NaslovnicaNAŠE PRIČEŽENE U JAVNOM PROSTORU BiH: Nezaštićena meta ili tradicionalna podređenost?

ŽENE U JAVNOM PROSTORU BiH: Nezaštićena meta ili tradicionalna podređenost?

Učestalo nasilje nad ženama kao i psihološko nasilje nad političarkama u Bosni i Hercegovini tema je o kojoj smo razgovarali sa zastupnicom u Kantonu Sarajevo Vildanom Bešlijom

Napisala Anesa Agović

Bilo koji čin nasilja zasnovanog na spolnoj/rodnoj osnovi koji rezultira ili može rezultirati fizičkom, spolnom ili psihološkom povredom ili patnjom žene, uključujući i prijetnje takvim djelima, silu ili svojevoljno oduzimanje slobode, bilo u javnom ili privatnom životu” – jest nasilje. Tako je zapisano u Članu 1. Deklaracije o uklanjanju nasilja nad ženama usvojenoj na Generalnoj skupštini UN-a kojom se definira rodno uvjetovano nasilje. I Svjetska zdravstvena organizacija nasilje nad ženama smatra ozbiljnim javnozdravstvenim problemom i kršenjem ljudskih prava žena.
Kada govorimo u kontekstu odnosa u BiH, ne smijemo zanemariti poveznicu između nasilja i nejednakosti, što su i mnoga istraživanja potvrdila. Istanbulska konvencija upravo i govori o definiranju rodne ravnopravnosti kao ključnog elementa za sprečavanje nasilja nad ženama. U preambuli ove konvencije stoji da je istorijat nejednakih odnosa moći među spolovima doveo do dominacije nad ženama i diskriminacije koju provode muškarci, čime je spriječena puna emancipacija žena.

Nasilje nad ženama u politici

Specijalni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama definiše nasilje nad političarkama kao: “svaki čin rodno zasnovanog nasilja, ili prijetnja takvim radnjama, koji rezultira ili će vjerovatno rezultirati fizičkom, seksualnom ili psihičkom povredom ili patnjom i usmjeren je protiv žene u politici zato što je žena, ili utječe na žene neproporcionalno”.
, ono uključuje ponižavajuće seksualne ili seksističke Kada govorimo o psihološkom nasilju nad političarkama primjedbe i prijetnje smrću, silovanje i drugo nasilje. Utjecaj takvog nasilja prevazilazi izazove fizičkog i mentalnog zdravlja; to je također direktna prijetnja slobodi govora žena i sposobnosti da unaprijede svoje političke prioritete. To može dovesti do toga da žene preispitaju izražavanje svog mišljenja, da budu opreznije u pogledu razloga koje podržavaju ili da pokušaju da budu manje vidljive. Kao rezultat toga, nasilje ograničava vidljivost i utjecaj žena u politici.
U Godišnjem izvještaju specijalnog predstavnika OSCE-a za gender pitanja za 2021. godinu stoji da je 33% žena parlamentarki u Evropi izjavilo da su akti nasilja kojima su bile izložene utjecali na njihovu slobodu izražavanja i na prostor za djelovanje tokom njihovog boravka u uredu.
Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo u julu ove godine desila se burna rasprava nakon što je zastupnik Dževad Poturak komentarisao izgled haljine ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS-a Aleksandre Nikolić. Nakon toga, zastupnica u Kantonu Sarajevu Vildana Bešlija stala je u odbranu Aleksandre Nikolić te je tražila da se Poturkov seksistički pristup oštro kazni.
Uslijedio je i nastavak rasprave na tu temu na društvenim mrežama nakon što je Bešlija objavila seksističke i provokativne poruke u kojima je spomenut i zastupnik Haris Zahiragić. Nešto ranije zabilježena je i uvredljiva izjava poslanika Ilije Tamindžije, koji je tokom zasjedanja parlamenta Republike Srpske kazao da je poslanica Jelena Trivić zaljubljena u svog partijskog kolegu.
“Patrijarhat i retradicionalizacija su glavni razlozi pripisivanja ženama niže društvene uloge, ali i nasilja nad ženama. Ponovo je, zahvaljujući nacionalnim strankama, trpljenje ono što treba da krasi ženu, njena glavna karakteristika. Ohrabruje činjenica da danas imamo nove generacije djevojaka i žena koje se ne žele pomiriti s tom ulogom i sve više rade na poboljšavanju statusa žena u Bosni i Hercegovini”, govori za Graciju Vildana Bešlija.
Rasprave u skupštinskim klupama, a poslije u online prostoru su ponovo ogolile sve manjkavosti našeg društva kada je u pitanju položaj žena, prije svega ukorijenjeno nepoštivanje dostojanstva žena, pa čak i onih koje su na neki način zaštićenije od običnih žena, jer su u politici. Sve to je samo potvrdilo činjenicu da u BiH postoji seksizam svuda: od ulice, kuće i škole, preko radnog mjesta i parlamenta, pa do online prostora.

Pravosuđe šuti

Navedeni slučajevi u BiH pokazali su tendencije da se žene više vežu za privatnu sferu nego za društvenu, muškarci sebi dopuštaju da im komentarišu izgled na način na koji se ne komentariše muškarcima, da se čak opravdava ili ne pokušava spriječiti potencijalno nasilje.
“U analizama koje sam čitala, žene u dobi od 15 godina i više koje su najčešće prijavljivale fizičko i/ili seksualno nasilje od strane partnera ili nekog drugog su iz Danske, Finske i Švedske. Ovaj podatak može značiti i da su žene u tim državama više ohrabrene i slobodne da pričaju o temi nasilja, te je iz tog razloga ovaj procenat veći, ali svakako govori i o tome da je nasilje nad ženama prisutno u svim državama”, naglašava Bešlija.
Naša sagovornica smatra da se nasilje nad ženama u politici vrši s namjerom organizovanog pritiska na političke neistomišljenike, kao dio taktike, ali u suštini otkriva i kućni odgoj te nasilnu prirodu pojedinca. “U okruženju u kojem živimo i radimo kao političarke, političke opcije sa suprotnim stavovima nerijetko koriste upravo tu taktiku napada na žene. Omalovažavaju ih i stvaraju organizovani pritisak. To izbaci na vidjelo nasilnu pozadinu pojedinca, ali pokaže i koliko je naše društvo kontaminirano ženomrstvom jer takvi pojedinci naiđu na brojnu podršku. Ipak, sve su glasniji i žene i muškarci koji se javno, otvoreno suprotstavljaju takvim narativima. U takvim situacijama nastojim ukazati na takav vid neprihvatljivog ponašanja, koji treba doživjeti javnu osudu i pokazati da to ne može i ne smije biti prihvatljivo kao norma ponašanja i političkog djelovanja.”
Različiti aktivisti i aktivistkinje smatraju da je pravosuđe ustuklo pred čestim slučajevima nasilja prema ženama, pa čak i u primjerima femicida, koji često počne kao psihičko nasilje. Prema mišljenju Vildane Bešlije, jedinstvena statistika o broju femicida i nasilju nad ženama u Bosni i Hercegovini ne postoji. “Nažalost, i po ovom pitanju je neophodna politička volja, jer se nadležnosti stavljaju ispred žrtve i provođenja zakona. Moramo uspostaviti sistem u kojem će prioritet biti žrtva, i tek tada ćemo moći planirati i sprovoditi mjere za sprečavanje nasilja uz sprovođenje zakona i generalno poboljšanje položaja žena u Bosni i Hercegovini.”

Gracija 427, oktobar 2022.

Možda vas zanima

Nedavno objavljeno