Antistresne vježbe

Stres ne dolazi odjednom i čovjek ima mogućnost da prepozna signale koji najavljuju njegov dolazak

Nedavno objavljeno

Htjeli mi ili ne, svakodnevno se moramo suočiti s brojnim obavezama, nespokojstvom, problemima, brigama… Sve reakcije organizma pod stresom utiču na naše zdravlje, psihičko i fizičko. Kako se boriti s tim? Najteže je početi. Taj posao u početku zahtijeva mnogo napora i cijeli organizam se napreže, ali se već nakon nekoliko dana pokazuju rezultati. Većina ljudi koji pate od stresa ne bave se sportom i nisu u stanju odmoriti se. Nalaze se u začaranom krugu iz koga nije jednostavno izaći. Fizičke vježbe su najefikasniji način izlaženja iz tog kruga i dolazak u stanje prirodne opuštenosti. Za prijeko potrebni, osvježavajući odmor, dovoljno je redovno upražnjavati jednu vrstu sporta.

Plan antistresnih vježbi

  • Odvojite tačno vrijeme svakog dana (prije ili poslije posla) kada ćete se baviti nekom aktivnosti i smatrajte to vrijeme svetinjom.
  • Izaberite aktivnost koja vam odgovara, neka bude u skladu sa vašim mogućnostima: tenis, vožnja bicikla, plivanje ili, jednostavno, šetnja.
  • Potražite prijatelje, sport nije zanimljivo upražnjavati samostalno.
  • Budite entuzijasti! Mislite na zabavu i sve fizičke i psihičke koristi koje ćete iz toga izvući.
  • Počnite polako, stalno povećavajte kvalitet i intenzitet vježbi.
  • Budite svjesni svojih mogućnosti. Da biste uvidjeli svoj napredak, to vam ne treba postati opsesija. Dakle, samo opušteno!

 

U roku od nekoliko dana uočit ćete antistresne rezultate.

Vježbajte svakodnevno ili četiri-pet puta sedmično, ne manje od 20 minuta. Fizička vježba vas mora zamoriti ako želite postići željene efekte u kardiovaskularnom sistemu. Ali, taj umor ne smije biti veći nego što možete podnijeti u skladu sa svojim godinama.

Pažnja!

Ako niste dobrog zdravlja ili imate više od 40 godina i ako niste redovno vježbali – posavjetujte se sa ljekarom.

  • Provjerite funkcioniranje svoga srca.
  • Izbjegavajte nagle prelaze s potpunog vježbanja na potpuno mirovanje i obrnuto.
  • Nosite odjeću i obuću koje odgovaraju aktivnostima i klimi.
  • Ne vježbajte neposredno prije ili odmah poslije obroka.

Pozitivni uticaji fizičkih vježbi

Organski uticaji: povećavaju efikasnost srca, održavaju krvotok i poboljšavaju protok krvi, smanjuju nivo holesterola, proizvode endorfin koji pospješuje dobro raspoloženje, održavaju elastičnost zglobova, troše višak akumulirane energije i pomažu održavanju idealne težine, pospješuju snabdijevanje kisikom svih ćelija u organizmu, pomažu u kontroli visokog pritiska, pospješuju odmor, normaliziraju znojenje i pospješuju izlučivanje toksina. Psihički uticaji: poboljšavaju rad mozga, povećavaju mentalne sposobnosti i bistrinu, stvaraju korektnu sliku o sebi, poboljšavaju pozitivno stanje duha, pospješuju dobro raspoloženje. Dajte sebi priliku da pronađete svakog dana vrijeme za sebe i za opuštanje. Samo opušteno!

Ishrana

Navike u ishrani su veoma važne, a posebno u slučaju stresa. Postoje tri tipa osoba pod stresom: one koje mnogo jedu, one koje nedovoljno jedu, zatim osobe koje jedu brzo i u bilo kojem trenutku.

Organizam koji se nalazi pod uticajem stresa koristi veću količinu energije u kratkom vremenskom periodu, a istovremeno stres utiče i na kardiovaskularni sistem. Šta, pod takvim uslovima, predstavlja najbolji režim ishrane? Evo nekoliko osnovnih principa koji će pomoći osobama koje su pod stresom:

  • U početku vam može biti naporno ali – uzimajte obroke u tačno određeno vrijeme, jedite polako i hranu dobro žvaćite. Ne jedite NIŠTA između obroka!
  • Kontrolirajte količinu masnoća, ne smije preći 30% ukupnih kalorija koje dnevno unesete u organizam. Izbjegavajte punomasni sir, puter i meso. Te masnoće zamijenite onim biljnog porijekla – maslinovo i suncokretovo ulje. Jedite svježi mladi sir i proizvode od soje.
  • Jedite u velikom količinama voće, povrće i integralne žitarice, donose organizmu neophodne količine vitamina, minerala i vlakana.
  • Smanjite potrošnju šećera, soli i začina. Koristite ih umjereno, ubrzo ćete se naviknuti na drugačiji okus.
  • Vitamini iz grupe B su neophodni za dobar rad nervnog sistema i rad mozga, osnova su za sprečavanje stresa. Vitamini B1 (tiamin) i vitamin B6 (piridoksin) posebno su važni, a u velikoj mjeri se nalaze u cjelovitom zrnu žitarica, voću i povrću. Piridoksina ima u mlijeku, jajima i mesu. Kada vam nedostaje neki vitamin iz grupe B, dodajte pšenične klice i ječam svakodnevnoj ishrani.
  • Vitamin C ima važnu ulogu u antistresnom mehanizmu. Namirnice koje ga sadrže morate jesti svakodnevno jer organizam ne stvara rezerve vitamina C. Pretežno se nalazi u svježem voću: narandži, limunu, grejpfrutu, limunu, kiviju i jagodama. A u povrću, najviše ga ima u paprikama, špinatu, rotkvicama, mladom grašku i paradajzu.
  • Izbjegavajte često jesti u restoranima, posebno u onima brze hrane. Uglavnom zadovoljavaju ukus, ali ne čuvaju i zdravlje gostiju.
  • Pijte puno tečnosti. Izbjegavajte što je više moguće, ako već ne možete potpuno prestati, pušenje i unošenje kafe i alkohola!
  • Kontrolirajte težinu! Neke su osobe sklonije debljanju od drugih. Svako treba upoznati samog sebe da bi cijelog života uspješno održavao tjelesnu težinu.

Pročitaj još
Related

Kako da ovog ljeta ostanete hidrirani

Iznenađujuće je koliko malo znamo o povezanosti hidratacije i...

Kukci napadaju!

Veliki problem u ljetnom periodu predstavljaju ubodi i ugrizi...

ŠTA JESTI I PITI NA VISOKIM TEMPERATURAMA: Namirnice za +30

Kao prvo, so, suhomesnati proizvodi, pržena i masna hrana...

Nevjerovatni učinci krastavca

Krastavci hidratiziraju naše tijelo, iznutra se boreći protiv vrućine,...