Iako trenutno živimo bez stalnih vijesti o pandemiji, ona je zašla u sve pore društva, posljedično ostavljajući velike štete po ekonomiju. Protekle dvije godine bavili smo se najrazličitijim upozorenjima kako se zaštititi od Covida-19, a sada smo odlučili potražiti sugovornike za temu o ekonomskim posljedicama.
Alija Mukača
Ovako stoje brojke: u turističko-ugostiteljskom sektoru, 30 miliona KM za ublažavanje posljedica pandemije dobilo je 340 privrednih subjekata. Uslov za dodjelu sredstava je bio da korisnici finansijske pomoći nisu mogli smanjivati broj radnika u periodu do 31. decembra 2020. u odnosu na broj uposlenih na dan 30. septembra 2020. godine.
Hotelijerstvo je, prema izvještaju EBRD-a, bila jedna od 15 posebno ugroženih oblasti zbog pandemije. Vlada FBiH je inače, prema Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i za oporavak privrede od posljedica pandemije, u 2020. godini 90 miliona KM uložila po programima pet ministarstava, a od toga je 30 miliona otišlo ugostiteljsko-turističkom sektoru, koji je bio najviše pogođen uvedenim korona-mjerama, posebno lockdownom. “Ponosna sam na činjenicu da sam kao federalna ministrica okoliša i turizma, uz pomoć Vlade Federacije BiH, 2020. uspjela osigurati 30 miliona KM za pomoć turističko-ugostiteljskom sektoru, hotelima, putničkim agencijama i vodičima. Upravo je ovaj sektor bio najviše pogođen zbog pandemije koronavirusa, jer zbog zabrane kretanja i putovanja nije bilo turista, hoteli su bili prazni, uopće nije bilo djelatnosti za agencije i vodiče”, kaže nam resorna ministrica Edita Đapo.
Kako je te godine konstantno dobijala pozive i molbe za pomoć od radnika u turističkom i ugostiteljskom sektoru, jednostavno se na njih nije mogla oglušiti. “Obraćali su nam se mnogi privrednici, a to isto su iznosili i u javnosti, i masovno najavljivali zatvaranje hotela, agencija i otpuštanju radnika. Dala sam stoga sebi zadatak i primarnu obavezu da pomognem turističko-ugostiteljskom sektoru.”
“U ovoj godini očekujemo rast prometa koji je usko povezan s očekivanim porastom broja noćenja te povećanjem cijena usluga”
Stanje je prezentirano Vladi BiH, te je dato odobrenje za pomoć, a ministrica Đapo navodi kako je ponosna na pozitivne reakcije turističkih radnika, hotelijera i agencija. “Gotovo svi su stava da im je ova pomoć spasila biznise, jer su bili pred zatvaranjem. Osim toga, a što je svakako i najbitnije, nije bilo otpuštanja radnika.”
Veliki procenat od 30 miliona KM pomoći, ponovo je vraćen u budžet na način jer su privrednici platili sve poreze i doprinose državi. Benefite su, istovremeno i indirektno, osjetila mnoga državna preduzeća. “Svi hoteli su plaćali RTV taksu, plin, struju, vodu i sve ostale komunalne i druge usluge.”
Ministrica Đapo naglašava kako je sigurna da je pomoć iz ministarstva na čijem je čelu imala dalekosežne pozitivne posljedice: “U to smo se uvjerili već ove godine, jer naš sektor već ove turističke sezone najavljuje dobre rezultate, dolazak velikog broja turista i popunjenost turističkih kapaciteta.”
A kakve je posljedice pandemija ostavila na Lječilište “Reumal” Fojnica, pitamo Aliju Mukaču, izvršnog direktora ove firme. U Reumalu su imali izuzetno uspješnu 2019. godinu, kao i početak 2020., ostvarili su rekordne prihode i noćenja u januaru i februaru te godine, ali onda je sve stalo. “Već krajem januara 2020. uslijedila su otkazivanja rezervacija, da bi se u februaru ona intenzivirala, a 20. marta 2020. godine, po naredbi Kriznog štaba civilne zaštite Federacije BiH, potpuno je obustavljen prijem gostiju u objekte Lječilišta. Obustava je trajala do 31. maja 2020. Prihod u aprilu i maju je pao za 93% u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno za oko 1,5 miliona KM”, kaže Mukača.
U tih nekoliko mjeseci koliko je trajao prekid rada isplaćivane su plate svim radnicima, nijedan uposlenik nije otpušten, a da Reumal pritom nije dobio nikakvu finansijsku podršku niti je obuhvaćen mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa s bilo kojeg nivoa vlasti u BiH. “Tek nakon uloženih žalbi i upornog insistiranja da se Reumal, kao samofinansirajuća ustanova koja posluje na tržišnim principima, tretira dijelom realnog sektora, Ministarstvo privrede SBK-a odobrilo je sufinansiranje 50% minimalne plate za mjesece april i maj, u ukupnom iznosu od oko 130.000 KM”, dodaje naš sugovornik.
Normalizacija stanja
Pred ljeto prve pandemijske godine situacija je počela da se normalizira, te je ponovni prijem gostiju startao 1. juna 2020., ali zbog restrikcija vezanih za provođenje mjera higijensko-epidemiološke zaštite, značajno je smanjena popuna kapaciteta. “Do kraja 2020. zabilježen je pad od ukupno 61.656 noćenja u odnosu na 2019. godinu, kao i pad prihoda od 3.164.670,78 KM”, ističe Mukača.
Nakon najave mogućeg prestanka poslovanja u drugoj polovini 2020., uz otpuštanje preostalih radnika i medijske pažnje posvećene teškom stanju u kojem se Reumal našao, a zahvaljujući prvenstveno inicijativi premijera Fadila Novalića i resorne ministrice Edite Đapo, Vlada Federacije BiH uvrstila je Reumal u program mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije, te sve ostale javne i privatne ustanove za banjsko liječenje i rehabilitaciju u Federaciji BiH. “Putem Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH, svim banjama i lječilištima koji su ispunjavali kriterije (izmirene dospjele porezne obaveze, da nisu blokirani bankovni računi, da nisu u stečaju i sl.) dodijeljena je novčana pomoć u visini sredstava potrebnih za isplatu minimalnih bruto plata za period oktobar-decembar 2020.”, pojašnjava naš sugovornik
Reumal je za 314 radnika zaposlenih na dan 30. septembra 2020. po ovom osnovu dobio oko 555.000 KM, s tim da je naknadno vraćeno oko 14.000 KM zbog smanjenja broja radnika usljed penzionisanja i prelaska na druga radna mjesta tokom novembra i decembra. “Navedena sredstva su uplaćena krajem decembra 2020., u periodu koji se i u normalnim okolnostima smatra vansezonom i kad su prihodi svakako u padu. Uz finansijsku pomoć od 300.000 KM koju je rebalansom budžeta krajem oktobra osigurala Općina Fojnica, ova pomoć Vlade FBiH je značajno doprinijela očuvanju kontinuiteta poslovanja Lječilišta i opstanku Reumala do početka nove turističke sezone i značajnijeg povratka gostiju, te očuvanju radnih mjesta do kraja 2020.”
Već 2021. godina donijela je oporavak te popunjavanje kapaciteta. Gubitak u prvoj polovini 2021. iznosio je više od 800.000 KM, ali je zahvaljujući dobrom poslovanju i značajnom smanjenju troškova, do kraja godine ovaj gubitak anuliran i ostvarena dobit od oko 170.000 KM. “U ovoj godini očekujemo rast prometa koji je usko povezan s očekivanim porastom broja noćenja te povećanjem cijena usluga. Planom rada predvidjeli smo povećanje od 20.000 noćenja u 2022. u odnosu na prethodnu – u 2021. je ostvareno 99.077 noćenja, a plan za 2022. iznosi 120.000”, govori Mukača.
U prva tri mjeseca ove godine Reumal je imao 13.558 noćenja više nego u istom periodu prethodne, što predstavlja porast od oko 70%. “Također smo imali osam grupnih dolazaka iz drugih država: šest grupa iz Hrvatske i dvije iz Slovenije, te dvije grupe zakazane za maj, a kojih nije bilo u prethodne dvije godine. Glavni razlog ovog povećanja jeste poboljšanje epidemiološke situacije, odnosno popuštanje COVID-19 mjera.”
Dolazak dijaspore
Tokom ljeta u Reumalu očekuju i veći broj gostiju iz dijaspore, koji su značajni konzumenti komercijalnih usluga: ugostiteljskih, wellness, vikend-aranžmana i sl. “Usto, obnovili smo ugovore sa svim važnijim kupcima – zavodima zdravstvenog osiguranja, ministarstvima za boračka pitanja, udruženjima penzionera i drugim, uz povećanje cijene usluga sa našim najznačajnijim kupcima.”
Mukača dodaje i kako se privode kraju radovi na rekonstrukciji objekta Banja (Nova bolnica), čije otvaranje planiraju za kraj maja ili početak juna. “Imat ćemo na raspolaganju 130 kreveta koji nisu bili u funkciji prethodnih 18 mjeseci. Time ćemo smanjiti periode čekanja za nepokretne pacijente, jer u objektu Reumal imamo nedovoljan broj soba koje su prilagođene nepokretnim pacijentima, dok je objekat Nova bolnica u potpunosti prilagođen za pacijente sa paraplegijom i kvadriplegijom.”
Upravo ovim razvojnim projektima se stvaraju pretpostavke za otvaranje četrdesetak radnih mjesta i povratak na posao značajnog dijela radnika sa liste tehnološkog viška. “Ovo su glavni faktori zbog kojih optimistično gledamo na godinu koja je u toku, te već sada možemo reći da očekujemo probijanje plana za 2022. u pogledu broja ostvarenih noćenja i planiranih prihoda.”
Ovo je samo jedan od primjera kako sistem može ciljanom podrškom pomoći preduzećima da prevladaju izazove i posljedice pandemije, a valja napomenuti i kako je u ovogodišnjem budžetu FBiH za turizam predviđena rekordna podrška od pet miliona konvertibilnih maraka.
