U BiH je neophodno formirati „Krizni centar“ za žene koje su pretrpjele nasilje u skladu sa preporukama Istanbulske konvencije, te integrisati usluge ovog centra sa drugim uslugama žrtvama radi njihove efikasnije zaštite i sveobuhvatnije borbe protiv nasilja nad ženama. Paralelno sa ovim, potrebno je jačati svijest javnosti o rodno zasnovanom nasilju i širiti informacije o institucijama koje su dužne sprovoditi Instanbulsku konvenciju. Ovo su glavni zaključci današnje press konferencije u Sarajevu na kojoj su predstavljeni rezultati zajedničkog projekta Fondacije lokalne demokratije, organizacije Medicus Mundi Mediterania i Udruženja BH novinari pod nazivom „Sveobuhvatna strategija prilagođena situaciji sa COVID-19 za Sarajevo bez nasilja na osnovu spola“.
Tokom implementacije projekta, izrađena je analiza pravnog okvira za rješavanje slučajeva seksualnih zlostavljanja u zdravstvenom sistemu u BiH, te je potpisan sporazum o saradnji između Agencije za ravnopravnost spolova i Fondacije lokalne demokratije u cilju efikasnije borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.
Lejla Lojo-Karamehmedović, PR službenica Fondacije lokalne demokratije ističe da su kroz projekat ojačani i kapaciteti zdravstvenih radnika iz tri zdravstvene ustanove – bolnice Tuzla, Sarajevo i Mostar, nevladinih organizacija koje vode Sigurne kuće iz ovih gradova kroz edukaciju o načinima uspostavljanja i funkcionisanja kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja koje su održane u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i Hospital Clínic iz Barcelone. „Također je izrađen i set preporuka za Agenciju za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvo zdravstva za uspostavljanje prvog “Kriznog centra” u BiH za žene koje su pretrpjele seksualno zlostavljanje, te je uspostavljena razmjena iskustava između uposlenih u Sigurnoj kući s katalonskom nevladinom organizacijom INTRESS koja upravlja skloništima i ostalim uslugama zbrinjavanja i podrške žrtava u gradu Barceloni i drugim mjestima“, kaže Lojo-Karamehmedović.
U okviru projketa je uspostavljena i saradnja s Pravnim fakultetom, Filozofskim fakultetom i Fakultetom političkih nauka u Sarajevu, u okviru koje su održana četiri predavanja za studente ovih fakulteta na temu nasilje na osnovu spola i servisima podrške koje pruža Fondacija lokalne demokratije, te je kreiran i model za obuku studenata novinarstva i komunikologije o izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju sa ciljem unaprjeđenja nivoa znanja i vještina budućih novinara, te skretanja pažnje na važnost izvještavanja o nasilju nad ženama u skladu sa profesionalnim i etičkim standardima.
Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari naglašava da BH novinari i Fondacija lokalne demokratije već dugi niz godina sarađuju u segmentu izvještavanja medija o rodno zasnovanom nasilju, kako bi senzibilizirali javnost i pomogli naporima civilnog sektora u smanjenju nasilja nad ženama. „Mi smo zadovoljni činjenicom da mediji pozitivno reaguju na aktivnosti, iako je ova tema veoma često skrajnuta zbog dnevno-političkih dešavanja. Posebno nas raduje činjenica da smo u okviru ovog projekta sarađivali sa omladinskim časopisima, jer vjerujemo da se na taj način može stvoriti kultura izvještavanja sa fokusom na žrtve, s obzirom da je zadaća novinara da se pokaže veća solidarnost i da kroz medijske izvještaje pomognu da se institucionalno riješi ovaj problem“, naglašava Rudić.
Marko Divković, predsjednik BH novinara je mišljenja da je neophodna saradnja Udruženja, medija i novinara sa civilnim društvom, posebno kada se govori o nasilju nad ženama, buudći da mediji imaju ključnu ulogu u prevenciji rodno zasnovanog nasilja. „Kada je u pitanju nasilje nad ženama bojim se da podaci nisu ohrabrujući, posebno u ovim kriznim periodima, kao što je to bilo u periodu pandemije COVID-19 i zbog toga moramo apelovati na kolege iz medija da što češće i konciznije izvještavaju javnost o rodno zasnovanom nasilju, te poštuju etičke i profesionalne standarde“, ističe Divković.
U okviru jednogodišnjih aktvnosti, BH novinari su pripremili set preporuka za unaprjeđenje Kodeksa za štampu i online medije u BiH, kao i Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija Regulatorne agencije za komnikacije BiH u oblasti izvještavanja o nasilju nad ženama. Također, objavljeno je 20 analitičkih članaka, čiji su autori mladi novinari i dopisnici omladinskih magazina Karike i Balkan Diskurs. Sprovedena je i javna kampanja u tradicionalnim i online medijima sa ciljem podizanja javne svijesti o problemu nasilja nad ženama u okviru koje je objavljeno 5 tekstova na online portalima, producirane 2 TV emisije, jedan radijski sadržaj, četiri promotivna videa, te 10 infografika.
Projekat „Sveobuhvatna strategija prilagođena situaciji sa COVID-19 za Sarajevo bez nasilja na osnovu spola“ finansijski je podržala uprava grada Barcelone (Španija) želeći doprinijeti izgradnji pravednijeg, nepristrasnog i inkluzivnijeg društva u Bosni i Hercegovini koje će garantovati lični integritet i pravo na život bez nasilja nad ženama.
