Da li Titovo “NJET” Staljinu iz 1948. odjekuje i sada? Zašto je Rusima smetala petokraka jugoslovenskih partizana? Koji su jugoslovenski oficiri postali izdajnici? Šta bi danas imali da nije bilo Golog otoka ? Na sve odgovaraju sagovornici Federalne TV u prvoj epizodi novog dokumentarnog serijala Moskva – Balkan čija je autorka Elma Kazagić. Kroz četiri epizode serijal nas od “48. godine do sadašnjosti vodi svjedočenjima o stalnim stremljenjima Rusije da ostvari što jači utjecaj na Balkan, koristeći crkvu, političare, ratne plaćenike, motoriste, poligone za vojne obuke, od doba Carske Rusije, preko SSSR-a do Rusije koja je granatama zasula Ukrajinu.
Elma Kazagić sa Esadom Bajtalom
“Jednom sam prilikom u Višegradu snimila pripadnike Balkanske kozačke vojske, njihovog vođu, atamana. Došli su da odaju počast ruskim dobrovoljcima koji su tu poginuli, na tlu BiH, ratujući protiv BiH 1992. godine. Bila je to osoba koja se pojavljivala i 2016. u crnogorskom Kotoru također sa kozačkom vojskom. A onda se ta osoba pojavi i u Srbiji pripovjedajući o Donbasu i lobirajući za odlazak u rat na Krimu – na strani Rusije. To prepoznavanje je bila inicijalna kapsla za rad, a osim toga nije baš uobičajeno da se po bilo čijoj državi šetaju ljudi u uniformama, pa se zapitaš kako bi bilo da se u Moskvi na primjer pojavi desetak ili petnaest osoba u uniformama neke druge države, neke vojske ?! Pratnja su im i u Višegradu i u Kotoru bili Noćni vukovi, navodno “humanitarci”, a zapravo produžena ruka Putinove vlasti. Iza toga se skrila matrica djelovanja koje sa Istoka ide preko leđa Balkana u namjeri da ostvari cilj koji je imala još Carska Rusija. O tome govori ovaj serijal. I od tog Višegrada i 2018., ponavljam da bi dobro bilo smjestiti to u dokumentarac. Teško je bilo posložiti, još uvijek radimo, ali vrijedi, jer ostaje kao još jedan dokument koji svjedoči o uzorcima I posljedicama Titovog NE Staljinu i “48-oj, i brojnim zbivanjima kroz istoriju do ovih dana”
Autorica serijala sa Andrejem Nikolaidisom
O ključnim rusofilima na Balkanu, o ulogama Ruske i Srpske pravoslavne crkve, pogotovo o državnom udaru u Crnoj Gori I pokušaju atentata na crnogorskog vođu, o tadašnjim razgovorima sa Aleksandrom Vučićem, u dokumentarnom serijalu saznajemo iz prve ruke, od predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića. O razgovorima unutar svojih partizanskih porodica nakon Rezolucije Informbiroa, ali o najbližim srodnicima koji su završili na Golom otoku kazivat će nam bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i priznati srbijanski književnik Filip David. O Rusima, ratnim plaćenicima koji su bili na kotama iznad Sarajeva, Goražda, Višegrada, Olova, svjedoče najbolji dokumenti, njihovi snimci sa bosanskih planina, a istraživači zločina u BiH o kozacima koji se pojavljuju u BiH 1992., pa u Crnoj Gori 2006.
Za Moskva – Balkan o svojim susretima sa Putinom svjedoči bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Vesna Pusić, nekada ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske, o ljutnji ruskog ministra Lavrova na putu prema jednom od dvoraca usred Ukrajine. Tada nije bilo govora o pljačkama imovine bh. i srbijanskih građana kroz sumnjive prodaje vojvođanske nafte I rafinerije Brod Rusima. Niko nije spomenuo u Srbiji ni čudnu kupovinu ruskih aviona koji su stigli vozom, a ne zrakom, niti lagane ulaske ruskih oligarha bliskih Vladimiru Putinu na hrvatsko primorje. Rasvjetlit će to u ovom serijalu Nenad Čanak, Jelica Kurjak, Svetlana Cenić, Esad Bajtal, Šeki Radončić, Sonja Biserko, Andrej Nikolaidis, Ivo Goldstein, Živko Andrijašević, Ermin Kuka, Predrag Bošković, Semir Mujkić, Mašenjka Bačić, Saša Paparella, Filip Švarm i drugi sagovornici ovog doba i prošlog čija svjedočenja nam daje arhiv.
Sa Milom Đukanovićem
Ekipa je snimala na brojnim lokacijama od Istre preko Sarajeva do Ulcinja. Uz Elmu Kazagić serijal, u najjužem smislu, potpisuju i snimatelj Almir Čaušević, ton majstor Boris Kragulj, montažer Jasmin Nalo.
Prva epizoda starta večeras 8.decembra u Dokumentarnom četvrtku i kazuje ko se zapitao “ Da li će Tito preživjeti” i kako je Žukov izbjegao Staljinovu ruku?
