S djecom ili bez djece?
Jedna od pet žena ne postane majka do 45. godine, što je trend koji će se još više povećavati u budućnosti. Roditeljstvo nije uvijek izbor, jer slučajna trudnoća ili neplodnost mogu promijeniti i najodlučnije planove. Ali bilo da ih želite ili ne, nema sumnje da djeca imaju ogroman uticaj na život, dajući osjećaj svrhe, pružajući ljubav i partnerstvo s jedne strane, dok su, s druge, ogromni potrošači novca i slobodnog vremena. Stoga se stručnjaci pitaju koja je grupa sretnija – roditelji ili oni koji to nisu?
Kada je riječ o romantičnim vezama, odgovor se čini jasnim: “Zaista izgleda da su parovi bez djece sretniji u svojim vezama za razliku od onih koji imaju djecu”, kaže Jacqui Gabb, koja je radila na projektu britanskog Otvorenog univerziteta “Vječna ljubav”, koji ispituje faktore koji čine da veza dugo traje. “Također, istospolni parovi bez djece sretnija su grupa.” Ne radi se samo o tome da parovi bez djece imaju više slobodnog vremena – oni možda imaju hobije koji im oduzimaju dosta vremena. Ključna razlika je u tome da takvi parovi imaju i dalje vremena da se posvete jedno drugom, da i dalje govore “volim te” te da otvoreno razgovaraju, kaže Gabb. U tom smislu, roditelji bi od parova bez djece mogli nešto naučiti, te češće izlaziti na “sastanke”, zajedno prošetati psa ili bar redovno piti kafu na nekom mirnom mjestu.
Ali tu su i pozitivne strane roditeljstva. Iako su majke možda manje zadovoljne svojim romantičnim vezama, najsretnije su od svih grupa, kaže Gabb. Velika norveška studija, objavljena u žurnalu Social Indicators Research, pokazala je da žene bez djece u značajnoj mjeri iznose problem s nezadovoljstvom životom i manjkom samopouzdanja u odnosu na majke – iako bi to mogla biti posljedica očekivanja koje okolina ima u odnosu na ženu. Pa ipak, iako djeca mijenjaju i živote muškaraca, i to najviše u emocionalnom smislu, ta razlika između očeva i onih koji to nisu nije velika.
U braku ili same?
Bridget Jones zvala ih je Smug Marrieds – što je izraz za žene u dugogodišnjim vezama koje sažalijevaju osobe koje su same. Ali, iritantni ili ne, čini se da parovi u braku imaju bar jednu stvar zbog koje se trebaju osjećati superiorno, a to je – zdravlje. Nekoliko studija pokazalo je da postoji veza između braka i niskog rizika od obolijevanja od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i respiratornih problema. Efekat je veći kod muškaraca, ali čini se i da žene koje su u braku ili žive s partnerom također imaju bolje zdravlje.
Nekoliko je teorija koje idu u prilog ovoj tvrdnji, kaže George Ploubidis s University Collegea u Londonu, koji je dugoročno pratio zdravlje osoba rođenih 1958. i dovodio ga u vezu s porodičnim statusom. “U prosjeku, osobe koje su u dugogodišnjim vezama imaju zdraviji stil života od samaca. Parovi imaju veće prihode, a najčešće i širu društvenu mrežu, što umanjuje efekte koje veliki događaji i svakodnevni stres imaju na život.”
Ali mnogi samci mogu biti jednako zdravi, ako ne i zdraviji od onih koji su u braku. Ukoliko pazite na sebe, imate relativno dobra primanja i mnogo prijatelja, možete biti jednako zdravi kao i Smug Marrieds. Čini se da osobe koje nisu u braku više vremena provode vježbajući, od čega samo mogu imati korist.
Veoma je bitno da ne ostajete u lošim vezama samo da bi izbjegli samački život. Studija sprovedena nad 9.011 Britanaca dovela je u vezu stresne odnose s povećanim rizikom od srčanih oboljenja, dok je drugo istraživanje pokazalo da razvod privremeno povećava rizik od smrti, bez obzira na uzrok.
Dugoročno, Ploubidisova studija sugerira da je ipak bolje voljeti i biti ostavljen nego ne voljeti nikada: “Otkrili smo da je kod osoba koje su prošle kroz rastavu ili razvod – sve dok ne stupe u novu vezu – zdravlje slično onima koji su u vezi.”
Društvene mreže ili kontakt licem u lice?
Jeste li na Facebooku? Društvene mreže nesumnjivo imaju svoje prednosti, jer uz pomoć njih lakše održavate kontakt s prijateljima, imate saznanje o vijestima i događajima ili – strancima. S druge strane, to je pomalo kao dogovor sa đavolom, jer ukoliko niste pažljivi, mogli biste previše izložiti svoju privatnost i lične podatke ko zna kome. Osim narušene privatnosti, Facebook ima još nekoliko loših strana. Nedavna istraživanja kažu da može dovesti do pojave narcisoidnosti, te da se dovodi u vezu s usamljenošću – vjerovatno jer su usamljene osobe sklonije upotrebi Facebooka.
Također je moguće da ćete biti manje zadovoljni ličnim životom ukoliko konstantno čitate šta se dešava u životima vaših prijatelja.
Jonathan Kross s Univerziteta u Michiganu proučavao je uticaj koji Facebook ima na studente. On kaže da postoje dva veoma različita načina upotrebe tehnologije: možete aktivno komunicirati s ljudima i sami objavljivati informacije ili možete biti pasivni korisnik – koji samo provjerava novosti i posmatra fotografije drugih korisnika. “Naše istraživanje je pokazalo da kada tehnologiju koristite na voajerski način, osjećate se sve lošije”, kaže Kross. “Moguće da se to dešava zato što se konstantno upoređujete s drugima, a kada ljudi objavljuju neke informacije o sebi, one su najčešće dobre. To što ste aktivan korisnik ne znači da se obavezno osjećate dobro u vezi sebe”, smatra Kross.
Stoga, povedite računa o zaštiti privatnosti, postanite aktivan korisnik, radije nego voajer, pa ćete povećati izglede da društvene mreže rade u vašu korist.
Pas ili mačka?
Volite li više pse ili mačke? Koje bi od ovih stvorenja bilo najbolje da udomite? Izbor će ovisiti i o tome koliko pažnje određeni kućni ljubimac zahtijeva, da li ga zaista morate izvoditi u šetnju svakoga dana i čistiti za njima? Također, alergija na mačiju dlaku dva puta je učestalija u odnosu na pseću. “Postoji prastara izreka da su ‘psi poput vlasnika, a mačke poput njihovih domova’ – koja zapravo znači da ‘mačke ne vole ljude’,” kaže Péter Pongrácz iz Family Dog Projeckta u Budimpešti. Ali nije sve tako jednostavno.
Psi su pripitomljeni još prije nego što su ljudi izmislili agrikulturu i stočarstvo. Njihovo postojanje ovisilo je o mogućnosti da se nalaze u blizini i budu prihvaćeni od ljudi. Iako su psi životinje koje obilježavaju teritoriju, njihov koncept teritorijalnog veoma je fleksibilan: sve ono po čemu se njihov vlasnik kreće postaje njihova teritorija.
Mačke su se, s druge strane, odomaćile kada je čovjek počeo podizati trajna skloništa na Bliskom istoku, a uglavnom su služile kao čuvari od nametnika, kakav je pacov. Njihov opstanak ovisi o fizičkom domu, te je upravo to ono što mačke brane i čuvaju kao svoju teritoriju.
Vlasnici pasa i mačaka i jednima i drugima pripisuju visoko sofisticirane kognitivne i socijalne vještine, ali teško je reći koja je od ovih životinja superiornija. Psi su privukli više istraživanja, vjerovatno iz razloga što bi mačke trebalo testirati u svom domu. “Ono što je važno jeste da psi i mačke svojim vlasnicima pružaju slična iskustva poput razmišljanja, osjećanja, empatijskog druženja”, kaže Pongrácz. Također, mogu poboljšati vaše zdravlje. Djeca koja tokom prve godine života žive sa psom imaju manje problema s respiratornim organima i infekcijama ušiju, dok je nekoliko studija pokazalo da posjedovanje bilo kojeg kućnog ljubimca smanjuje nivo stresa i može smanjiti krvni pritisak.
Kada je u pitanju starija populacija, mačke čak mogu smanjiti šanse za umiranje od kardiovaskularnih bolesti. U tom kontekstu, izgreban namještaj čini se kao mala cijena za ono što dobijate zauzvrat.
