Nedavno objavljeno

MIRHA MANDIĆ: Žena duguje sebi da se obrazuje i vjeruje u svoj uspjeh

Sociologinja Mirha Mandić, aktivistkinja posvećena ljudskim pravima, posebno pravima žena, smatra da koliko god se borile za ravnopravnost ili makar bolji položaj, socijalni status žene trenutno nije i dugo neće biti na zadovoljavajućem nivou

Razgovarala Anesa Agović
Snimio Nikola Blagojević / Spektroom

Biti žena u bosanskohercegovačkom društvu, pri tome uspješna i svoja, izazovno je i zahtijeva odlučnost u ispunjavanju zacrtanih ciljeva. Mirha Mandić je sociologinja i aktivistkinja koja se pasionirano bavi ljudskim pravima, posebno pravima žena, a sve u cilju njihovog osnaživanja i međusobne podrške. U svoj dosadašnji radni staž ugradila je također iskustva iz marketinga i medija, jer je jedna od njenih ljubavi – komunikacija, a kultura dijaloga nenadmašna vrijednost kako u životu tako i u poslu. U najrazličitijim knjigama, kako nam kaže, pronalazi inspiraciju za originalnost i kreativnost u svom poslu. Zanimalo nas je kako jedna sociologinja i aktivistkinja vidi realnost žena u našem društvu.

Sa sociološkog aspekta, kako biste ocijenili status žene u našem društvu?
– Status žene u našem društvu je danas bolji nego ranije, ali i dalje nedovoljno dobar. Ako ćemo pozitivno gledati, onda bismo ukazali na bolji požaj žene u urbanoj nego u nekoj manje razvijenoj sredini koja je podložna manipulacijama, gdje suvereno vladaju muška logika, vjerski fanatizam i patrijarhat. Koliko god se borile za ravnopravnost ili makar bolji položaj, socijalni status žene trenutno nije i dugo neće biti na zadovoljavajućem nivou. Tradicija i stereotipima formirani odnosi moći kreirali su poziciju i uloge žene. Takvi utjecaji postoje i danas u savremenom društvu.
S obzirom na to da je, prema mnogim istraživanjima, položaj žene u našem društvu u nezavidnom položaju, kako onda ocjenjujete položaj žena u bosanskohercegovačkom političkom prostoru?
– Specifična pozicija Bosne i Hercegovine, određena činjenicom rata i njegovih posljedica te traumatičnih iskustava u kombinaciji sa staromodnim načelima, ne obećava. Bez stabilnog oslonca, svakoj ženi treba makar dva puta više snage i energije da postigne uspjeh. Žene u politici nisu neka novina, one samo nastavljaju ono što su radile brojne društveno aktivne dame prije njih i što će nastaviti buduće generacije mladih samosvjesnih žena. Nekada malobrojne u političkom prostoru gotovo na nivou slučaja, danas su znatno više zastupljene – ali nastavljaju borbu koju su započele mnoge druge prije njih.
Koliko žene jedna drugu podržavaju, bez obzira na oblast u kojoj djeluju? Da li bi bolja međusobna podrška dovela do većih rezultata, ali i uspješnosti našeg društva? 
– Jednom riječju: premalo. Žena je prema ženi kritična, i ako bosanskohercegovačka žena traži uzor u svojoj okolini, inspiraciju pronalazi u okruženju. Podrška je uglavnom rezervisana za one koje imaju naše simpatije, ali ne i za sve žene. Ta podrška nije u dovoljnoj mjeri izražena da bi se napravila neka veća promjena. Ugleda se na one koje su nas odgojile, one kojima smo se divile tokom odrastanja. Mame, sestre, nane, bake, tetke, poslovne žene koje pozitivnim primjerom inspirišu, sve su to figure koje podržavaju, daju uputu.
Da li se danas pred žene postavljaju prevelika očekivanja, te da li društvo nameće previše obaveza?
– Očekivanja i obaveze koje žena treba da izvrši kako bi bila društveno adekvatna su postavljeni. Da li će ih ispuniti ili ne, da li će svoj život, poslovni i privatni, usmjeriti u pravcu ispunjavanja tih obaveza ili će odabrati svoj pravac, to je na svakoj od nas da odluči. Koji god pravac da odabere, ono što svaka žena treba da radi je da se educira, da se obrazuje što je više moguće. Obrazovanje je put koji nije lagan, ali je siguran i obećava bolji položaj u društvu. Jedino obrazovana žena je konkurentan faktor u društvu i kao takva ima veće šanse i više mogućnosti za ekonomsku nezavisnost. Educiranje je cjeloživotni proces, i, prema mom mišljenju, to je obaveza koju svaka žena ima prema sebi.

“Obrazovanje je put koji nije lagan, ali je siguran i obećava bolji položaj u društvu. Jedino obrazovana žena je konkurentan faktor u društvu i kao takva ima veće šanse i više mogućnosti za ekonomsku nezavisnost”

U posljednje vrijeme sve više žena se odlučuje ne imati djecu, kako gledate na to?
– Porodica je doživjela transformaciju: povećan je broj razvoda, porodica sa jednim roditeljem, vanbračnih zajednica, istospolnih zajednica, a veliki je i broj porodica sa jednim članom. Sve su ovo pojave koje su u bosanskohercegovačkom društvu češće nego do sada. Žene ne žele da iskoriste mogućnost da se ostvare kao majke. Usklađene s tom odlukom, prkose stereotipima da žena automatski treba da bude i majka jer tako “treba”. Njena ekonomska nezavisnost daje joj slobodu, koju ne želi zamijeniti za pelene, boravak na igralištima, kod pedijatra i sl. To je još jedna od situacija gdje se treba suočiti sa stereotipom da je ženi mjesto u kući, i da sve što odstupa od toga nije normalno. Odabrati da sebe stavi na prvo i jedino mjesto, pozicija je u kojoj si jedini “glavni i odgovorni“, ta pozicija daje posebnu snagu, poseban vid slobode.
Proputovali ste svijet, upoznali mnoge kulture… Koliko se razlikuje položaj žena u našem društvu i u inostranstvu? Da li žene zaista imaju slobode koje zagovaramo kao demokratsko društvo, i u kojem obimu?
– Da se ne zavaravamo, ne zaostajemo mi previše kada je nejednakost spolova u pitanju. Poslovica “Jedina dobra žena je tiha žena” ima svoj prevod na svim jezicima i ukorijenjena je u svim društvima. Ono što je realnost jest da se ta poslovica vrlo često koristi, a tužno je to što oni koji je izgovaraju to zaista i misle. Ako se malo osvrnemo na historiju, vidjet ćemo da položaj žene nije bio jednostavan, da to nije bilo tako davno. Na Zapadu su žene postigle veći napredak, ali nisu ih zaobišle ni lomača ni brnjica ni ponižavanja različitog tipa, pa i poslije svega toga danas žene teže dolaze do važnijih pozicija.
Imamo deklarativno zalaganje za ravnopravnost i ono što je realno stanje u praksi.
– Iako su raznim deklaracijama prava žena postala nedjeljivi dio ljudskih prava, realnost je drugačija: “ženska prava” još uvijek nisu dostigla nivo “ljudskih prava”. Na Istoku je druga kultura, drugi životni stil, pa se i prava žena krše na drugi način. Mada su prema zakonima dobile pravo glasa, i ima primjera da ulaze u parlament, givikt tradicije je veoma jak. Bosanskohercegovačka žena, kao i žene u većini drugih nacionalnih zajednica, nije u ravnopravnom položaju u odnosu na muškarce. Za svoj položaj se borila godinama, od načina odijevanja, kao što je bilo skidanje feredže, preko populariziranja srednjeg i visokog obrazovanja, do ekonomske nezavisnosti i angažmana u društvenim događajima. Žene za sada pobjeđuju, ali ta borba još nije gotova. Kontinuiranom edukacijom društvo dobija jakog i stabilnog člana. Obrazovanjem do ekonomske stabilnosti, a zatim i samostalnosti
Kako je moguće unaprijediti status žena u našem društvu?
– Vlastitim primjerom rušiti stereotipe i predrasude, jer ukoliko želimo da se izdignemo iznad mediokriteta, to možemo jedino radom, znanjem i kontinuitetom. Na žene se još uvijek gleda kao na “ljepši i slabiji spol” stavljajući u stranu sve ono što smo postigle same, a tu mislim na karijere, obrazovanje, odricanje, rad, trud, i sav taj nevidljivi posao. Često smo predstavljene kao “nečije”, pa nam je izazov da se izdignemo i dokažemo, a to je moguće jedino posvećenim radom i cjeloživotnim učenjem.

Gracija 431, mart 2023.
- Advertisement -

Latest Posts

Raport

spot_img
spot_img