PUSTI PRIČU DA ŽIVI Trebamo razgraničiti šta je to dobar, kvalitetan, pošten medij a šta nije

Konferencija “Pusti priču da živi” obilježila je završetak petogodišnjeg USAID-ovog Programa osnaživanja neovisnih medija kojeg je implementirao Centar za promociju civilnog društva te otvorila brojna pitanja o izazovima s kojima se suočavaju mediji u BiH danas

Nedavno objavljeno

Napisala Mersiha Drinjaković

Konferencija “Pusti priču da živi” obilježila je završetak petogodišnjeg USAID-ovog Programa osnaživanja neovisnih medija (IMEP) kojeg je implementirao Centar za promociju civilnog društva (CPCD). Neobičan skup za sedmu silu, odnosno za većinu okupljenih  – koji si bili na neki način dijelom ove petogodišnje priče – jer smo se bavili sobom, a ne nekom drugom za nas uvijek važnijom temom. Šta je proizašlo iz programa osnaživanja neovisnih medija, kakve rezultate smo postigli tokom pet godina, gdje je danas novinarstvo u BiH, s kakvim se izazovima suočavaju mediji – otvorena su ova i mnoga druga pitanja.  “SAD podržavaju nezavisne medije te njihovo osnaživanje kroz nove glasove”, poručio je s govornice Peter Cronin, šef ureda za demokratski razvoj, Američke agencije za međunarodni razvoju USAID  kazavši kako je u ovom trenutku važno prepoznati izazove u izvještavanju. Neki od tih izazova je, kako je Cronin poručio, nacionalistička retorika koja stvara loš ambijent za medije i njihovu slobodu.

“Nedostatak transparetnosti o vlasništvu medija, turbulentna politička klima, to su sve izazovi koji utječu na društvu i samo slobodu medija. Tako se novinari širom Bosne i Hercegovine suočavaju sa pritiscima i cenzurom, između ostalog. Situacija ostati ista ukoliko javnost ne izvrši pristisak i dovede do promjene zakona”, kazao je on dodavši koliko je slobodno novinarstvo posebno važno za zemlje u tranziciji poput BiH. “Unaprijeđenje etičkih standardna te podizadnje svijesti javnosti – to je samo početak puta“, zaključio je on.

Nakon Cronina svoj pogled na medijsku scenu i sve ono s čime se suočavaju neovisni medijski djelatnici iznijela je i direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda. Za nju je bitna karakteristika netom završenog projekta IMEP – partnerstvo. “To je ono čemu smo se radovali na početku projekta, a posebno onom partnerstvu između nezavisnih medija. Zamislite samo snagu ujedinjenih medija koji zastupaju iste ideje”, kazala je ona.

Aida Daguda

Aida je govorila o rezultatima projekta na koji je ona, kao i cijeli njezin tim, jako ponosna. “Finansijskom  podrškom smo pomogli nekolicini nezavisnih medija da prebrode jako teške periode i to je uspjeh. Kao što sam napomenula već – nezavisnih medija u BiH je relativno malo u BiH, i oni se moraju njegovati kao pravi dragulji. Svi mi znamo kakva je situacija i svi oni mediji koji danas govore istinu i imaju kritičke poglede – jako znače u stanjima koja su upravo zadesila svijet – kao što je ruski napad na Ukrajinu. Tu se vidi kolika je na medijima odgovornost. I strašna mi je pomisao kad pokušavam zamisliti kakva bi bila BiH bez nezavisnih medija – to je da se čovjek zaledi. A druga važna stvar je da smo potakli medije da međusobno sarađuju – imam viziju, želju da nezavisni mediji kroz tu povezanost, saradnju, pokažu svoju moć, uticaj koji mogu ostvariti. Postoje pritisci raznih vrsta, toliko je nelojalne konkurencije da je teško sprovoditi bilo kakve principe i vrijednosti u ovom društvu”, kaže nam Aida.

Teško je pisati o medijskim izazovima i ostati hladne glave, ali pokušat ćemo: sva globalna kretanja, sve krize, od geopolitike do lokalnih izbora, neke od najvećih posljedica ostavljaju baš na nama. Dok se mi bavimo svime oko nas – rijetko se ko bavi nama – na način da prepozna probleme i prepreke koje svakodnevni posao stavlja pred nas. Masovnost medija je izrodila nepovjerenje u novinarsku profesiju a nevelik broj profesionalnih i neovisnih medija tako stavila u okvir generaliziranja profesije. O tome je tokom konferencije “Pusti priču da živi” govorio i Srđan Puhalo, kolumnista te urednik i novinar portala Frontal.ba.

Srđan Puhalo

“Danas imamo preko 600 portala u BiH, više od 200 njih uopšte nema impresum, ali ima svrhu. Ne znam koliko tačno imamo radio stanica i televizija. Postavlja se pitanje je li to previše medija za jednu ovakvu zemlju. To je opasnost – prosto zato što kad imate toliko količinu medija, opada kvalitet sadržaja. I zato trebamo razgraničiti šta je to dobar, kvalitetan, pošten medij a šta nije. Da bi imali slobodu djelovanja vi morate imati finansijsku sigurnost. I novinari su ljudi koji imaju porodice, moraju platiti struju, napraviti ručak. Onog trenutka kad ne možete svojoj porodici priuštiti osnovne stvari vi krenete da se propitujete, dolazite u dilemu, a tad prvo popušta objektivno i kvalitetno novinarstvo. Zato je važno imati tu finansijsku sigurnost – da radite svoj posao a da vas neko ne može ucijeniti. Jedini način da sačuvate dostojanstvo je da dobijate novac od ljudi kojima je izgleda više stalo a imamo dobro novinarstvo u BiH nego domaćim političarima”.

U istom je tonu svoje viđenje iznio i Radenko Udovičić, projektni menadžer IMEP-a, pokazavši koliko je civilni sektor svjestan tereta koji nose novinari i novinarke. “Ogroman dio novinara radi honorarno, mediji nemaju mogućnost da ih zaposle, a oni koji su zaposleni su ispodprosječno plaćeni. Ako je prosječna plata u BiH 1100 KM, a prema podacima iz BH novinara i nekim drugim medijskim organizacijama – novinarska plata je ispod 1000 KM. To je zaista malo”.

I utoliko je Program osnaživanja neovisnih medija važan dio rješenja problema u kojem se već godinama nalaze bh. mediji, barem časni predstavnici sedme sile o kojima ovdje i govorimo.

Jedan od panela konferencije “Pusti priču da živi”

Udovičić je predstavio podatke da su u okviru projekta dodijeljena 174 granta u iznosu od 3.061.500 američkih dolara. Od toga je za projektnu liniju “Medijska produkcija” izdvojeno 2.147.500 dolara, za  “Media mixer” 500.000 dolara, za liniju “Novi glasovi” 329.000 dolara, te još 50.000 za različite “ad hoc” projekte.

Kroz ove linije, proizvedeno je više od 3.500 sadržaja. “To nisu bile vijesti, već ozbiljniji medijski sadržaj. Čak 52 posto njih se ticalo politike i to je naša stvarnost. Osam posto je bilo vezano uz ženska prava, a zatim uz ekologiju, mlade i druge teme kojih nema dovoljno u medijima”, dodao je Udovičić.

Jedan od novih glasova bila je i moderatorica na konferenciji, freelance novinarka britkog pera Kristina Ljevak, dvostruka korisnica IMEP-ovog granta. “Mogućnost da se bavim onim što me zaista zanima a ne uz nove životne izazove radim neke besmislene poslove s ciljem preživljavanja bila je takođe dragocjeno iskustvo… Postavljati pitanja vezana za budućnost medija nije nimalo zahvalno – jer tu nema konačnog odgovora, pogotovo jer smo danas u jednom specifičnom trenutku, vremenu lažnih vijesti, kada se pokušava doći do sve većeg broja korisnika i korisnica. Ali, vjerujem da će kvalitet opet doći u fokus i kao što je jednom rekao Damir Šagolj ‘na kraju najskuplje biti besplatne vijesti’”.

Uz ključne rezultate IMEP-ovog projekta, predstavljen je i novi portal Objavi.ba – svojevrsna medijska platforma građanskog novinarstva podijeljena u šest ključnih oblasti/rubrika: “Ja mislim da”, “Ti tražiš”, “Promjene”, “Zato” “Progovori” te “Pogledaj”. “Platforma Objavi.ba je za sve građane i građanke, za sve individualne glasove jer možda baš vi tražite promjenu ali i mjesto za formalno umrežanje. Objavi.ba je pravo mjesto za dobre, istinite, oštre, pravične građanske priče, za inicijative, akcije i ideje!”, kažu u CPCD-u.

Na konferenciji koja je poslužila i za zaključna razmatranja o IMEP-u te prijedloge o tome kako medijska zajednica u cijelosti treba djelovati i zaštititi profesiju –  govorili su i Albina Vicković, direktorica službe marketinga i promocije RTV Slon Tuzla, Admir Salihović, direktor produkcije i glavni urednik Face TV Sarajevo, filmski reditelj i pisac Ivan Ramadan, freelance novinar Zoran Ćatić, kao i Admir Čular iz grupe Helem Nejse. Kroz konferenciju nas je vodio glumac Mario Drmać, a panele moderirali Emela Burdžović – Slipičević i Kristina Ljevak. Finale konferencije obilježeno je nastupom benda Helem Nejse, koji su, kroz podcast program, također bili korisnici IMEP granta.

Pročitaj još
Related

Kako do zakona o istospolnim zajednicama a protiv govora mržnje i diskriminacije?

Napisala Mersiha Drinjaković Glavni grad BiH danas je domaćin trećoj...

Kako smo proslavili Gracijin rođendan u Tuzli

Jeste, rođendan Gracije je bio u aprilu, ali su...

Sarajevski kiseljak za 130. godišnjicu građanima daruje besplatni koncert Petra Graše

Na ovaj slavljenički događaj, koji će značajno obogatiti ljetnu...

AVALON PRODUKCIJA PREDSTAVLJA KONCERT AMIRE MEDUNJANIN U SKENDERIJI

Svjetski priznata umjetnica Amira Medunjanin 22. jula će održati...