NaslovnicaZDRAVLJEEliksir vječne mladosti

Eliksir vječne mladosti

Tridesetogodišnjaci bi htjeli zaustaviti vrijeme i zauvijek imati trideset. Pedesetogodišnjaci bi se željeli vratiti dvadesetak godina unazad i ponovo osjetiti mladima. Sedamdesetogodišnjaci se nostalgično sjećaju ljepših, prošlih vremena i sa sjajem u očima govore o svojoj mladosti. Svi bi htjeli zauvijek ostati mladi i u formi, i svako na svoj način traži vlastiti eliksir mladosti

Da li je zaista moguće zaustaviti starenje?

Ne uzimajući u obzir ono što obećavaju, manje ili više ozbiljne, brojne američke anti-aging klinike, starenje je toliko kompleksna pojava na koju utiče veliki broj faktora, te rezultira kao neizbježno i nezaustavljivo uprkos značajnom napretku medicine koja je za nekoliko decenija produžila ljudski život, uspijevajući ga poboljšati. Cilj mnogobrojnih naučnika i istraživača nije, dakle, zaustaviti starenje, nego ispitati uzroke koji pokreću progresivno propadanje organizma da bi im se mogli suprotstaviti na najbolji mogući način. Nastoje se pobijediti bolesti kao što su Alzheimerova, Parkinsonova, tumori i kardiovaskularne bolesti, kako bi se ljudima osiguralo ugodno starenje.

Ljudsko tijelo je kao prava mašina, veoma kompleksna i fascinantna, koja slijedi vlastiti “program” od rođenja. Istraživanjem se nastoji naći način na koji će organizam ostati što vjerniji tom svom “početnom programiranju”. Uprkos nastojanjima ljudi koji se bave takvim vrstama istraživanja, ljudsko tijelo ima svoje limite koje nije moguće prevazići i danas je nezamislivo da čovjek može živjeti duže od 120 godina.

Najrašireniji anti-age lijekovi

Dhea (diidro-epiandrosteron) je preteča hormona koji u organizmu biva pretvoren u estrogen i testosteron. Pomaže u jačanju mišića i kostiju, izgaranju masnoće i poboljšava imunitet. Još nisu dovoljno poznati svi njegovi eventualni sporedni efekti, mada izgleda da može prouzrokovati stvaranje određenih vrsta tumora, pogoršati hipertenziju i bolesti jetre.

Hormon rasta (GH) je veoma zastupljen tokom perioda rasta i djetinjstva, a smanjuje se kod odraslih osoba. Podstiče razvoj mišića i olakšava apsorpciju ugljikohidrata. Njegovo injektiranje jača mišićnu snagu, ubrzava sagorijevanje masnoće i jača imunitet. Njegova korisna dejstva su kratkotrajna i prolazna, dok sporedni efekti mogu biti veoma ozbiljni (tumori, dijabetes).

Antioksidansi su neki vitamini, minerali i koenzimi. Neutraliziraju slobodne radikale i u anti-age tretmanima se koriste mnogo veće doze od dnevno preporučenih. Ne postoje, međutim, sigurni dokazi da ove supstance imaju pozitivan efekt protiv starenja.

10 zapovjedi za dug i zdrav život

Iako je medicina do danas značajno napredovala, u posljednje dvije stotine godina, ustvari, izgleda kako se želja za životom utrostručila. Postalo je svima jasno da način na koji ćemo ostariti veoma zavisi od nas samih, od onog što jedemo i našeg načina života. Postoji li tajna dugovječnosti i koja su njena zlatna pravila? Donosimo vam deset zapovijedi za dug i zdrav život.

1. Dobro jedite: Brojne su bolesti čiji je uzrok loša ishrana. Pravila koja trebate slijediti su ona osnovna: mnogo voća, povrća i vlakana, malo masnoće i soli, jesti raznovrsne namirnice, izbaciti prženu hranu.

2. Pijte umjereno: Alkoholna pića su dozvoljena, ali bez pretjerivanja! Dozvoljena količina je dvije čaše alkohola dnevno za muškarce (dvije čaše vina ili dvije konzerve piva) i jedna za žene.

3. Zaboravite cigarette: Jedno istraživanje je pokazalo da svaka cigareta skraćuje život za 11 minuta. Dakle, jednoj kutiji odgovara dan i po života manje. Da li je potrebno dodati još nešto?

4. Pazite na težinu: Usljed viška kilograma povećava se opasnost od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i tumora.

5. Seks je važan: Redovna seksualna aktivnost može spriječiti srčani napad i moždani udar.

6. Krećite se: Minimalno pola sata fizičke aktivnosti dnevno, da li je to trčanje, šetanje, vožnja biciklom ili nešto drugo, manje je važno. Osim što smanjujete rizik od mnogih oboljenja, fizička aktivnost ima i antistresni učinak.

7. Dobro spavajte: Ako ne spavate dovoljno vaš imunitet će oslabiti. Sem toga, pojačat će se proizvodnja hormona koji, kada ih je previše, mogu uzrokovati gojaznost i dijabetes.

8. Posjetite ljekara: Posjetite povremeno ljekara, barem jednom godišnje. Tako ćete na vrijeme otkriti eventualne promjene, rizične faktore i držati ih pod kontrolom.

9. Relaksirajte se: Stres je veoma često uzrok mnogih oboljenja. Smanjivanje faktora koji ga uzokuju i pronalaženje vlastitog antistresa je veoma važno.

10. Budite optimist: Pesimizam negativno djeluje na želju za životom, ubrzavajući tako proces starenja.


Svako životno doba ima svoj način života. Kako živjeti sa 30, 40, 50, 60, 70…

Od 30 do 40 godina: Pravi je trenutak da se počnete pridržavati navedenih pravila. U ovom periodu je mnogo lakše modificirati vlastiti način života. Trebate početi sa redovnim, godišnjim odlascima ljekaru, nalazima i kontrolama kako biste prevenirali određena oboljenja. Idealan sport je aerobik, ali dovoljna je i polusatna svakodnevna šetnja.

Od 40 do 50 godina: Još nije kasno da promijenite navike i popravite dosad učinjene greške bez prevelikih posljedica. Međutim, ubuduće ne smijete griješiti: prestanite pušiti, jesti masnu hranu, pretjerivati sa alkoholom i živjeti sjedećim načinom života. Upražnjavajte neki manje intenzivan a dugotrajniji sport, kao što je plivanje, vožnja bicikla ili trčanje.

Od 50 do 60 godina: U ovom životnom dobu potrebno se podvrgnuti posebnim specijalističkim pregledima kako bi se izbjegao nastanak tumora, te kolonoskopiji (endoskopski pregled debelog crijeva). Najprimjerenija fizička aktivnost je šetnja u trajanju od 30 do 40 minuta.

Od 60 do 70 godina: Potrebno je što više vremena provoditi u brizi za svoje tijelo. Obavezan je redovan mamografski pregled, kao i svakodnevna fizička aktivnost kako bi se izbjegla osteoporoza.

Od 70 do 80 godina: I sa ovoliko godina možete biti mladi duhom! Međutim, zdravstveno stanje mora biti pod stalnim nadzorom ljekara. Potrebno je redovno kontrolirati pritisak, holesterol i šećer. Ako ste do osamdesete stigli u formu, samo tako nastavite.


Hrana koja prkosi starenju

BROKULA sadrži dosta kalcija i vrlo je važan izvor antioksidansa, posebno jednog – sulforalfana, zatim vitamina C, beta-karotena, kvercetina, glutationa i luteina. Također je jedan od najbogatijih izvora minerala hroma koji utiče na osjetljivost inzulina i pomaže u normalizaciji nivoa glukoze u krvi. Osobe koje jedu dosta brokule manje obolijevaju od raka crijeva i srčanih bolesti.

MRKVA je poznati borac protiv starenja i važno je jesti je svakodnevno. Jedite pet mrkvi sedmično i smanjit ćete rizik od moždanog udara za gotovo dvije trećine. Nekoliko mrkvi dnevno smanjit će vaš holesterol u krvi za 10%, a opasnost od raka pluća dvostruko, čak i kod pušača.

GROŽĐE Crveno je najbolje. Grožđe sadrži 20 poznatih antioksidansa, uglavnom u kožici i sjemenkama – što je kožica obojenija, sadrži više aktivnih tvari. Antioksidansi u grožđu smanjuju holesterol i opuštaju krvne žile. Tri čaše soka od grožđa dnevno i jedna čaša vina dnevno imaju jednako antikoagulacijsko djelovanje. Grožđice imaju čak snažnije djelovanje od svježeg grožđa.

BOBIČASTO VOĆE Što je tamnije, to je bolje jer ima više antioksidansa. Crni ribiz je izvanredan izvor snažnog antioksidansa antocijanina. Bobičasto voće, posebno brusnice, pomaže kod infekcije urinarnog trakta. Jagode mogu zaustaviti razvoj raka, a sve bobičasto voće je veoma bogato vitaminom C.

CITRUSI Narandže sadrže širok spektar antioksidansa, uključujući karotenoide, terpene, flavonide i vitamin C. Grejp ima jedinstven oblik vlakana koja smanjuju nivo holesterola i čak mogu popraviti štetu na žilama nastalu arterosklerozom.

PARADAJZ Neka ne prođe niti jedan dan bez paradajza ili nekog njegovog proizvoda u vašem jelovniku. On je gotovo jedini pouzdan izvor antioksidansa likopena, koji od starenja čuva naše mentalne i fizičke funkcije te smanjuje rizik od raka gušterače i prostate. Kuhanje i konzerviranje ne uništava likopen u paradajzu. Kuhani paradajz čak ima bolje zaštitno djelovanje nego svjež i može znatno smanjiti opasnost od raka prostate.

KUPUSNJAČE poput brokule i kupusa bogate su antioksidantnim tvarima. Osobe koje to povrće dosta jedu u manjoj su opasnosti od raka crijeva, želuca i dojke. Najsnažnije djelovanje ima kelj.

LUK Crveni i bijeli luk su najbogatiji kvercetinom, koji pomaže u sprječavanju “lošeg” holesterola da napada zidove arterija te u sprječavanju nastanka krvnih ugrušaka.

AVOKADO Sadrži najmoćnije antioksidanse. Iako sadrži mnogo masnoća, te su masnoće zdrave i pomažu u smanjenju holesterola u krvi. Također je dobar izvor kalija koji štiti krvne žile.

ŠPINAT može djelovati kao zaštita od raka, srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska, moždanog udara, katarakte, pa čak i od psihičkih problema jer je izvanredan izvor snažnog antioksidansa luteina.


Kako jesti voće i povrće?

* Jedite barem pet obroka voća o povrća dnevno, no probajte i više.

* Jedite dosta raznovrsnog voća i povrća.

* Odaberite svježe umjesto smrznutog i konzerviranog.

* Jedite kompletne plodove voća i povrća i njihove sokove.

* Povrće jedite i svježe i lagano kuhano – i jedno i drugo ima svoje prednosti.

* Kako biste dobili što više antioksidansa, odaberite voće i povrće jarkih boja.

* Kako biste sačuvali što više antioksidansa, pripremajte povrće u mikrovalnoj pećnici.


Čarolija soje

Jedna od najinteresantnijih biljaka, soja, čudesan je spoj antioksidansa i ostalih tvari koje sprječavaju prijevremeno starenje. Obogatite prehranu sojom:

* Svaki dan popijte šolju sojinog mlijeka.

* Kada spremate kolače, trećinu pšeničnog brašna zamijenite sojinim brašnom.

* Jedite žitarice prelivene bezmasnim sojinim mlijekom i koristite ga za pripremu pudinga i kolača.

* Jedite prženi sojin grah kao zamjenu za grickalice.

* Pravite voćne napitke sa tofuom ili sojinim mlijekom.

* Jedite sojine proizvode kao zamjenu za meso.

* Sušeni sojin grah upotrebljavajte kao druge sušene grahorice.