Nedavno objavljeno

TAMARA MAYER-SCHOBER: Šta znači repurposing?

Tamara Mayer-Schober diplomirala je produkt dizajn na ALU u Sarajevu, gdje je u decembru 2021. odbranila i magistarski rad na temu “Design for Repurposing”. Bavi se industrijskim i web-dizajnom, kao i predavačkim radom iz oblasti dizajna u BiH i Njemačkoj. I, od ovog izdanja je Gracijina saradnica: u rubrici “Old to Gold” otkriva nam repurposing

U konceptu Gracije od samih početaka postojalo je opredjeljenje da budemo uvijek budni kad je u pitanju zaštita prirode, kao i životinjskih i biljnih vrsta s kojima dijelimo prostor. Kroz brojne tekstove smo ukazivali i ukazujemo na značaj okoliša i planete Zemlje. Nova rubrika “Old to Gold” prirodan je slijed tog koncepta. Promjena počinje od nas samih, od poštivanja prirode i njenih pravila.
U tom duhu vam predstavljamo i urednicu rubrike “Old to Gold”, diplomiranu produkt dizajnericu Tamaru Mayer-Schober, koja je nedavno odbranila magistarski rad na temu “Design for Repurposing”. Naredne redove prepuštamo samoj autorici, koja objašnjava šta je to planirana višestruka promjena funkcije određenog proizvoda.

Iskoristimo ono što već imamo

“John Thackara pisao je o svijetu u kojem se blagostanje bazira na što manje stvari, a što više ljudske akcije i interakcije. Smatrao je da je ispravan put inovacija i dizajna onaj koji ljude ‘dizajnira nazad u situacije‘. U tim situacijama nećemo biti natjerani da kupujemo sve više i više stvari da bismo živjeli uspješan život. Umjesto novih stvari, koristit ćemo ljudsku aktivnost za rješavanje problema. Za razliku od ostalih resursa na planeti, ljudsko iskustvo, sposobnost rješavanja problema, smisao za cjelovitost, te ljudska intuitivnost i zdrav razum neiscrpni su.
Planirani repurposing – planirana višestruka promjena funkcije određenog proizvoda – upravo je to: umjesto da kupimo novu stvar za novu upotrebu, iskoristit ćemo ono što već imamo. Pri tome, umjesto pasivnog konzumiranja, postajemo aktivni i kreativni, umjesto da gušimo kreativnost i sposobnost rješavanja problema, koja nas kao vrstu određuje – podstičemo je. Stvari prestaju biti ‘iskorištene’ i ponovo postaju ‘korisne’, riječ koju sve manje upotrebljavamo kada govorimo o njima.
Pušten u svijet, svaki proizvod tako dobija uvijek nove neplanirane primjene. Također, te primjene se baziraju na osnovnim karakteristikama proizvoda, kao što je osnovni oblik ili materijal, a sa planiranim upotrebama mogu – ali ne moraju – imati veze.
Kako se recikliranje pokazalo kao slijepi kolosijek u rješavanju problema otpada, ponovna upotreba (reuse) i prenamjena (repurpose) polako, ali sigurno preuzimaju primat. Jer, ovi modeli problem rješavaju u korijenu: najlakše je odstraniti otpad koji ne postoji. Ponovna upotreba i prenamjena jednostavno sprječavaju kupovinu novih stvari i time nastanak otpada, te na taj način štede kako novac korisnika tako i resurse i energiju ne samo pri odstranjivanju proizvoda nakon završetka njegovog životnog ciklusa već i, prije svega, pri njegovom nastanku.”

Gracija 420, mart 2022.
- Advertisement -

Latest Posts

Raport

spot_img
spot_img