Nedavno objavljeno

Racionalna upotreba antibiotika kao imperativ očuvanja zdravlja

Primjena antibiotika (kao i vakcina) spasila je ogroman broj ljudi te produžila prosječni ljudski život. Međutim, procjenjuje se da bi, ako se ne poduzmu koraci u smislu racionalizacije njihove upotrebe, otpornost na antibiotike do 2050. godine mogla postati vodeći uzrok smrtnosti u svijetu

Osamnaestog novembra obilježen je Evropski dan svjesnosti o antibioticima, utemeljen 2008., s ciljem provođenja javne kampanje podizanja svijesti o problemu širenja otpornosti bakterija na antibiotike, odnosno svjesnosti o racionalnoj primjeni antibiotika.
Kao vodeća farmaceutska kompanija u BiH, Bosnalijek je i ove godine dao svoju podršku obilježavanju tog datuma, odabranog upravo zbog nastupajuće sezone virusnih bolesti, uključujući prehladu i gripu, za čije liječenje se često potpuno nepotrebno poseže za antibioticima. U istoj sedmici, od 18. do 24. novembra, obilježena je i Svjetska sedmica svjesnosti o racionalnoj primjeni antimikrobika.

Zdravstvene i ekonomske posljedice

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), procjenjuje se da bi otpornost na postojeće antibiotike mogla biti uzrokom 700.000 smrti širom svijeta svake godine. Ne poduzmu li se dovoljno uspješni koraci, otpornost na antibiotike do 2050., prema nekim procjenama, mogla bi postati vodeći uzrok smrtnosti u svijetu.
Od trenutka kad su otkriveni, prije osamdesetak godina, antibiotici su sačuvali ogroman broj ljudskih života. Primjena antibiotika i vakcina produžila je prosječni ljudski život za barem dvadesetak godina. Međutim, antibiotici su lijekovi koji djeluju samo na bakterije, ne i na viruse, pa nisu efikasni ukoliko se primjenjuju kod virusnih infekcija. Štaviše, ovakva pogrešna upotreba antibiotika može štetiti kako pojedincu tako i zajednici. Nekritička i prekomjerna upotreba antibiotika u zajednici pospješuje razvoj otpornosti bakterija na djelovanje pojedinih antibiotika. Ovaj problem ne ostavlja ogromne posljedice samo na zdravlje već ima i snažan ekonomski utjecaj jer rezistentne infekcije mogu biti mnogo skuplje za liječenje. Procjene OECD-a govore da otpornost bakterija na antibiotike samo u EU-u podiže troškove liječenja koji se mjere u milijardama eura godišnje.

Pogrešna upotreba

Antibiotici se često neopravdano primjenjuju u infekcijama gornjih dišnih puteva. Više od 85 do 90 posto infekcija gornjih dišnih puteva (praćenih simptomima kihanja, kašljanja, grlobolje, promuklosti) uzrokovano je virusima i antibiotici nisu od pomoći. Odrasle osobe u pravilu imaju dvije-tri grlobolje na godinu, dok manja djeca mogu oboljeti čak šest-sedam puta godišnje. To su obično blage i tzv. samoograničavajuće virusne infekcije koje “prolaze same”, uz potpornu i simptomatsku terapiju, kao što je npr. mirovanje, korištenje lijekova za ublažavanje bolova i snižavanje temperature (analgoantipiretika). Povišena tjelesna temperatura nije znak da automatski treba primijeniti antibiotik. Često se kod ovakvih simptoma preporučuje upotreba kombiniranih preparata protiv gripe i prehlade (tzv. “cold&flu” preparati, npr. Rhinostop® u obliku tableta, granula ili sirupa), kao i oralnih antiseptika (npr. Lysobact® u obliku lozengi ili spreja), a koji sadrže razne supstance koje se međusobno podržavaju i dopunjuju u djelovanju (npr. lizozim, razni antiseptici, lokalni anestetici, neki vitamini itd.). Preporučuje se i konzumacija dovoljno tekućine radi rehidracije, naročito kod povišene temperature.

Samo ljekar može odlučiti o antibioticima

Ljekaru se treba obratiti ukoliko simptomi grlobolje traju duže od pet do sedam dana, u slučaju abnormalnog toka bolesti (pogoršanja bola, malaksalosti i slabosti koje ograničavaju obavljanje svakodnevnih zadataka, otežanog gutanja i otvaranja usta nakon četiri do sedam dana, u slučaju uvećanih i bolnih limfnih čvorova na vratu, ako se javi osip po tijelu, u slučaju ranije prebolovane reumatske groznice, smanjenog imuniteta…). Odluku o eventualnoj primjeni antibiotika donosi isključivo ljekar na temelju pregleda i nalaza. Kada je u pitanju virusna infekcija, samo u rijetkim slučajevima – uglavnom kada je virusna infekcija “komplicirana” naknadnom (sekundarnom) bakterijskom infekcijom (tzv. bakterijska superinfekcija) – ljekar nakon pregleda i obrade bolesnika može odlučiti hoće li ili neće u liječenju primijeniti antibiotik.

Šta možemo primijeniti?

Lijekovi na bazi lizozima (Lysobact®, Lysobact Spray®, Lysobact P Spray®, Lysobact® DUO, Lysobact COMPLETE Spray®) mogu se primjenjivati od početka infekcije gornjih dišnih putova, a mogu se nastaviti primjenjivati i nakon eventualnog uključenja antibiotika jer pokazuju sinergističko (međusobno potpomažuće) djelovanje s njima. Lizozim djeluje i na uzroke i na simptome bolesti, a osim bazičnog antimikrobnog (antiseptičkog djelovanja), pokazuje i cijeli niz drugih korisnih djelovanja (antiinflamatorno, mukoprotektivno, proregenerativno, imunomodulatorno itd.).

Gracija 429, decembar 2022.

Latest Posts

spot_img
spot_img

Raport

spot_img