Priredila Mersiha Drinjaković
BIOGRAFSKI NESPORAZUM Josip Broz rodio se u selu Kumrovcu na Sutli, u najzapadnijem dijelu Hrvatskog zagorja, 7. maja 1892. godine, kao sedmo dijete Franje i Marije. Mali nesporazum oko tog biografskog podatka, s obzirom da se njegov rođendan slavio 25. maja, objasnili su njegovi biografi činjenicom da je Josip Broz za vrijeme svog života bio prisiljen služiti se lažnim dokumentima i legitimacijama. Tako je u jednom vojničkom dokumentu austrougarske vojske zabilježeno da je rođen 25. maja. Po očevoj strani bio je potomak stare, vjerovatno uskočke obitelji, koja se početkom 16. vijeka doselila sa bh. granice u selo Volovje kod Jastrebarskog u Hrvatskoj, a tek kasnije u Kumrovec u Hrvatskom zagorju. Po majčinoj strani poticao je iz starosjedilačke slovenske obitelji Martina Javeršeka. Sin oca Hrvata i majke Slovenke, Josip Broz nije osjećao nikakvih nelagoda zbog te okolnosti, jer između dvije susjedne zemlje nije bilo nikakvih netrpeljivosti.
NADIMAK TITO Često se postavljalo pitanje otkud je Broz došao na ideju da uzme ime Tito. Poznato je da je u kasnijim godinama provedenim u ilegalnosti putovao u inostranstvo sa falsificiranim pasošima. Jednom je putovao sa švedskim pasošem pod imenom John Alexander Karlsson, drugi put je granice prelazio kao Kanađanin Spiridon Mekas, imao je legitimacije na imena Ivan Kostanjšek i Slavko Babić. Za ime Tito pročulo se u narodu tek za vrijeme Drugog svjetskog rata. Josip Broz je mnogo puta objašnjavao da ga nikakav poseban razlog nije potaknuo da uzme taj nadimak. To je, jednostavno, narodno ime koje nije posebno rijetko. Najpoznatiji kajkavski književnik iz 18. stoljeća zvao se Tito Brezovački, a hrvatski historičar Tadija Smičiklas spominjao je Zagorca po imenu Tito Dugović, koji se sukobio sa janjičarima tokom turske opsade Beograda 1456. godine.
ŽENE U knjizi Ljubavi Josipa Broza, autora Filipa Radulovića, nabrojane su žene koje su u nekom trenutku bile dio Titovog života (s kojima je Tito imao djecu ili bio u braku, navodi autor). Prva od njih je Maruša Novakova. Tito je ovu Čehoslovakinju upoznao 1912. u Čenkovu u potrazi za poslom. Predstavio se kao diplomirani inžinjer iz Hrvatske. Ukratko, Maruša je ostala trudna a Tito nestao na dan vjenčanja. Sa Lizom Spuner, također iz Čehoslovačke, živio je neko vrijeme u Beču. Napustio ju je kad je zatrudnjela. Sin Hans Spuner poginuo je kao njemački vojnik na Kozari 1942/43. godine. Terezu Stacner, pripadnicu visokog društva tadašnje Hrvatske, Tito je upoznao u Beču. Veza se nastavila u Zagrebu 1914., gdje je ona studirala. Tito je poslan ma ruski front, a Tereza rodila blizance Paula i Gabrijelu 1915. Djevojčica je umrla, a dječak postao inžinjer. Ljušu Sedlovsku, mladu ženu kulaka Mihaela Sedlovskog, sreće u selu Korutovo bježeći iz vojske u Rusiji. Ljuša je također trudna, njen muža puca u Tita, on uspije pobjeći, završava u bolnici i upoznaje medicinsku sestru Iru Gligorievu. Negira dijete s Ljušom, a Ira se odlučuje udati za njega. Vjenčanje je upriličeno 1915. u Svjazensku, gdje ostaju i živjeti. Ipak, Tito uskoro upoznaje liječnicu Dariju Andirelovu. U međuvremenu, Iri se dešava prijevremeni porod i ona umire. Njihovo dijete Serjoža Gligoriev postao je politički radnik u Brjamsku. Upoznaje Olju Kutinu, studenticu ekonomije, no ipak ženi se Darijom, koja rađa sina – Josipa Andirelova. Tito napušta Dariju i odlazi Olji.
JOŠ JEDNOM O ŽENAMA Nakon što ga Olja ne prima natrag, on odlazi Nini Bazan, koju je ranije upoznao, zaručuje se, ali shvata da mu se sviđa Ninina sestra blizanka Svetlana. Obje ostaju trudne, a Tito nagovara Svetlanu da za svoju trudnoću optuži svog profesora. Ninin sin, Vladimir Bazan, postaje kasnije ljekar u Petersburgu. Počinje oktobarska revolucija. Tita hapse jer nema dokumente i šalju ga u Sibir. Ipak, iskače iz voza na pola puta, pronalazi stočara Zalida Badahura i predstavlja mu se kao kupac ovaca. Ovaj ga prima u svoj dom, gdje se zaljubljuje u njegovu kćer Zuhru. Godine 1918. Zuhra se udaje za Jozu Brozduna. Nekoliko mjeseci kasnije, Zuhra saznaje da je trudna, ali i da je muž više ne voli. Njen sin, Kadi Badahur, postaje inžinjer petrohemije u Bakuu. Tito odlazi u Omsk, ali biva uhapšen te ispitivan. Tokom istrage upoznaje Pelagiju Belousovu, s kojom se vjenčao 1919. Njihov sin, Žarko Broz, bio je oficir Crvene armije.
INŽINJER RUDI Godine 1934. Tito odlazi u Ogulin, gdje se predstavlja kao inžinjer Rudi, predstavnik austrijske kompanije. Upoznaje mladu studenticu klavira Vidu Kogej. Odlaze zajedno u Beč, gdje ona studira. Iako trudna, Vida ga odluči ostaviti. Obećaje joj brak, no svađaju se i rastaju. Sin, Dimitrij Kogej, kasnije postaje profesor muzike u Beču.
VALTER I JAHAČ Tito (kodno ime Valter) radi u moskovskoj Kominterni, u kancelariji pokraj Elze Gerlach (kodno ime Jahač). Ona je hladna prema njemu i ignorira ga. Tito je poziva u daču – vlasništvo kolege iz Kominterne. Dobivši dopuštenje od Kominterne, vjenčaju se i dobivaju apartman s radijom. Kad je zatrudnjela, Elza ga prati svugdje, no njemu to smeta jer često posjećuje glumicu Vasilisu Kovešnjikovu, kojoj nudi brak. Sin iz braka s Elzom je Viktor Gerlach, sudbina nepoznata.
FRANCUSKI POLJUBAC Napustivši Elzu, Tito se seli Vasilisi. Ipak, godine 1937. odlazi u Pariz, gdje sreće Jeanne Coitier, udovicu s kćerkom Danielle. Ona ga uči francuskom jeziku, a on nju francuskom poljupcu. Redovno odlazi u kasino ruske emigrantice Matvejeve, gdje zarađuje mnogo novca, a usput upoznaje i Turkinju Mahri. Jeanne zavoli Tita i on seli k njoj, no zbog neslaganja s njezinom kćerkom Danielle, ali i zbog jednog njegovog šamara u svađi, oni se rastaju. Sin, Olivier Coitier, postaje kasnije ekspert za nuklearnu fiziku u Parizu.
ANADOLKA Da bi privukao pažnju bogate aristokratkinje Zuhre Reuf – Anadolke, širi glasine Parizom da je ekstremno bogati dioničar rudnika zlata u Jugoslaviji i iznajmljuje dvorac u predgrađu Pariza. Sreće je i poziva u svoj dvorac. Ona dolazi, ali i odlazi. On je obasipa poklonima s putovanja u Španjolsku, Rusiju i Tursku, a ona obećaje da će se udati za njega ako na to pristane njezin otac. Vjenčaju se u Parizu, u hotelu Hilton, a medeni mjesec provode u Turskoj. Prihvata se poslovanja u trgovini svoje žene, a investira i u rudnik zlata. Vremenom se vraća u politiku. Odlazi u Hrvatsku, gdje ostaje duže vrijeme. Po povratku poludi jer je Zuhra našla novog muškarca, a njezini ga tjelohranitelji izbacuju iz kuće. Sin, Izet Reuf, prodavač je u Istanbulu.
KURIRKA Austrijanku Hertu Haas, kurirku od Pariza do Jugoslavije, upoznaje 1937. u Parizu. I ona je članica Komunističke partije. Na putu u Istanbul 1940. odluče se vjenčati, pa sele u Zagreb gdje se za okupacije kriju od Nijemaca. Tito odlazi u šumu kako bi organizirao ustanak, te poziva i Hertu u partizane. Ona daje tek rođenog sina u azil te odlazi Titu. Kako je došla, tako odmah i odlazi jer on već ima novu vezu. Njihov sin je Aleksandar Miša Broz, koji živi u Hrvatskoj.
ZABRANJENA VEZA Davorjanka Paunović – Zdenka, studentica francuskog, 1941. poslana je Titu kao kurir. Uzima je za sekretaricu i zaljubljuju se uprkos komunističkom pravilniku koji takve veze zabranjuje. Davorjanka zatrudni pa njihova veza postaje više nego očita. Sastaje se Centralni komitet i ukorava Tita, koji obećava da će je oženiti (što i čini poslije rata). Dijete daju porodici u Foču na čuvanje. Davorjanka obolijeva od tuberkuloze i 1948. umire. Na sahrani, Tito kaže: “Bila si moja najveća ljubav.” Sin, Slaviša Paunović, živi u Srbiji.
OFICIRKA JOVANKA Nakon Davorjankine smrti, Tito se zatvara u sebe. U razgovoru s dobrim prijateljom Ivanom Krajačićem – Stevom čak izjavljuje da više nikad neće voljeti neku ženu. Ipak, Stevo mu šalje Jovanku. Tito je odbija jer je “previše divlja”, pa mu ovaj predlaže poznatu opernu pjevačicu Zinku Kunc. Iako u početku neodlučna, Zinka pristaje na vezu uz uvjet da ima potpunu slobodu što se tiče karijere. Tito pristaje uz želju da zajedno žive u Beogradu. Problemi počinju zbog njenih čestih gostovanja, ali i njegovih putovanja, pa se u nedostatku komunikacije veza hladi i prekida. Ponovno sreće Jovanku, koja je bila vrlo lijepa, ali i vrlo disciplinirana, puna energije te najmlađa žena s činom oficira. Poziva je na jahanje, film, pa se polako zbližavaju. Vjenčaju se 1959. godine. Jovanka brine za njegov dom, poslugu, hranu, ličnu sigurnost, 40 Titovih rezidencija gdje stalno mijenja namještaj, brine o Plavom vozu, brodu Galeb, te o njegovom izgledu i imidžu u javnosti.
LIČNI BIOGRAF Službeni Titov biograf bio je Vladimir Dedijer, koji je 1953. objavio knjigu Josip Broz Tito. Prilozi za biografiju. Bila je prevedena na brojne svjetske jezike: engleski, njemački, talijanski, francuski, japanski, danski, hebrejski, mađarski, portugalski, esperanto, albanski, poljski, španjolski, kineski, turski, arapski, šest indijskih jezika… BBC je preveo knjigu i u dijelovima je emitirao na radiju.
AFERE KOJE TO NISU Za predsjednikovanja nekadašnjom SFRJ Titu su pripisivane afere s najrazličitijim ženama, pripadnicama svjetskog jet-seta, kao što su Sophia Loren, Elizabeth Taylor, Gina Lollobrigida, Josephine Baker, sestra kraljice Elizabete princeza Margaret… Tito je, kažu knjige, zaista volio žene i imao je nebrojeno mnogo kratkih afera sa poznatim i nepoznatim ženama koje je najviše volio odvoditi na Brijune.
GALEB Titov omiljeni brod kojim je putovao u državne posjete Africi i Aziji, plovilica Jugoslovenske ratne mornarice. Dugačak je 117, a širok 15 metara. Najprije je bio namijenjen prijevozu banana, zatim je bio minolovac, a poslije Drugog svjetskog rata preuređen je u plutajuću rezidenciju Josipa Broza Tita. Za vrijeme Jugoslavije bila je to jedna od najglamuroznijih jahti na svijetu, na kojoj je Tito dočekivao državnike i zvijezde poput Elizabeth Taylor, Richarda Burtona, Sophije Loren i Winstona Churchilla. Jahta je međunarodnu pozornost dobila 1953. godine kada je Tito plovio do Temze da bi se sastao s Churchillom, što je bio prvi posjet komunističkog vođe neke zemlje Velikoj Britaniji. Koristio ju je za zabave, strane posjete i diplomaciju. Na Galebu su se zabavljali svjetski lideri, među kojima Hruščov, Gadafi i Gandhi.
MAČEVANJE I SKIJANJE Nakon što je 1913. godine, na odsluženju vojnog roka, postao najmlađi vodnik u jedinici, u maju naredne godine osvojio je srebrenu medalju na prvenstvu austrougarske vojske u mačevanju. Vrijedi spomenuti da je Tito bio i dobar skijaš.
PREDSJEDNIK I POKRET NESVRSTANIH Prvi put je za predsjednika Republike izabran 14. januara 1953. Tito je od ranih 1950-ih godina pa sve do svoje smrti razvio golemu međunarodnu djelatnost, jedan je od začetnika i glavnih aktera pokreta nesvrstanih. Posjetio je više od sedamdeset zemalja svijeta, na svim kontinentima. Izabran je za doživotnog predsjednika SFRJ i tri puta proglašen narodnim herojem.
OBAVIJEST O SMRTI “Četvrtog maja 1980. u 15.05 na Kliničkom bolničkom centru u Ljubljani umro je najveći sin naših naroda i narodnosti, predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predsjednik Saveza komunista, Vrhovni komandant oružanih snaga, Maršal Jugoslavije Josip Broz Tito.”
