NaslovnicaINTERVJUADMIR KATICA: Svaki dan radimo na tome da se građani osjećaju sigurno!

ADMIR KATICA: Svaki dan radimo na tome da se građani osjećaju sigurno!

Iako nema ni knjigu recepata ni magični štapić za rješavanje problema koji muče građane kada je riječ o sigurnosti, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u otvorenom razgovoru za Graciju poručuje kako je posvećenost svih onih koji časno i odgovorno rade policijski posao ono što daje prednost u borbi protiv kriminala

Razgovarala Anesa Agović

Prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala, Bosna i Hercegovina nalazi se na petom mjestu u Evropi. Ovaj indeks ne služi samo za komparaciju podataka između zemalja, već predstavlja višedimenzionalni alat koji procjenjuje nivo kriminala i otpornosti na organizirani kriminal za 193 zemlje uz tri ključna stuba: kriminalna tržišta, kriminalni akteri i otpornost. Osim BiH, Srbija i Crna Gora se nalaze u prvih pet rangiranih zemalja u Evropi po kriminalitetu, što je evidentno po visokim rezultatima kriminaliteta za trgovinu i krijumčarenje ljudi, kao i droge, što je zastupljenije u urbanim nego u ruralnim sredinama.
Grad Sarajevo posjećuju turisti svakodnevno, ali i ljudi koji dolaze da rade “remote” – od kuće, iz drugih država, iako Sarajevo nije na listi najsigurnijih gradova. Jedna od najbitnijih stvari našim građanima, ali i turistima, jeste upravo sigurnost – na ulici, u saobraćaju, u domu, radnom mjestu i sl. Prema različitim istraživanjima, kao i anketama sprovedenim među građanima, često se ističe osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja u nadležne institucije. Prva osoba na koju pomislite kada se desi ubistvo, razbojništvo ili saobraćajna nesreća usljed prebrze vožnje, ako se nalazite na području Kantona Sarajevo, jeste Admir Katica, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kojeg smatramo odgovornim za našu sigurnost. Za građane i građanke koji koriste društvene mreže, često možete vidjeti kako se obraćaju ministru na njegovim oficijelnim profilima uz pitanja o sigurnosti koja se direktno njih tiču.
Diplomirani kriminalista i magistar krivičnog prava svoje je dugogodišnje radno iskustvo u sektoru sigurnosti i pravosuđa obogatio školovanjem kako u BiH tako i u inostranstvu, i to na temu krivičnog prava, odnosa s javnošću, strateškog i kriznog komuniciranja. Kroz školovanje u inostranstvu imao je priliku da pohađa i policijsku akademiju Baton Rouge na Univerzitetu u Louisiana u cilju sticanja kvalifikacije pregovarača u talačkim situacijama.

Na koje izazove i poteškoće nailazite kao ministar, te na čiju podršku možete računati?
– Policijski posao je izuzetno kompleksan i traži od nas da u jednom danu ispratimo sva dešavanja koja u većini slučajeva nisu proizišla iz nečije dobre namjere i da u svakom tom momentu policajac-službenik mora ostati nepristrasan, transparentan i u potpunosti predan vladavini zakona – to je često borba sa vjetrenjačama. Trudim se da budem uvijek informisan o svemu što se dešava na Kantonu Sarajevo, o svim potencijalnim rizicima koji mogu da utiču na sigurnost građana, te da adekvatno odgovorimo na nove trendove kriminaliteta. Kriminalci su u nekim slučajevima korak ispred sigurnosnih i policijskih agencija, jer oni sarađuju vrlo lako i bez prepreka, dok u institucijama imamo administrativne, kao i operativne procedure, koje nas usporavaju. Međutim, posvećenost svih onih koji časno i odgovorno rade policijski posao je upravo ono što nam daje prednost u borbi sa kriminalom. Svaki policajac koji vjeruje u sebe i svoj posao, koji srcem obavlja svoj posao i dostojanstveno nosi uniformu, najbolji je predstavnik naše institucije i naše borbe za bolje i sigurnije društvo.

“Iako imamo određen broj zaposlenih žena u Ministarstvu, ovim putem ohrabrujem ih da na narednim konkursima razmotre mogućnost apliciranja za pozicije policijskih službenika”

Koje ciljeve želite postići tokom mandata?
– Kao osoba orijentisana ka rezultatima, volim postaviti mjerodavne ciljeve kako bismo bili motivirani da postignemo i više od očekivanog. Kada sam započeo mandat, jedan od ciljeva mi je bio da u policiji bude struka, odnosno da svi oni koji se školuju kako bi naše društvo postalo sigurnije, upravo imaju priliku da i sami postanu dio našeg tima. Postavio sam za prioritet osnaživanje profesionalnih standarda policije i uvođenje struke kako bi se policija dodatno ojačala kadrovima obrazovanim za stručne policijske poslove, kojima bi ovaj zakon omogućio ulazak u policijske redove. Ukoliko želimo unaprijediti sigurnost u našem društvu, ali i povratiti povjerenja građana u nas i našu instituciju, moramo raditi na uspostavljanju depolitizacije ove struke, neophodnom vraćanju kulture integriteta. Borba protiv korupcije u društvu, ali i u redovima policijskih službenika, uvijek će biti prioritet, i tu ćemo imati nultu toleranciju. Ne možemo očekivati da osobe koje žele da koruptivnim radnjama postanu dio policijskih snaga, sutra dostojanstveno i časno nose tu uniformu. Korupcija ni u kakvom obliku ne smije da postoji među onima koji su tu da štite vas, ukoliko želimo da vjerujete u nas!
Koji su to sigurnosni problemi sa kojima se susreću građani Kantona Sarajevo, a na čijim rješenjima trenutno radite?
– Svjedoci smo da se i dalje dešavaju slučajevi narušavanja javnog reda i mira; takođe je nastavljeno sa upotrebom nelegalnog oružja, kako u međukriminalnim obračunima tako i u slučajevima pljački, razbojništava, pa čak i u primjerima nestručnog rukovanja oružjem i nesretnim slučajevima. Svakako će ta krivična djela biti predmetom pojačanog interesa MUP-a. Međutim, vrlo važno pitanje je i sigurnost u saobraćaju, i u toj oblasti smo već poduzeli niz aktivnosti. Jedna od stavki na kojoj će raditi MUP KS-a je svakako i suzbijanje prosjačenja, kao oblika kriminaliteta. U narednom periodu insistirat ćemo na adresiranju sankcionisanja za prosjačenje, ali i u slučaju onih koji daju novac. Ukoliko samovoljno dajete novac osobi koja prosjači, vi njoj ne pomažete, već sufinansirate organiziranu kriminalnu grupu koja tu osobu eksploatiše. Svaki građanin može doprinijeti borbi protiv te eksploatacije i trgovine ljudima, kroz prijavljivanje tog slučaja nadležnoj policijskoj upravi, direktno ili putem telefona. Problem u suprostavljanju trgovini ljudima predstavlja veliki broj neprijavljenih slučajeva.
Prema različitim međunarodnim izvještajima, još uvijek borba protiv trgovine ljudima nije na zadovoljavajućem nivou. Koji je doprinos Kantona Sarajevo i vašeg ministarstva po tom pitanju?
– Pokušavamo da radimo na zakonskim rješenjima koja će unaprijediti ovu oblast, a osim toga planiramo intenzivirati saradnju s nevladinim sektorom, te s ostalim kantonalnim i drugim institucijama na federalnom i državnom nivou. Svjesni smo problema i dosta smo uradili kako bismo adekvatnije odgovorili na izazove koje predstavlja borba protiv trgovine ljudima, od edukacija za policijske službenike, informisanja o trenutnim trendovima, do razvoja analitičkog sektora unutar Ministarstva. Saradnja sa državnim tijelima je na dobrom nivou, ali uvijek ima prostora da ona bude poboljšana. Jedan od primjera doprinosa i saradnje između MUP-a Kantona Sarajevo, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija je i nedavno održana međunarodna konferencija na temu trgovine ljudima i krijumčarenje migranata / osoba u pokretu. Ovu konferenciju smo realizovali u Sarajevu u partnerstvu sa Međunarodnom asocijacijom policijskih službenika (IPA) u BiH, Globalnom inicijativom protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) i Gradom Sarajevom. Događaj je omogućio da budemo domaćini za 110 predstavnika policijskih i sigurnosnih agencija iz Albanije, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Njemačke, Grčke, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Norveške, Rumunije, Srbije, Slovenije i BiH, zatim predstavnika međunarodne organizacije, Delegacije EU u BiH, ambasada Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Austrije, Kraljevine Holandije i Mađarske, kao i predstavnika akademske zajednice, civilnog društva i medija.

“U narednom periodu insistirat ćemo na adresiranju sankcionisanja za prosjačenje, ali i u slučaju onih koji daju novac”

Možete li nam predstaviti rezultate saradnje koju je iznjedrila ova konferencija?
– Ona predstavlja uspostavljeni most saradnje između vlasti i civilnog društva u suočavanju sa izazovima migracija u BiH, posebno sa krijumčarenjem migranata i trgovinom ljudima. Ovaj događaj je doprinio umrežavanju, naučenim lekcijama i razmjeni dobrih praksi, ne samo među predstavnicima organa za provođenje zakona već i sa civilnim društvom, koje često nema pristup informacijama. Predstavnici civilnog društva koji se bave migrantima u BiH podijelili su iskustva s terena, ali i omogućili učesnicima da čuju lične priče migranata iz Iraka i Afganistana zasnovane na putu od kuće kroz balkansku rutu, čime je naglašen značaj humanijeg pristupa žrtvi trgovine ljudima, poštovanje njihovih ljudskih prava. Imali smo priliku čuti i podatke iz istraživanja, kao i stavove policijskih službenika iz regiona i šire, što nam je sve pomoglo da uradimo i adekvatne zaključke i preporuke za daljnji rad.
Iako ih imamo priliku vidjeti u policijskim uniformama, zanima nas da li postoji dovoljan interes žena za ovo zanimanje?
– Pitanje rodne ravnopravnosti smo spomenuli i na ovoj konferenciji, istaknuvši značaj zastupljenosti žena u agencijama i institucijama za provođenju zakona. Iako imamo određen broj zaposlenih žena u Ministarstvu, ovim putem ohrabrujem ih da na narednim konkursima razmotre mogućnost apliciranja za pozicije policijskih službenika. Zanimanje policijskog službenika jeste kompleksno, ipak, radno okruženje za djevojke i žene je jako motivirajuće, pruža niz mogućnosti za lični i profesionalni razvoj, ali i obogaćuje strukturu zaposlenih, što je od velikog značaja u holističkom pristupu rješavanja problema poput trgovine ljudima, posebno u slučaju senzibiliranosti u pristupu žrtvama trgovine ljudima. Upravo ove žrtve češće imaju više povjerenja u policijske službenice. Takvi primjeri su od krucijalne važnosti u istražnim radnjima i daljim procedurama procesuiranja počinilaca krivičnih djela.
Smatrate li da je Ministarstvo Kantona Sarajevo otvoreno za saradnju i da li građani i akteri osjećaju da Vam se mogu obratiti?
– Ministarstvo je u potpunosti otvoreno za sve vidove saradnje, za sve prijedloge i ideje koji se odnose na stvaranje uslova za sigurnije okruženje u kojem živimo. Osim što već imamo poboljšanu saradnju sa nevladinim sektorom, planiramo intenzivirati saradnju i sa građanima kako bismo imali informacije iz prve ruke i sa onog lokalnog nivoa o tome šta građanima stvara najviše problema kada je riječ o sigurnosti.

Gracija 429, decembar 2022.

Možda vas zanima

Nedavno objavljeno