NaslovnicaNAŠE PRIČEBORBA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA: 16 dana aktivizma

BORBA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA: 16 dana aktivizma

Dvadeset petog novembra, koji se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv nasilja nad ženama, započela je i globalna kampanja “16 dana aktivizma” posvećena borbi protiv rodno zasnovanog nasilja

Priredila Mersiha Drinjaković
Snimci AG

Borba protiv seksualnog nasilja i uznemiravanja nad ženama u Bosni i Hercegovini fokus je kampanje nazvane “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, koja je počela u Sarajevu 25. novembra. Pod motom #neznačine i #prepoznajidjeluj, kampanju provodi UN Women, uz podršku Švedske, i u saradnji sa partnerima, s ciljem podizanja svijesti građana i građanki o različitim oblicima seksualnog nasilja i uznemiravanja, poput uhođenja, uznemiravanja u javnom prostoru i silovanja u braku. Kampanja ukazuje i na važnost osiguravanja pravnog okvira za zaštitu od seksualnog nasilja i uznemiravanja, kao i njegove primjene u skladu sa međunarodnim standardima.
“Ključno je uskladiti zakone sa najvišim međunarodnim standardima Istanbulske konvencije. Danas smo tu da podržimo unapređivanje zakona i njihove implementacije sa predstavnicima vlasti, civilnog društva i međunarodnih organizacija. Samo zajedno možemo unaprijediti zakone i osigurati njihovu primjenu prema najvišim standardima”, poručuje nam David Saunders, predstavnik UN Womena u BiH.
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, imala je svoju poruku na dan otpočinjanja kampanje: “Djelovanje Akcione koalicije protiv rodno zasnovanog nasilja u BiH predstavlja dodatnu sinergiju za provođenje Istanbulske konvencije, kao i GREVIO preporuka za BiH u oblasti sprečavanja rodno zasnovanog i seksualnog nasilja. Nadležne institucije moraju hitno reagovati u cilju suzbijanja ovog problema, koji se jedino može riješiti sveobuhvatnim pristupom. Neophodno je usklađivanje zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom, osiguranje potrebne podrške za žrtve, edukacije za stručnjake/inje, kao i na svim nivoima obrazovanja, ali i preventivno djelovanje o prepoznavanju i neprihvatljivosti seksualnog nasilja i uznemiravanja.”

Švedska ambasadorica u BiH Johanna Strömquist

Švedska ambasadorica u BiH Johanna Strömquist kaže kako su svi oblici nasilja prema ženama i djevojčicama prepreka ostvarivanju rodne ravnopravnosti i društvenom razvoju. “Države imaju dužnost da spriječe nasilje nad ženama i djevojčicama, bez obzira na to ko su počinitelji. Švedska je sretna što radi sa partnerima na osiguravanju postojanja adekvatnog zakonskog okvira za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, kao i na osiguravanju adekvatnih resursa za njihovu implementaciju”, kazala je ona.

Kako prevenirati femicid?

Događaju je prisustvovala i Dubravka Šimonović, bivša izvjestiteljica Ujedinjenih nacija o nasilju nad ženama u periodu od 2015. do 2021. “BiH je prva zemlja u regiji koja je osnovala Odbor za praćenje provedbe i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu, koji je najekstremniji oblik nasilja nad ženama. Uz jačanje prevencije, potrebno je prikupljati podatke o svim oblicima nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući i spolno uznemiravanje, silovanje i femicid, tako da se u podatke uz spol počinitelja i žrtve uključi odnos žrtve i počinitelja. Dodatno treba analizirati slučajeve femicida kako bi se utvrdili problemi u zakonima ili njihovoj primjeni te prevenirali slični slučajevi”, rekla je ona.

David Saunders, predstavnik
UN Women u BiH

Kampanji “16 dana aktivizma” priključila se i Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva, te žrtvama nasilja putem simboličnog videa odlučila poslati jedinstvenu i ohrabrujuću poruku: “Snaga je u tebi”. Cilj kampanje jeste podizanje svijesti javnosti o problemu nasilja nad ženama te informisanje o servisima podrške namijenjenim žrtvama nasilja. Nasilje nad ženama nije privatna stvar i dešava se svakodnevno širom svijeta u raznim oblicima, pa tako i u BiH. “Naša glavna ciljna skupina kojoj se želimo obratiti ovim videom jesu žene koje trpe nasilje, ali se iz brojnih razloga ne usuđuju nazvati SOS broj i prijaviti počinitelja. A nekada ih je potrebno samo malo osnažiti i reći da će sve biti u redu, da postoji sistem koji im može pružiti zaštitu. Videom se obraćamo i lokalnim zajednicama, komšijama, kolegama sa posla, prolaznicima, da kao društvo ne smijemo biti imuni na nasilje i da ga trebamo prijaviti kada god ga primijetimo”, poručuje direktorica Fondacije lokalne demokratije Jasmina Mujezinović.
Nemjerljiv doprinos realizaciji videa, ali i borbi protiv nasilja nad ženama, šalju i njegovi akteri: glumice Arma Tanović-Branković, koja je odigrala glavnu ulogu, i Maja Salkić-Burazerović, glumac Malik Nišić, balerina i slikarica Dragana Seferović-Pilav, dječak Nedim Porča te uposlenici caffea “Spazio”, Biblioteke Grada Sarajeva i apoteke “B Pharm”.
Podsjećanja radi, Fondacija lokalne demokratije je 2000. godine uspostavila Sigurnu kuću – Sklonište za žene, djevojke i djecu žrtve nasilja u porodici, 2004. godine je uspostavila SOS crvenu liniju (033 222 000), a od 2012. djeluje Centar za žene Fondacije lokalne demokratije u kojem se ženama žrtvama nasilja pružaju besplatna pravna pomoć, psihološka i socio-ekonomska podrška.

Nisam tražila

Gracija već godinama prati kako zakonsku tematiku ovog gorućeg problema tako i ljudski ugao, priče i ispovijesti donosimo iznova i iznova, nadajući se promjeni svijesti, ulaganju u preventivu, većem uključivanju donositelja odluka u rješavanje pitanja nasilja nad ženama. Jedna od hvale vrijednih inicijativa je poznata pod nazivom “Nisam tražila”. Glumice Matea Mavrak, Ana Tikvić i Nadine Mičić te dramaturginja i rediteljica Asja Krsmanović prepoznatljive su po ovom svom aktivističkom pristupu. Na Facebooku su napravile stranicu “Nisam tražila”, na kojoj se već skoro dvije godine objavljuju anonimne ispovijesti i traumatična iskustva žena i djevojaka koje su bile silovane ili su doživjele bilo koji drugi oblik seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja. Bujica ispovijesti alarmirala je javnost, ali i poslovično trome institucije sistema. Danas ove četiri aktivistkinje pitamo kakvi su rezultati stranice. “Iako nemamo tačnu analitiku, ispovijesti su dolazile, i dolaze, i na stranicu ‘Nisam tražila’ (inbox i zatvorena grupa) i na e-mail, a dosad je to brojka od preko 4000 poruka. Na otvorenoj stranici brojimo 41.274 osobe koje je prate, a zatvorena grupa ima oko 13.500 članica i članova.”

Glumice Matea Mavrak, Ana Tikvić i Nadine Mičić te dramaturginja i rediteljica Asja Krsmanović

Njih četiri, kao i sve nas, zanima kako će se situacija odvijati u pravnom smislu. “I dalje čekamo konačnu odluku parlamenta za izradu novog zakona i, naravno, implementiranje Istanbulske konvencije, koju je BiH davno potpisala. Djelujemo, kao i dosad, spontano i u trenutku. Posljednji primjer su protesti koji su se održavali diljem BiH, a koje smo pomogle organizovati. Putem stranice bile smo, naravno, kanal da što više ljudi vidi i odazove se, i tu je također naša najveća snaga – imamo veliku bazu podataka i dobru vidljivost. Naša objava o protestima došla je do 127.949 ljudi na Facebooku i imala je 558 dijeljenja.”
U jednom su se trenutku Asja, Nadine, Matea i Ana morale vratiti svojim primarnim zanimanjima, ali i dalje ostaju na aktivističkom pravcu djelovanja. “Sve što smo radile, bilo je isključivo volontiranje u skladu sa slobodnim vremenom. Nikada nismo postale formalna skupina ili organizacija, i dalje smo inicijativa, a tako će i ostati. Ali, djelovat ćemo kao i dosad – po osjećaju, i nadamo se da će nadležne institucije iskoristiti najbolje od ‘Nisam tražila’.”

Gracija 429, decembar 2022.

Možda vas zanima

Nedavno objavljeno