene tako i kod muškarca. Najveći problem u rješavanju neplodnosti je starosna dob žene, slaba rezerva jajnika i visok procenat neplodnosti od strane muškarca. U praksi se susrećemo i do 70% uzroka neplodnosti kod muškaraca.
S kakvim problemima se parovi najviše javljaju?
– Dugogodišnja neliječena neplodnost, životna dob žene preko 35 godina, ranije neuspjeli pokušaji vantjelesne oplodnje (IVF), kao i problemi muške neplodnosti.
Koliko je u BiH napredovalo liječenje neplodnosti? Je li moguće medicinom dosta toga riješiti?
– U BiH postoji veći broj IVF centara, koji su verificirani od strane Federalnog ministarstva zdravstva i Ministarstva zdravstva Republike Srpske. Svi centri imaju dobre uslove po pitanju kadra, prostora i opreme i sigurno mogu raditi jednako dobro i kvalitetno kao i bilo koji centar u drugim zemljama u svijetu. Napredak je napravljen i usvajanjem zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, kao i finansiranjem pacijenata koji idu na postupke IVF-a.
Govoreći o modernim metodama, kažite nam nešto više o podmlađivanju jajnika, zahvatu koji obavljate na svojoj klinici?
– Najprije bih spomenula zašto je važno podmlađivanje jajnika: od sto žena u dobi od 30 do 40 godina, jedna žena izgubi funkciju jajnika, a kako znamo da veliki broj žena u toj dobi nije zavšio svoju reprodukciju, pacijentkinje sa problemom prijevremenog gubitka funkcije jajnika odlučuju se na donaciju jajnih stanica u centrima izvan naše zemlje ili za usvajanje djeteta. Metodom podmlađivanja jajnika dobiju vlastite jajne ćelije i genetski materijal, a pored obnavljanja reprodukcije poboljšava se endokrina funkcija jajnika, što utječe na opšte zdravlje i kvalitet života te odgodu menopauze. Ovdje govorimo o inovativnoj i bezbjednoj metodi obnavljanja gonada/jajnika, ali i testisa sopstvenim/autolognim matičnim stanicama pacijenata, kao i faktorima rasta u cilju obnove strukture organa. U našoj klinici primjenjujemo najnovije metode regenerativne medicine, za žene, a također i muškarce. Cilj regenerativne medicine je da pronađe način da izliječi rane faze povreda i bolesti koje se ne mogu liječiti konvencionalnim putem. Obnova normalne gonadne funkcije – proizvodnja jajnih stanica ili spermatozoida, neophodnih za reprodukciju i hormone, koji su važni za pravilno funkcioniranje cijelog tijela, ovisi o mnogim elementima.
U suradnji s našim partnerima, uradili smo više stotina procedura regenerativne medicine, koje uključuju žene i muškarce. Podmlađivanje jajnika uz pomoć autolognih matičnih stanica dobivenih iz koštane srži (BMAC) i autolognim faktorima rasta iz krvne plazme (PRP) pacijenta, nova je metoda u liječenju neplodnosti koja je privukla pažnju naučnika i javnosti. Ovom metodom se popravlja funkcija jajnika, a očituje se rastom folikula i poboljšanjem endokrine funkcije jajnika.
“Nažalost, još veliki broj žena ne obavlja redovne godišnje ginekološke preglede, a redovnim pregledima možemo prevenirati i neplodnost”
Koje žene mogu raditi podmlađivanje jajnika?
– Više kategorija žena kao što su: perimenopauzalne žene starosti do 45 godina, neplodne žene starije od 35 godina s niskim anti-Müllerovim hormonom (AMH) i malom ovarijskom rezervom, neplodne žene mlađe od 35 godina s niskim AMH-om i malom ovarijskom rezervom, žene koje su u prethodnim postupcima izvantjelesne oplodnje dobivale mali broj jajnih stanica i pacijentice koje žele odgoditi menopauzu.
Žene koje se bore sa neplodnošću znaju da važnu ulogu u procesu vantjelesne oplodnje igra i debljina endometrija. Pojasnite nam šta je PEP, odnosno poboljšanje endometrijalne perceptivnosti?
– Poboljšanje endometrijalne perceptivnosti autolognim faktorima rasta (PRP) obavlja se prije embriotransfera. Glavni razlog frustrirajućih višestrukih neuspjelih pokušaja vantjelesne oplodnje u određenim slučajevima je uzrokovan slabom receptivnošću endometrija. Ispitivanju embriona i pripremi istog za uspješnu implantaciju posvećujemo puno pažnje i u njegovoj procjeni koristimo najnaprednije ultrazvučne, endoskopske i genetske procedure. Ipak, u određenim situacijama receptivnost i izgled endometrijuma su nezadovoljavajući, te koristimo paletu najsavremenijih postupaka za koje je dokazano da mogu poboljšati kvalitet endometrijuma, njegovu debljinu, prijemčivost za embrione i konačno ponuditi veću šansu za uspjeh – odnosno trudnoću. Faktori rasta se dobijaju određenim rekombinantnim tehnikama iz uzorka sopstvene krvi u laboratorijskim procedurama. Faktori rasta se ubacuju u unutrašnjost maternice po posebnom protokolu, dovode do kvalitetnijeg razvoja embriona, posebno su pogodni za stanja “tankog” endometrijuma koji je čest problem neuspjeha procedure vantjelesne oplodnje.
Sigurno je bilo situacija kada ste pomogli parovima koji su se godinama pokušavali ostvariti kao roditelji, a to im nije uspijevalo. Kako na ličnom planu doživljavate takve priče?
– Uspješna procedura IVF-a koja se završi rađanjem zdravog djeteta neopisiva je sreća cijelog tima Poliklinike “Korak do života”. Imamo puno pozitivnih priča, ta djeca i roditelji nas redovno posjećuju, javljaju nam se kada krenu u školu, pratimo njihove rođendane, neki su već u srednjoj školi. Prošle godine su nam stigli dvojajčani blizanci iz dalekog Šangaja, nakon osam godina, jer se majka vratila u Kinu poslije procedure IVF. Prilikom njihovog prvog dolaska u BiH, došli su da nas posjete. Bilo je to divno iznenađenje i sreća.
S druge strane, sigurno bude i teških trenutaka, kada morate nekome saopćiti da čak ni savremena medicina ne može pomoći da postanu roditelji? Kada parovima savjetujete da odustanu?
– Naravno da je teško saopštiti negativan rezultat, ali naš tim tokom obrade i pripreme parova za proceduru napravi dobru psihološku pripremu za pozitivan i negativan ishod, ali nema beznađa. Razvojem postupaka IVF-a, kao i procedura podmlađivanja, rijetko imamo slučajeve gdje savjetujemo odustajanje.
Nekako najviše pričamo o neplodnosti, no koliko općenito imamo razvijenu svijest o redovnim ginekološkim pregledima i reproduktivnom zdravlju?
– Nažalost, još veliki broj žena ne obavlja redovne godišnje ginekološke preglede, a redovnim pregledima možemo prevenirati i neplodnost. Situacija se s vremenom poboljšava, ali nije zadovoljavajuća.
Kada je najbolje doba za doći na prvi ginekološki pregled?
– Prve preglede bi trebalo početi već kod djevojčica koje su počele dobijati menstrualni ciklus, a pregledi koje svaka spolno aktivna žena treba obaviti jednom godišnje, ukoliko nema nikakvih smetnji, jesu: kolposkopija i Papa-test, palpatorni ginekološki pregled, transvaginalni ultrazvuk, kao i palpatorni i ultrazvučni pregled dojki.
Trebamo li općenito više govoriti o reproduktivnom zdravlju?
– Da, dosta više, a posebno o prevenciji neplodnosti i preventivnim pregledima kako kod žena, tako i kod muškaraca.
Vjerujemo da puno volite svoj posao, no nekada, ipak, morate odmoriti. Šta volite raditi kada niste na poslu?
– Putovati i provoditi vrijeme sa kćerkom, porodicom i prijateljima.
