Nedavno objavljeno

15 pitanja koja trebate postaviti svojoj majci

Najbolja zdravstvena prevencija ništa ne košta: razgovarajte sa svojom majkom o historiji bolesti u porodici. I tako naučite kako izbjeći rizik

Neke skupe i zahtjevne pretrage možete izbjeći ukoliko jednostavno pitate svoju majku! Veliki dio tjelesnih nedostataka i slabosti je, nažalost, nasljedan. Od čega vam je umrla prababa? Koliku je starost doživjela tetka? Majke uglavnom dobro poznaju historijat bolesti u porodici, no treba ih malo ispitivati. Pokušajte nacrtati porodično stablo i kroz razgovor sa majkom unosite podatke koliko su godina imali krvni rođaci i od čega su bolovali. Rizik je veći ukoliko se neka bolest često ponovlja u porodici, iako to ne mora automatski značiti da ćete i vi oboljeti od nje. Zdravim načinom života i preventivnim ispitivanjima možete minimalizirati mnoge rizike. Stoga pravovremeno otkrijte svoje bolne tačke, a narednih 15 pitanja će vam pomoći u tome.

1. Da li si za vrijeme mjesečnice uvijek imala jake bolove?

Odgovor je važan za sve žene koje nekad namjeravaju imati djecu. Snažni menstrualni bolovi mogu upućivati na endrometriozu, nasljednu bolest sluznice maternice od koje pati 10 posto svjetske ženske populacije, a koja se može vrlo negativno odraziti na plodnost. Ljekari kod polovine žena koje ne mogu zatrudnjeti otkriju endrometriozu. Tek nakon detaljnih pretraga ginekolog može uspostaviti dijagnozu, a operacija ili lijekovi mogu pomoći da problem stavite pod kontrolu.

2. Koliko sam bila teška na porodu?

Ukoliko ste pri porodu težili više od četiri kilograma, moguće je da je vaša majka tokom trudnoće patila od trudničkog dijabetesa. On često ne bude primijećen, a može izazvati razne komplikacije tokom trudnoće i pri porodu. Žene koje su na svijet došle kao punačke bebe, za vrijeme trudnoće trebaju napraviti ispitivanje nivoa šećera u krvi. Nažalost, djeca koja pri porodu budu ektremne debeljuce ili imaju manje od 2.500 grama, kasnije češće pate od prekomjerne težine i dijabetesa tip 2. Ako je ovo bio slučaj i sa vama, dobro pazite na svoju kilažu!

3. Da li je u našoj porodici iko umro iz “čista mira”?

Brza smrt gotovo uvijek označava neko oboljenje krvnih sudova (srca, krvotoka, moždani udar). Ako se neki vaš rođak mlađi od 65 godina bori protiv srčanog oboljenja, onda se i vi morate pažljivije početi brinuti o svom zdravlju. Činjenica da neki organizam teže prerađuje štetni holesterol koji začepljuje krvne sudove je nasljedan faktor. Ukoliko već imate genetske predispozicije za ova oboljenja, nikako ne biste smjeli pušiti, već se baviti sportom i unositi izbalansiranu ishranu. Obavijestite svog ljekara o mogućnostima rizika u vašoj porodici i najkasnije od svoje 35. svake dvije godine provjeravajte svoju krvnu sliku (obavite sve testove).

4. Kad si dobila prve bore?

Ovo je stvar sujete – i brige za dobrim izgledom. Ukoliko vaša majka i u poznim godinama ima zategnutu i sjajnu kožu, najvjerovatnije ćete i vi u budućnosti imati zdrav, ružičast ten. No, ukoliko se ona odavno bori protiv bora, trebali biste već u 20-im početi sa prevencijom. Koristite dnevne kreme sa UV zaštitom, izbjegavajte izlaganje suncu i solarij, a cigarete držite što dalje od sebe. Uz to, jedite dosta ribe i omega-3-masnih kiselina koje kožu održavaju mladom i zategnutom.

5. Jesi li imala lomove kostiju?

Počne li vaša majka nabrajati lomove ruku i nogu, znači da su najvjerovatnije i vama kosti slaba tačka, a lomljive kosti povećavaju opasnost od osteoporoze. Još ukoliko vam je i baka imala problema sa kostima, onda se rizik da ćete i sami bolovati od osteoporoze utrostručuje. Nakon 35. godine opada stabilnost skeleta. Stoga trebate voditi računa da unosite hranu bogatu kalcijem (mnogo mliječnih proizvoda) i barem 15 minuta dnevno šetajte na dnevnom svjetlu, jer se tako u tijelu aktivira vitamin D koji, pak, pokreće kalcij u organizmu. Za jačanje kostiju važne su i tjelesne vježbe koje potiču mikrocirkulaciju.

6. Da li je u porodici neko bolovao od raka?

Dobra vijest: svega 15 posto svih karcinoma imaju genetsku komponentu. Prema jednoj švedskoj studiji, štetni uticaji okoline – naprimjer bakterije, pušenje, zračenja – utiču dvostruko više na izazivanje raka od gena. Ali, kako se onda može objasniti da se u jednoj porodici, uprkos tome, često pojavljuje neki oblik raka? Stručnjaci smatraju da to najvjerovatnije leži u sličnim životnim navikama (naprimjer u ishrani). Stoga svoju majku uvijek pitajte kakvim je načinom života živio član porodice koji je obolio od raka, jer tek tako možete stvoriti potpunu sliku. No, budite oprezni! Ukoliko potičete iz porodice u kojoj se često pojavljuju razne vrste raka reproduktivnog organa, vrlo je moguće da se radi o nasljednom genu. Ovdje je jako bitna prevencija, jer je većinu oblika raka moguće uspješno izliječiti ukoliko se pravovremeno otkrije. Stoga ne propuštajte pregled kod ginekologa i pregled dojke.

7. Kako se boriš sa stresom?

Ukoliko lako zapadate u stresne situacije sa kojima se ne možete nositi, upitajte svoju majku da li je dok je bila trudna sa vama bila pod stresom ili doživjela neko dramatično iskustvo. Jedna engleska studija pokazuje da trudnice koje su pod stresom luče previše kortizola koje beba u stomaku direktno apsorbuje. Posljedica: bebin mozak postaje tako napet da je kao odrasla osoba podložnija stresu. Za vas je naročito važno da trenirate tehnike opuštanja, poput joge, koje su izvrsne ne samo protiv stresa već i za cjelokupno zdravlje.

8. Da li si često bila na dijetama?

Ako nakon svake čokoladice koju ste pojeli osjećate grižu savjesti, moguće je da se radi o naslijeđu vaše majke. Ali ne genetskom, već naučenom. Stručnjaci polaze od toga da 80 posto kćerki čije su majke bile na stalnim dijetama i same konstantno žele smršati, oponašajući tako nesvjesno svoju majku. Ako je ona bila nezadovoljna svojim tijelom, vrlo je moguće da ni vi nećete biti sretni u svom. Prije nego što započnete sa novom kurom izgladnjivanja, zapitajte se kako doživljavate sami sebe. Nije lako osloboditi se od predodžbi i predrasuda koje nam usade naši roditelji, ali morate se naučiti osjećati ugodno u vlastitom tijelu.

9. Da li sam kao beba imala izraženu tjemenjaču?

Bebe sa hrskavom tjemenjačom (kožom koja se ljušti na glavi) podliježu većem riziku da će u kasnijoj dobi patiti od alergija. Opasnost se umanjuje ukoliko ste dojili majčino mlijeko barem šest mjeseci. Kod ovakvih, alergijskih oboljenja, geni igraju veliku ulogu: ukoliko oba roditelja pate od astme, alergija ili neurodermatitisa, 80 posto djece će također biti podložno ovim oboljenjima. Ukoliko se alergija ne pojavi kod djeteta, ne znači da joj nije podložno. Ove osobe trebaju izbjegavati ekstremnu higijenu (naprimjer, antibakterijske preparate za pranje), koristiti antialergijske kreme i kozmetiku i zaboraviti na cigarete. Ukoliko već patite od nekog teškog oblika alergije, podvrgnite se hiposenzibilizaciji. Ovo je naročito važno ukoliko u porodici imate slučajeve astme – što znači da je rizik od vašeg oboljenja također vrlo visok.

10. Da li imaš česte grčeve i proširene vene na nogama?

Odgovori li vaša majka pozitivno na ovo pitanje, pripazite svoje noge. Sklonost problemima sa veznim tkivom, što je povezano i sa učestalim grčevima i proširenim venama na nogama, je nasljedno. Naročito se trebate pripaziti ukoliko tokom dana pretjerano dugo sjedite ili stojite. Sportske vježbe za izdržljivost održavaju vene otvorenim, dok ekstremna toplota (naprimjer, saune) ne godi protoku krvi i zato je treba izbjegavati. Čim primijetite proširene vene na nogama, odmah se javite ljekaru. Ukoliko se otkrije u ranom stadiju, može se spriječiti zadebljanje krvnih sudova.

11. Da li imaš ili si imala čir?

Oko jedne trećine odraslih osoba u sebi nosi bakteriju helicobacter pylori koja može izazvati nastanak čira na želucu. Prema jednom istraživanju univerziteta u Ulmu, ova se bakterija češće prenosi sa majke na djecu. Ukoliko u vašoj porodici više osoba ima probleme sa čirom, ovo trebate javiti svom ljekaru. Antibiotici ubijaju ove bakterije, a protiv oboljenja možete i sami učiniti dosta toga ukoliko vodite zdrav način života koji ne šteti želucu (izbjegavati alkohol, začinjena jela i stres).

12. Da li si nekad bila u teškoj depresiji?

Ispitivanja pokazuju da su kod 15 posto osoba koje pate od depresije otac ili majka također bili depresivni. U ovakvim slučajevima dolazi do defekta gena, što stvara pravu pometnju u mozgu. Još ako dodate teške uvjete života – sklonost depresiji se povećava. Važno je znati kako su vam se roditelji ili članovi porodice ponašali u stanju depresije – djeca često nesvjesno oponašaju svoje uzore. Osobe koje pate od depresije trebaju se povjeriti bliskim prijateljima ili porodici i potražiti profesionalnu pomoć. Uz pomoć terapije i lijekova, ovaj se poremećaj može staviti pod kontrolu.

13. Kad si imala probleme sa težinom?

Trideset sedam posto žena naslijedi istu ili sličnu figuru poput svoje majke – i to čak u istoj starosnoj dobi. Da li je vašoj majci bilo teško da nakon poroda skine nakupljene kile? Ili se počela debljati tek u 45. godini? Memorišite u glavi sve kritične tačke svoje majke i vodite računa o svom tijelu. Pored toga, pokušajte se osloboditi nezdravih navika u ishrani koje se, možda, primjenjuju u vašoj porodici i zamijenite ih novim ritualima.

 14. Da li je baka bila zaboravna?

Normalno je da vam je baka u dubokoj starosti zaboravljala gdje je spustila naočale, ali morate znati da li je ona ili neko drugi iz vaše porodice bolovao od Alzheimerove bolesti. Prema jednoj američkoj studiji, vjerovatnoća da ćete oboljeti od ove opake bolesti je skoro 80 posto uvjetovana nasljednim faktorom. Oni kod kojih je rizik od oboljenja visok, trebaju što je moguće više i duže trenirati svoj mozak sportskim i umnim aktivnostima. Ako kod starijih članova porodice primijetite prve znakove Alzheimera, odmah obavijestite svog ljekara o tome – u ranom stadiju bolest se može poprilično dugo držati pod kontrolom.

15. Kad si ušla u menopauzu?

Ovo pitanje je jako važno za planiranje vaše vlastite porodice. Kćerke često ulaze u menopauzu u istim godina kao i njihove majke. U prosjeku se to dešava u 51. godini, ali nije isključeno da vam se to desi i u 40. A samim tim je i vjerovatnoća da ćete zatrudnjeti u kasnim 30-im jako mala. Stoga, neka vam mama kaže kad trebate početi misliti na vlastitu djecu…

 

- Advertisement -

Latest Posts

Raport

spot_img
spot_img