Nedavno objavljeno

USUSRET IZBORIMA Šta znamo o Izbornom zakonu BiH?

Ključno pitanje je da li je uopće moguće napraviti balans između građanskog i etničkog? "Kroz razgovor s mladima, često sam čula upravo komentare kako ne znaju ništa o izbornom zakonu i kako rijetko gdje mogu da pronađu provjerene informacije o samom izbornom procesu"

Piše: Anesa Agović

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 23/14, rješavajući zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva na sjednici održanoj 1. decembra 2016. donio je  Odluku o dopustivosti i meritumu. Djelimično se usvaja zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva.

Utvrđuje se da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Ovo su pravne činjenice, a to, prevedeno na obični jezik, znači da je Ustavni sud BiH presudio u ”predmetu Ljubić” da je Izborni zakon u skladu s Ustavom BiH izuzev u dijelu koji se odnosi na legitimitet izabranih delegata za Dom naroda Federacije BiH. Radi se o tome da delegati ovog Doma moraju imati izborni legitimitet što Izbornim zakonom nije precizirano. Profesor Ivo Komšić je to objasnio na način da ustavom zagarantirani slobodni i demokratski izbori su izbori koji svakom građaninu i pripadniku konstitutivnog naroda omogućuju da biraju i budu birani. Ako bi se primijenio Ljubićev izračun, niti jedan konstitutivni narod ne bi imao delegate u Domu naroda ukoliko nije zastupljen u svojoj izbornoj jedinici s procentom od 5,88. To bi predstavljalo drastično kršenje principa demokratije i prava da se bude izabran bez obzira na proporcionalnost u izbornoj jedinici – princip proporcionalnosti u jednoj izbornoj jedinici ruši princip konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru BiH i Federacije, što je garantirano Ustavom.

Šta znamo o Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine?

Da bismo razumjeli značaj Doma naroda u Federaciji BiH, ponovit ćemo osnovne karakteristike: Dom naroda Parlamenta FBiH sastoji se od 58 izaslanika od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih. Dom naroda Parlamenta FBiH iz reda svojih članova bira predsjedavajućeg i 2 potpredsjedaavajuća, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Kolegij Doma naroda Parlamenta FBiH sačinjavaju: predsjedavajući, 2 potpredsjedavajuća, predsjednici klubova i tajnik Doma. U Domu naroda su utemeljeni klubovi izaslanika i to: Klub izaslanika bošnjačkog naroda, Klub izaslanika hrvatskog naroda i Klub izaslanika srpskog naroda. Dom naroda ima 19 radnih tijela koja svoje sjednice održavaju u službi rada Doma i doprinose njegovom učinkovitijem radu.

Ovdje podastiremo i dio priče o Izbornom zakonu BiH koji nam je predstavljen u medijima: Stručna javnost uglavnom razumije koji su osnovni zahtjevi za promjenu izbornog zakona BiH, a koji se odnosi na Federaciju BiH,  njihovo razumijevanje počiva na evropskim zakonima i demokratskim vrijednostima, te se legitimno predstavljanje smatra nečim što nije u duhu demokratije. S druge strane HDZ BiH i stranke okupljene oko njega izričito insistiraju na promjenama Izbornog zakona koji bi uvažio njihove zahtjeve. Ostale stranke u FBiH uglavnom su protiv tih zahtjeva i sve ove godine dogovor nije postignut. Problematika izbornog zakona je toliko prisutna u medijima da su se obični ljudi pitali da li je to zaista važnije od najavljene energetske krize, od inflacije i drugih životno važnih tema.  A šta o tome misle naši sugrađani koji nisu ni u stručnom niti političkom smislu  zainteresirani da tumače problematiku Izbornog zakona BiH?

Priča oko izbornog zakona je dugo prisutna, pitanje je da li obični ljudi znaju šta je sporno? Da li je osnovni problem u ingerenciji Doma naroda, tj. šta se želi postići? Koliko je u suprotnosti aktuelni prijedlog sa evropskom praksom? Da li u suštini građani gube nešto tim eventualnim izmjenama?

Politolog i urednica portala komentatorica.ba, Elma Karišik, izdvaja da prema postojećim propisima, dva člana Predsjedništva BiH se direktno biraju sa teritorije Federacije BiH od strane građana Federacije BiH i to jedan iz reda Hrvata, a drugi iz reda Bošnjaka. “S obzirom na činjenicu da je za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić 2018.  ostvario ubjedljivu pobjedu nad Draganom Čovićem, osvojivši 225.500 glasova građana Federacije BiH odnosno 52,64%, HDZ BiH se odlučio blokirati formiranje Vlade Federacije BiH. Volja građana Federacije BiH i dan danas nije implementirana, a već svjedočimo novoj izbornoj kampanji uoči Općih izbora 2022.”

Politolog i urednica portala komentatorica.ba Elma Karišik

Ključno pitanje je da li je uopće moguće napraviti balans između građanskog i etničkog? “Smatram da je takvo nešto nemoguće. Treba da se opredjelimo da li smo za BiH kao građansku državu u kojoj svaki građanin ima jednaku vrijednost glasa ili etnički podjeljenu BiH gdje će ipak oni konstitutivni imati povlaštena prava u odnosu na druge odnosno Ostale”, dodaje Karišik.

Kako nije došlo do dogovora između stranaka u BiH, Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH krenuo je u rješavanje ovog problema putem korištenja bonskih ovlasti odnosno korištenja prava da sam nametne propise kojih se moramo pridržavati. Prema mišljenju Karišik, po svemu sudeći, do dogovora između stranaka neće doći. “U tom slučaju, najvjerovatnije će doći do nametanja ovakvih rješenja, a ako dođe, oni koji ne pripadaju konstitutivnim narodima u BiH odnosno Ostali neće imati jednaka prava kao i pripadnici konstitutivnih naroda”.

Koliko mladi shvataju Izborni zakon i eventualno nametanje izmjena?

Prema različitim istraživanjima, broj odlazaka mladih iz Bosne i Hercegovine je sve veći, a nezadovoljstvo mladih političkom situacijom u našem društvu se eskponencijalno povećava. O tome da je izlaznost mladih na glasanje nezadovoljavajuća, unazad godinama izvještavali su i mediji, a i nevladine organizacije, što ipak nije dovelo do značajnijih rezultata. Prema riječima Elle Ljubić, aktivistkinje iz Mostara i program koordinatorice Kluba „MASA“ Mostar, općenito gledajući, mladi su dosta manje zainteresovani za politiku i izborni zakon u odnosu na starije generacije. „Međutim primjećujem veći stupanj izlaženja na izbore, nego što je bio u posljednjem periodu. Izborni zakoni su dosta zbunjujući, a mladima je rijetko gdje pružena šansa da se pravilno educiraju.“

Elle Ljubić, aktivistkinja iz Mostara i program koordinatorica Kluba „MASA“ Mostar

Ljubić, mlada aktivistkinja i psihologinja, također smatra da dosta mladih u sebi osjećaju potrebu da postanu ravnopravni dio demokratskog društva, no jednostavno je još uvijek veliki dio njih nedovoljno educirani. Međutim, sve je veći broj mladih koji su politički aktivni, koji istražuju i pronalaze načine kako da se educiraju. Iako je velika dostupnost informacija, postoji problem kod mladih ljudi o razumijevanju izbornog zakona i njegovih izmjena. “Kroz razgovor s mladima, često sam čula upravo komentare kako ne znaju ništa o izbornom zakonu i kako rijetko gdje mogu da pronađu provjerene informacije o samom izbornom procesu, uključujući i sam proces glasanja. Nerijetko je slučaj da mladi ne žele da izađu na izboru upravo iz razloga što ne znaju proces i što su uvjereni da će njihovi glasovi biti pokradeni. Uzrok tome jeste razvijeno nepovjerenje prema politici i državi koje je nastalo zbog klimavog demokratskog društva“, dodaje Ljubić.

Stoga, ovdje se radi o otuđivanju, odnosno odvojenosti mladih od politike, što dovodi do zaključka da većina mladih ne vidi šta je zapravo problem cijele ove priče. Ali, koliko je u suštini mladima važno nacionalno predstavljanje? Ljubić kaže kako nacionalno predstavljanje u principu nije važno, međutim političari su skloni da nameću upravo nacionalne predznake kako u svojim kampanjama, tako i u toku svog mandata. “U kontekstu mladih, sve je manji broj onih kojima je nacionalno predstavljanje ustinu važno i koji svoje stavove ograničavaju nacionalnim predznacima”, zaključuje Ljubić.

Istovremeno, situacija na terenu je sljedeća i ona nikako ne opravdava politički fokus na izborni zakon – kad su u pitanju mladi i njihov stav o odlasku iz BiH. Naime, u augustu 2021. UNFPA je predstavila – “Izvještaj o istraživanju: ANKETA O EMIGRACIJI MLADIH IZ BOSNE I HERCEGOVINE”.  Istraživačka studija je provedena na uzorku od 5.001 mlade osobe u dobi od 18 do 29 godina. Istraživanje je bazirano na kvantitativnom pristupu i primarnim podacima koji su prikupljeni u okviru velike terenske ankete provedene putem direktnih intervjua sa ispitanicima u periodu od januara do marta 2021. godine, od strane agencije za istraživanje tržišta Ipsos BiH. Ispitanici, za koje su socioekonomski izazovi izraženiji u poslijeratnom kontekstu, naglašavaju da je njihova odluka da napuste BiH potaknuta njihovom motivacijom da pobjegnu od socijalne i političke nesigurnosti, dugoročne nezaposlenosti ili nedovoljne zaposlenosti, nepostojanja pristupa ili nedovoljnog pristupa, mogućnostima učenja i rada te nedostatka relevantnih politika, socijalnih usluga i/ili programa bezbjednosti koji bi bili konkretno usmjereni na potrebe mladih. Svi navedeni faktori se međusobno nadopunjuju i čine snažne potisne faktore koji pospješuju migracijske procese i potiču druge učesnike da razmisle o ovoj opciji
Ovdje ilustriramo samo dio prezentiranog kroz grafikone:

- Advertisement -

Latest Posts

Raport

spot_img
spot_img