Nedavno objavljeno

Melatonin – “Hormon tame”

Osim svoje uloge kao prirodnog hormona, melatonin se koristi kao dodatak prehrani i kao lijek za liječenje nesanice, poremećaja spavanja usljed nagle promjene vremenskih zona ili rada u smjenama te drugih poremećaja sna

Dr. Amira Ćerimagić
Specijalista kliničke imunologije

Hormon čega?

Melatonin je hormon koji se stvara u tijelu. Regulira noćne i dnevne cikluse ili cikluse spavanja i budnosti. Pojava melatonina u sumrak potiče na aktivnost noćne životinje, dok dnevne životinje, kao i ljude, potiče na pospanost i san.

Otkud sad to?

Melatonin je otkriven 1917. godine prilikom istraživanja na vodozemcima i gmizavcima, na osnovu njihovih mehanizama kojima mijenjaju boju kože. Za ovo su zaslužni Carey Pratt McCord i Floyd P. Allen. Godine 1958., profesor dermatologije Aaron B. Lerner i njegove kolege sa Univerziteta Yale, u nadi da bi tvar iz epifize mogla biti korisna u liječenju kožnih bolesti, izolirali su hormon iz ekstrakta goveđe epifize i nazvali ga melatonin. Kasnijih godina se dokazala njegova uloga u ciklusima budnosti i sna, njegova uloga kao antioksidansa, a istraživanja na temu melatonina još
uvijek traju.

Gdje ima melatonina?

Osim svoje uloge kao prirodnog hormona, melatonin se koristi kao dodatak prehrani i kao lijek za liječenje nesanice, poremećaja spavanja usljed jet laga i rada u smjenama te drugih poremećaja sna. Melatonin je prvo identificiran u ekstraktima kafe 1970-ih. Prirodni melatonin zabilježen je u hrani poput oraha, trešnje, banana, ananasa, narandži, šljiva, grožđa, riže, žitarica, začinskog bilja, maslinovog ulja, čaja, vina i piva. Konzumacija mlijeka i višanja može poboljšati kvalitetu sna. Melatonin u suplementima je sintetski proizvod koji je nastao u laboratoriju.

Zašto nam je melatonin bitan?

Prisutan je svugdje: kod ljudi, životinja i biljaka. Kod kičmenjaka, melatonin je značajan u sinhroniziranju dnevno-noćnih, tzv. cirkadijalnih, ritmova, što uključuje regulaciju vremena spavanja i buđenja, ali i regulaciju krvnog pritiska. Na profil sinteze i lučenja melatonina utječe promjenjivo trajanje noći ljeti u odnosu na zimu. Promjena trajanja lučenja stoga služi kao biološki signal za organizaciju sezonskih funkcija ovisnih o dužini dana, poput parenja, gojenja, linjanja i zimskog sna. Mnogi od učinaka koje ima melatonin su putem aktivacije receptora melatonina, dok je drugi mehanizam djelovanja njegova uloga kao antioksidansa. Dokazano je da je melatonin dvostruko aktivniji od vitamina E, za koji se vjeruje da je najučinkovitiji lipofilni antioksidans. U biljkama služi kao odbrambeni mehanizam kod oksidativnog stresa. Prisutan je i u raznim namirnicama.

Kada se luči, a kada ne?

Mrak podstiče tijelo da proizvodi više melatonina, koji signalizira tijelu da spava. Svjetlost smanjuje proizvodnju melatonina i signalizira tijelu da bude budno. Plavo svjetlo, uglavnom kraće valne dužine, potiskuje biosintezu melatonina, što ovisi o jačini i dužini izloženosti toj svjetlosti. U današnjoj eri sve veće upotrebe elektronskih uređaja koji emituju plavu svjetlost, nošenje naočala koje blokiraju plavo svjetlo u satima prije spavanja može smanjiti gubitak melatonina. Ovo korištenje naočala također se savjetuje osobama koje se moraju prilagoditi ranijem odlasku na spavanje, jer melatonin potiče pospanost.
Proizvodnja melatonina kod ljudi opada kako osoba stari.

Melatonin i imunitet

Poznato je da melatonin ima funkciju u imunom sistemu, iako je ovo područje još uvijek dosta neistraženo. Čini se da je njegov antiinflamatorni učinak najznačajniji. Neka istraživanja sugeriraju njegov efekat u borbi protiv zaraznih bolesti te potencijalno u liječenju raka.

Latest Posts

Raport

spot_img