Nedavno objavljeno

Antistresne vježbe

Stres ne dolazi odjednom i čovjek ima mogućnost da prepozna signale koji najavljuju njegov dolazak

Htjeli mi ili ne, svakodnevno se moramo suočiti s brojnim obavezama, nespokojstvom, problemima, brigama… Sve reakcije organizma pod stresom utiču na naše zdravlje, psihičko i fizičko. Kako se boriti s tim? Najteže je početi. Taj posao u početku zahtijeva mnogo napora i cijeli organizam se napreže, ali se već nakon nekoliko dana pokazuju rezultati. Većina ljudi koji pate od stresa ne bave se sportom i nisu u stanju odmoriti se. Nalaze se u začaranom krugu iz koga nije jednostavno izaći. Fizičke vježbe su najefikasniji način izlaženja iz tog kruga i dolazak u stanje prirodne opuštenosti. Za prijeko potrebni, osvježavajući odmor, dovoljno je redovno upražnjavati jednu vrstu sporta.

Plan antistresnih vježbi

  • Odvojite tačno vrijeme svakog dana (prije ili poslije posla) kada ćete se baviti nekom aktivnosti i smatrajte to vrijeme svetinjom.
  • Izaberite aktivnost koja vam odgovara, neka bude u skladu sa vašim mogućnostima: tenis, vožnja bicikla, plivanje ili, jednostavno, šetnja.
  • Potražite prijatelje, sport nije zanimljivo upražnjavati samostalno.
  • Budite entuzijasti! Mislite na zabavu i sve fizičke i psihičke koristi koje ćete iz toga izvući.
  • Počnite polako, stalno povećavajte kvalitet i intenzitet vježbi.
  • Budite svjesni svojih mogućnosti. Da biste uvidjeli svoj napredak, to vam ne treba postati opsesija. Dakle, samo opušteno!

 

U roku od nekoliko dana uočit ćete antistresne rezultate.

Vježbajte svakodnevno ili četiri-pet puta sedmično, ne manje od 20 minuta. Fizička vježba vas mora zamoriti ako želite postići željene efekte u kardiovaskularnom sistemu. Ali, taj umor ne smije biti veći nego što možete podnijeti u skladu sa svojim godinama.

Pažnja!

Ako niste dobrog zdravlja ili imate više od 40 godina i ako niste redovno vježbali – posavjetujte se sa ljekarom.

  • Provjerite funkcioniranje svoga srca.
  • Izbjegavajte nagle prelaze s potpunog vježbanja na potpuno mirovanje i obrnuto.
  • Nosite odjeću i obuću koje odgovaraju aktivnostima i klimi.
  • Ne vježbajte neposredno prije ili odmah poslije obroka.

Pozitivni uticaji fizičkih vježbi

Organski uticaji: povećavaju efikasnost srca, održavaju krvotok i poboljšavaju protok krvi, smanjuju nivo holesterola, proizvode endorfin koji pospješuje dobro raspoloženje, održavaju elastičnost zglobova, troše višak akumulirane energije i pomažu održavanju idealne težine, pospješuju snabdijevanje kisikom svih ćelija u organizmu, pomažu u kontroli visokog pritiska, pospješuju odmor, normaliziraju znojenje i pospješuju izlučivanje toksina. Psihički uticaji: poboljšavaju rad mozga, povećavaju mentalne sposobnosti i bistrinu, stvaraju korektnu sliku o sebi, poboljšavaju pozitivno stanje duha, pospješuju dobro raspoloženje. Dajte sebi priliku da pronađete svakog dana vrijeme za sebe i za opuštanje. Samo opušteno!

Ishrana

Navike u ishrani su veoma važne, a posebno u slučaju stresa. Postoje tri tipa osoba pod stresom: one koje mnogo jedu, one koje nedovoljno jedu, zatim osobe koje jedu brzo i u bilo kojem trenutku.

Organizam koji se nalazi pod uticajem stresa koristi veću količinu energije u kratkom vremenskom periodu, a istovremeno stres utiče i na kardiovaskularni sistem. Šta, pod takvim uslovima, predstavlja najbolji režim ishrane? Evo nekoliko osnovnih principa koji će pomoći osobama koje su pod stresom:

  • U početku vam može biti naporno ali – uzimajte obroke u tačno određeno vrijeme, jedite polako i hranu dobro žvaćite. Ne jedite NIŠTA između obroka!
  • Kontrolirajte količinu masnoća, ne smije preći 30% ukupnih kalorija koje dnevno unesete u organizam. Izbjegavajte punomasni sir, puter i meso. Te masnoće zamijenite onim biljnog porijekla – maslinovo i suncokretovo ulje. Jedite svježi mladi sir i proizvode od soje.
  • Jedite u velikom količinama voće, povrće i integralne žitarice, donose organizmu neophodne količine vitamina, minerala i vlakana.
  • Smanjite potrošnju šećera, soli i začina. Koristite ih umjereno, ubrzo ćete se naviknuti na drugačiji okus.
  • Vitamini iz grupe B su neophodni za dobar rad nervnog sistema i rad mozga, osnova su za sprečavanje stresa. Vitamini B1 (tiamin) i vitamin B6 (piridoksin) posebno su važni, a u velikoj mjeri se nalaze u cjelovitom zrnu žitarica, voću i povrću. Piridoksina ima u mlijeku, jajima i mesu. Kada vam nedostaje neki vitamin iz grupe B, dodajte pšenične klice i ječam svakodnevnoj ishrani.
  • Vitamin C ima važnu ulogu u antistresnom mehanizmu. Namirnice koje ga sadrže morate jesti svakodnevno jer organizam ne stvara rezerve vitamina C. Pretežno se nalazi u svježem voću: narandži, limunu, grejpfrutu, limunu, kiviju i jagodama. A u povrću, najviše ga ima u paprikama, špinatu, rotkvicama, mladom grašku i paradajzu.
  • Izbjegavajte često jesti u restoranima, posebno u onima brze hrane. Uglavnom zadovoljavaju ukus, ali ne čuvaju i zdravlje gostiju.
  • Pijte puno tečnosti. Izbjegavajte što je više moguće, ako već ne možete potpuno prestati, pušenje i unošenje kafe i alkohola!
  • Kontrolirajte težinu! Neke su osobe sklonije debljanju od drugih. Svako treba upoznati samog sebe da bi cijelog života uspješno održavao tjelesnu težinu.
- Advertisement -

Latest Posts

Raport

spot_img
spot_img