Nedavno objavljeno

NAŠA TEMA Koliko koristimo fondove EU za razvoj kulturnog i kreativnog sektora

Puno je lakše aplicirati na sredstva i ostale benefite ako je vaša zemlja članica EU, ali čak i za nas koji to težimo, ali još nismo, postoje načini da se osiguraju budžeti za određene projekte i poduhvate. Namjera nam je bila da u sljedećim redovima dobijete korisne informacije, ali i da sa vama iskustva podijele svi oni koji su najdirektnije uključeni u apliciranje za budžete iz EU fondova

Napisala Mersiha Drinjaković

Fondovi Evropske unije pa raznim su osnovama otvoreni različitim subjektima, a jedan od najzanimljivijih za kreativce u najširem smislu je Creative Europe. Istina, puno je lakše aplicirati na sredstva i ostale benefite ako je vaša zemlja članica EU, ali čak i za nas koji to težimo, ali još nismo, postoje načini da se osiguraju budžeti za određene projekte i poduhvate. Namjera nam je bila da u sljedećim redovima dobijete korisne informacije, ali i da sa vama iskustva podijele svi oni koji su najdirektnije uključeni u apliciranje za budžete iz EU fondova. Za početak evo važne informacije: početkom godine je Evropska komisija usvojila program rada za 2022. za realizaciju aktivnosti Creative Europe. Ono najbitnije, s budžetom od 385 miliona eura, povećanim za skoro 100 miliona eura u odnosu na 2021. Poručeno je kako će se u okviru programa Kreativna Evropa pojačati podrška partnerima iz kreativnih i kulturnih sektora uzimajući u obzir izazove koji proizlaze iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 te sve veću globalnu konkurenciju.

Komesarka za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel izjavila je, prenosimo sa hrvatskog portal EK, sljedeće: “Kulturni i kreativni sektori osnova su evropskog društva. Znamo koliku su otpornost u posljednje dvije godine pokazali kreativni i kulturni sektori. Za program Kreativna Evropa 2022. predviđen je dosad najveći budžet. EU im pruža podršku u oporavku, kreativnom radu i ostvarenju inovacijskog potencijala. Pozivamo umjetnike, autore i kulturne radnike da istraže i iskoriste brojne mogućnosti finansiranja koje pruža Kreativna Europa.”

Program EU Kreativna Europa podupire evropsku kinematografiju te kulturni i kreativni sektor s ciljem njihovog doprinosa održivom rastu i zapošljavanju. Podrška uključuje umjetnike, kulturne profesionalce i organizacije, filmaše, TV, muziku, interdisciplinarne umjetnosti, baštinu te industriju video igara. Kroz programske konkurse u potprogramu Kultura potiču se mobilnost, međunarodna saradnja, prevodi evropskih literarnih djela, funkcioniranje evropskih mreža i evropskih platformi. Programska aktivnost MEDIA podržava svjetsku distribuciju s više od 1 000 evropskih filmova te pruža podršku profesionalcima u audiovizualnom sektoru u njihovoj međunarodnoj karijeri.

Potprogram Kultura

Kulturne aktivnosti namijenjene su svim kulturnim i kreativnim sektorima, a podupiru međusektorsku suradnju kulturnih djelatnika iz različitih zemalja, aktivnosti europskih institucija za uključivanje u mreže djelatnika iz različitih zemalja, aktivnosti organizacija koje pružaju platformu za razvoj novih talenata te poticanje cirkulacije umjetnika i njihovih djela, ideja i vještina. U Programu mogu učestvovati sve pravne osobe (javne i privatne) poput ustanova, institucija i organizacija, ali i tijela nacionalne i regionalne i lokalne vlasti čija osnovna djelatnost pripada polju kulture što uključuje pozorišta, biblioteke, muzeje, galerije, izdavačke kuće, obrazovne institucije, istraživačke centre, profesionalna udruženja i sl. U programu sudjeluju sve države članice EU, a pod posebnim uvjetima sudjeluju i države pristupnice, kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za EU, članice Europskog gospodarskog prostora (EEA) i države članice Europske politike susjedstva (ENP).

A kako sve ovo pobrojano izgleda iz naše perspektive, kad ste kulturni radnik i djelujete iz zemlje koja je nap utu prema EU, ali još nije tamo. Damir Ibrahimović je čelni čovjek produkcijske kuće Deblokada iz koje su proistekla velika filmska ostvarenja pod rediteljskom palicom Jasmile Žbanić. Njezini filmovi redovno dobijaju nagrade na velikim filmskim festivalima, otvaraju bolne teme iz prošlosti te doprinose pomirenju i kulturi sjećanja. A koliko je Deblokada aktivna kad su u pitanju EU fondovi za podršku kinematografiji, govori nam Damir Ibrahimović: “Deblokada je za proizvodnju dugometražnih igranih filmova od 2004. odnosno proteklih  18 godina,  najviše aplicirala, dobijala i koristila sredstva fonda Eurimages“.

Producent Damir Ibrahimović i rediteljica Jasmila Žbanić iz Deblokade

Iskustva Deblokade

Eurimages je fond za kulturnu podršku Vijeća Evrope, osnovan 1989. te promoviše nezavisno filmsko stvaralaštvo, pružajući finansijsku podršku igranim, animiranim i dokumentarnim filmovima. “Možemo se pohvaliti da smo za sve produkcije u kojima smo bili većinski producent dobili podršku ovog fonda,  što nas vjerovatno svrstava među uspješnije evropske produkcijske kuće u ovom segmentu.“

Pravila Euroimagesa su, napominje Ibrahimović, vrlo striktna, aplikacije prilično zahtjevne, a da biste uopšte mogli doći u obzir za razmatranje, vaš projekat mora biti međunarodna koprodukcija sa najmanje 3 koproducenta iz različitih zemalja. “Šanse su veće ako koproducenti, sem što su iz različitih zemalja dolaze i sa različitih govornih područja. Naš posljednji projekat je bio koprodukcija između 10 evropskih producenata. Pored kreativne vrijednosti , ocjenjuje se kvalitet ukupnih finansijskih pokazatelja, marketinška strategija, plan distribucije, poštovanje zaštite okoliša u proizvodnji, itd”.

Ukupni iznos koji se dobija od fonda Eurimages je između 15% I 17 % od vrijednosti ukupnog projekta i možete aplicirati u trenutku kada ste obezbijedili ostalo finansiranje.  “U našem slučaju to je često veći iznos od iznosa koji smo dobijali od domaće Fondacije za kinematografiju. Odobrena sredstva se dobijaju nakon potpisa ugovora, obično u 3 tranše, s tim što je posljednja dostupna u trenutku kada sve završite, pošaljete finalne izvještaje i obezbjedite distribuciju filma najmanje na svim teritorijama koproducenata koji učestvuju u projektu.“

U procesu razvoja projekta tim Deblokade je najviše aplicirao i koristio sredstva Programa Kreativna Europa, potprogram MEDIA . Ovaj program je namijenjen evropskoj audiovizualnoj industriji i omogućuje potporu u razvoju novih filmova, traženju partnera i pronalasku publike izvan nacionalnih granica. “Mi smo konkretno u sklopu ovog programa više puta dobijali podršku za razvoj naših pojedinačnih projekata i ova podrška je od projekta do projekta iznosila od 30K do 60K EUR po projektu.“

Ibrahimović napominje kako je od lani način apliciranja i dodjele sredstava je promijenjen, odnosno da postoji mogućnost da za razvoj pojedinačnih projekata dobijete veće iznose, ali već u samom razvoju moraju biti uključena najmanje 2 producenta iz različitih zemalja. ”Aplikacije su zahtjevne, traže puno znanja, vremena i angažmana da bi ispunili sve uslove koje ovaj program zahtijeva od vas.

Pored navedenih fondova, projekti Deblokade su dobijali podršku na nacionalnim fondovima različitih Evropskih zemalja (Njemačka, Holandija, Poljska, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Francuska, Rumunija, Norveška, …), kao i na nekim drugim fondovima koji nisu isključivo okrenuti ka razvoju i proizvodnji filmova. “Uglavnom za sve navedene prijave konkurišete sa najboljim produkcijskim kućama iz Evrope i vaše aplikacije moraju biti svrstane među najbolje da bi došli na listu projekata koji će biti podržani.”

Pogled iz Hrvatske

Reditelj Dalibor Matanić

Iz Hrvatske, koja je članica Evropske unije, imamo i perspektivu nagrađivanog reditelja Dalibora Matanića, koji kaže sljedeće: “Naravno da je ulazak Hrvatske u EU olakšao domaćim autorima pristup fondovima i dao mogućnost poboljšanja budžeta projekata. Ono što je još veći plus Kreativne Europe i sličnih fondova od dofinanciranja projekata koje je nažalost u našim krajevima nužno i nikako da se poboljša ta situacija – jest analiza kvalitete projekata tako da svi spomenuti fondovi dodatno pomažu autorima da se sami uhvate u koštac sa svojim projektima te analiziraju koliko je njihov projekt zapravo atraktivan drugima.”

U međuvremenu, i formalno-pravno – Kreativna Evropa nastavlja podržavati domaću kulturnu scenu. U maju ove godine je Evropska komisija obavijestila BiH da je Sporazum između naše zemlje i EU o učešću Bosne i Hercegovine u programu Kreativna Europa (2021-2027), nakon što je obostrano potpisan, stupio na snagu 3.5.2022. Potpisivanje navedenog sporazuma omogućava kontinuitet učešća bh. sektoru kulture i kreativnih industrija u EU programu Kreativna Europa. Za dodatne informacije upitali smo nadležne u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Ankica Gudeljević. “Umjetnička scena u BiH ima mogućnost koristiti EU fondove za oblast kulture kroz programe kojima je BiH kao država pristupila. U ovom trenutku uglavnom se to odnosi na EU program Kreativna Evropa, ali određeni projekti u oblasti kulture mogu se realizirati i kroz EU program Horizont i Evropa za građane”, kažu u Ministarstvu.

Ovako izgleda pregled učešća bh. scene u prethodnom ciklusu Kreativne Evrope:

Ukupno sredstva koja su bh. aplikanti dobili od Evropske unije kroz program Kreativna Evropa u 2020. godini

 KULTURAMEDIAKREATIVNA EVROPA

(ukupno EUR iz EU fondova)

2020.732,969,00521.699,00       1.254.699,00 EUR

 

Sredstva koja su bh. aplikanti dobili od Evropske unije kroz program Kreativna Europa u periodu 2015.-2019.

 KULTURAMEDIAKREATIVNA EUROPA

(ukupno EUR iz EU fondova)

2015.38.832,00274.755,00        313.587,00 EUR
2016.123.565,00482.912,00606.477,00
2017.266.879,00437.000,00703.879,00
2018.184.142,00299.437,00483.579,00
2019.160.669,00391.096,00551.765,00

 

Pregled broja uspješnih aplikacija za EU program Kreativna Evropa prema entitetskoj registraciji organizacija i ustanova

Godina201520162017201820192020Ukupno za 6 godina
Organizacije i ustanove sa sjedištem u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine111415691570
Organizacije i ustanove sa sjedištem u entitetu Republika Srpska81415140354
Zajednička aktivnost organizacija i ustanova iz oba entiteta22222212
Distrikt Brčko0000000

 

Uloga Ministarstva civilnih poslova BiH je da osigura formalno-pravni okvir za učešće u EU programima, a to znači da provede svu zakonsku proceduru za pristupanje programu Kreativna Evropa. “BiH nije članica EU i bez potpisanog sporazuma sa EU naši aplikanti ne bi mogli aplicirati. Procedura pristupanja aktuelnom programu EU Kreativna Evropa (2021-2027) okončana je u početkom maja čime se bh. kulturnom sektoru obezbijedio nastavak učešća u EU programima u oblasti kulture. Važno je napomenuti da BiH u EU programima kulture učestvuje od 2011. kad smo prvi put pristupili programu Kultura, a 2013. i programu Media. Od 2014. godina ova dva programa su objdinjena u jedinstven progrma Kreativna Evropa, i BiH je učestvovala u tom ciklusu EU programa 2014-2020”, pojašnjavaju nam iz Ministarstva.

Drugi zadatak državnog nivoa jeste da osigura finansiranje takozvane ulazne karte i to se redovno radi. “BiH na godišnjem nivou ima obavezu uplaćivanja ulazne karte za pravo učešća bh. aplikanata na javnim pozivima u okvru Kreativne Evrope. Iznos ulazne karte za BiH je od 219.000 do 280.000 eura na godišnjem nivou do 2027. godine.”

Svi Javni poziv za Kreativnu Evropu su vidljivi na web stranici EU koja je odgovorna za realizaciju programa. Aplikacije su upućuju direktno u Brisel.  Javni pozivi su vidljivi i na web stranici i društvenim platformama DESK-a za Kreativnu Evropu. “BIH je trenutno u proceduri formiranja Deska i taj čin bi trebao biti okončan do septembra ove godine. Proces evaluacije prijava vrši se u Briselu, odnosno za njega su zaduženi eksperti evaluatori iz drugih država koje odabere Agencija EU iz Brisela (EAC EA).”

- Advertisement -

Latest Posts

Raport

spot_img
spot_img