Iako ljekari, čim se pojavi neki problem s probavom, savjetuju izbjegavanje ljute hrane, ona zapravo ima pozitivno dejstvo na gastrointestinalni sistem i generalno za zdravlje.
Istraživanje kineskih naučnika prije nekoliko godina, u kojem je učestvovalo 500.000 ispitanika, pokazalo je da osobe koje šest do sedam puta sedmično jedu ljutu hranu imaju 14 posto niži rizik za smrtnost od bilo kojeg uzroka u poređenju s osobama koje ljutu hranu jedu jednom sedmično ili rjeđe. Slični rezultati, u brojnim drugim studijama, uočeni su i kada je riječ o smrtnosti od konkretnih bolesti, poput raka ili srčanih i respiratornih bolesti.
Čili
Dio pozitivnih efekata može se pripisati čiliju ili njegovoj bioaktivnoj komponenti kapsaicinu, koji ima antimikrobna, protuupalna, protutumorska i antioksidativna svojstva. Kapsaicin, kojeg ima i u kajenskom papru, može smanjiti rizik od nakupljanja holesterola u krvnim žilama, što pomaže u prevenciji srčanih bolesti. Osim toga, on ima sposobnost da ubrza protok krvi zato što blokira gen koji inače sužava žile.
Inače, ljute papričice su, iako možda mnogi misle upravo suprotno, vrlo učinkovite u liječenju čira. Naime, krivac za većinu čireva je bakterija H. pylori, a tvari iz ljute papričice, kajenskog papra i drugih oštrih začina imaju važnu ulogu u uništavanju te bakterije.
Kurkuma
Kapsaicin nije jedini sastojak ljutih začina koji pozitivno utiče na zdravlje. Kurkuma, ljutkasta indijska začinska biljka, sadrži moćan antioksidans kurkumin, koji štiti od niza bolesti, ali naročito je važno njegovo izrazito protutumorsko i protuupalno dejstvo, zbog čega je od velike pomoći osobama koje pate od artritisa i drugih upalnih bolesti.
Kurkumin se pokazao učinkovit i u ublažavanju simptoma dijabetesa, depresije, bolesti jetre i gastrointestinalnih bolesti.
Gubljenje kilograma
Ljuta hrana pomaže i u mršanju. Dihidrokapsiat (tvar slična kapsaicinu, ali manje ljuta te prisutna i u slatkim paprikama i onim blaže ljutkastim) pospješuje potrošnju kalorija, ubrzava metabolizam za oko 8 posto, podiže tjelesnu temperaturu te tako pospješuje potrošnju kalorija.
Neugodne nuspojave
Ako se jede u ogromnim količinama, ljuta hrana može biti i štetna. Naprimjer, ona sama po sebi ne izaziva žgaravicu, ali je može pogoršati ako već postoji. Kod nekih osoba ljuto može imati laksativni učinak i izazvati proljev. Jedna od nezgodnih nuspojava ljute hrane je upravo to što djeluje nadražujuće te odmah pokreće crijeva.
Oštri začini s vremenom mogu otupjeti okusne pupoljke zbog čega osjet okusa postaje oslabljen te razlikovanje nijansi u okusima postaje otežano ili sasvim izostaje. Osim što utiče na signale za okus u mozgu, kapsaicin umrtvljuje i senzore za bol na jeziku. Takvo stanje je samo privremeno, ali dugotrajnim i čestim konzumiranjem ljute hrane može doći do trajnog oštećenja okusnih pupoljaka.
Još jedna nuspojava ljute hrane je nesanica, posebno ako se jede u večernjim satima. Kapsaicin podiže tjelesnu temperaturu i ubrzava metabolizam, a to remeti smirivanje tijela u fazi pripreme za spavanje. Kako je jedna od neželjenih posljedica jedenja ljute hrane pojačano znojenje, neugodna popratna pojava je intenzivan miris znoja, a valja spomenuti i to da ljuta hrana može izazvati neugodan miris tijela i loš zadah.
Izuzetno ljuta hrana može izazvati osjećaj pečenja na koži i sluznicama, većinom u usnoj šupljini, a ponekad može ostaviti i ranice od pečenja na usnicama i desnima. Može izazvati i kontaktni dermatitis na koži ruku s otokom, crvenilom i osjećajem boli. I na kraju, nije preporučljivo jesti ljutu hranu ako patite od hemoroida jer tijelo ne može razgraditi kapsaicin pa, pri izlasku iz tijela, može oštetiti sluznicu rektuma.
