spot_img

Nedavno objavljeno

Kako stereotipi i kritike zapravo utiču na pušače?

Svi smo mnogo puta dosad čuli koliko je pušenje štetno po zdravlje. Pušači još češće slušaju istovremeno i osude okoline koja im, čini se, kritikama iz najbolje namjere ipak ne pomaže da se oslobode ove ružne navike. Oni su svjesni da je to štetno ali, kako to obično i biva sa navikama, nije ih se lako odreći.

Stigma može biti daleko destruktivnija nego što možemo zamisliti. U najmanju ruku, stereotipi izazivaju visok nivo stresa među stigmatizovanim grupama, uključujući i pušače. Kao i svaki drugi stereotip, društvene stigme koje se povezuju sa ovom lošom navikom utiču na mentalno zdravlje pušača i mogu donijeti više štete nego koristi.

Studije su pokazale da stres smanjuje izvršnu funkciju i povećava žudnju za nagrađujućim supstancama. Kao rezultat toga, kada su pod stresom, pušači imaju jaču želju za pušenjem uprkos razumijevanju posljedica pušenja.

Marginalizacija pušača

Od obrazovnih programa u školama do kampanja protiv pušenja, mnoge inicijative nastoje da smanje broj pušača i poboljšaju javno zdravlje. Međutim, ove inicijative se više fokusiraju na odvraćanje nepušača od pušenja, dok se malo pažnje poklanja podršci postojećim pušačima.

Shodno tome, postojeći pušači su marginalizovani kada kampanje protiv pušenja ne njeguju društvenu podršku za pušače koji prolaze kroz proces prestanka pušenja. Stoga, umjesto stigmatizacije i marginalizacije pušača, fokusiranje na smanjenje štetnosti od pušenja može biti bolja alternativa da bi se izgradilo društvo bez duhanskog dima.

Šta je smanjenje štetnosti od pušenja?

Smanjenje štetnosti od pušenja je strategija javnog zdravlja koja se primjenjuje kako bi se smanjili zdravstveni rizici povezani sa upotrebom duhanskih proizvoda.

Ova strategija priznaje da potpuna zabrana cigareta možda neće biti izvodljiva zbog faktora kao što su zavisnost od nikotina, lično uživanje i ilegalna trgovina cigaretama. Stoga, koncept smanjenja štetnosti podstiče pušače koji ne žele da se odreknu duhana i nikotina da pređu na bezdimne alternative.

Kada se cigareta zapali, duhan sagorijeva i tada se oslobađa više od 6.000 štetnih materija, od kojih je za 100 otkriveno da izazivaju bolesti povezane sa pušenjem. Neke od ovih štetnih materija uključuju katran i ugljen monoksid.

Za razliku od cigareta, bezdimne alternative kao što su uređaji bazirani na tehnologiji zagrijavanja duhana (heat-not-burn – HNB) duhan ne sagorijevaju. Upravo odsustvo procesa sagorijevanja čini proizvode bez dima manje štetnim od cigareta.

Cigarete sagorijevaju duhan na oko 600°C i oslobađaju dim i pepeo koji sadrže štetne materije koje izazivaju bolesti povezane sa pušenjem. Sa druge strane, uređaji zasnovani na tehnologiji zagrijavanja duhana zagrijavaju duhan na temperaturama ispod 350°C, što nije dovoljno vruće da se proizvede dim, pa samim tim ni štetne materije koje se u dimu nalaze. Prilikom korištenja, HNB uređaji oslobađaju aerosol, koji se sastoji od vode, glicerina i nikotina. Pošto nema sagorijevanja duhana, aerosol neće izazvati bolesti povezane sa pušenjem.

Dim i pepeo su, također, štetni za nepušače koji ih udišu kroz emisiju cigareta, dok aerosol koji proizvode HNB uređaji ne izlaže nepušače pasivnom pušenju putem sekundarnog ili tercijarnog dima. Aerosol, također, ne smanjuje kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.

Važno je naglasiti da, iako jesu bolja opcija od nastavka pušenja cigareta, uređaji koji zagrijavaju duhan nisu u potpunosti bez rizika i oslobađaju nikotin koji izaziva zavisnost.

Latest Posts

spot_img

Raport

spot_img