Naš mozak je programiran tako da žudi za šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, pa što ga više jedemo, sve ga više želimo. Američki liječnik Mark Hayman, direktor Centra za funkcionalnu medicinu na klinici u Clevelandu, preporučuje devet savjeta za zatomljavanje apetita.
- Izbacite prerađenu hranu iz upotrebe i jedite samo onu integralnu. Fokusirajte se na povrće, voće, orašaste namirnice, cjelovita zrna, maslinovo ulje, te nabavljajte samo meso organskog porijekla.
- Ne preskačite doručak: istraživanja su pokazala da je lakše održati kontrolu težine ako svaki dan doručkujete. Generalno govoreći, uzimanje obroka ranije tokom dana će vam pomoći da spriječite prejedanje tokom kasnijih sati. Pokušajte da ne jedete ništa dva sata prije spavanja.
- Jedite polako: stomaku je potrebno 20 minuta da mozgu pošalje signal da je sit. Zato uživajte u svakom dijelu vašeg obroka.
Alkohol pijte umjereno ili ga potpuno eliminišite. Tako ćete smanjiti nivo šećera i spriječiti prejedanje. - Izbjegavajte hranu koja vam otvara apetit: gazirani sokovi, slatkiši, hljeb i pečena jela su zajednički imenitelj za “okidač prejedanja”.
- Vodite dnevnik: hranu koristimo da bismo blokirali neke osjećaje koji nas tište, ali ako te emocije prenesete na papir, izbjeći ćete nepotrebno prejedanje. Vođenje dnevnika vam pomaže da se s brigama nosite na zdrav način.
- Dovoljno sna je esencijalna potreba: čak i manji nedostatak sna vas čini gladnijima. Iako dužina varira od osobe do osobe, većini odraslih osoba potrebno je između sedam i osam sati spavanja svaku noć.
Foto: Profimedia - Kontrolište nivo stresa, jer stres uzrokuje prejedanje ili čini da žudimo za pogrešnom vrstom hrane. Pokušajte pronaći relaksaciju tako što ćete, naprimjer, početi vježbati jogu.
- Vježbajte: šetajte minimalno 30 minuta svakog dana, a svakako dodajte i još pokoju sportsku aktivnost ako imate vremena.
Iskušenja svuda oko nas
Ako mislite da je ovo sve što trebate raditi, prevarili ste se. Iskušenja su posvuda: kolegica će doći na posao s tortom, vaša mama ili svekrva doći će vam u iznenadnu posjetu noseći lazanje pretrpane rastopljenim sirom, a vi ćete svaki dan proći pored one divne pekare iz koje se širi miris tek napravljenog peciva. U sva tri slučaja uzet ćete jedan zalogaj, ali nećete odoljeti, pa ćete uzeti još jedan, pa još jedan…, a onda pomisliti: ‘Ma dovraga sve, uvijek se mogu pridržavati pravila od sutra…’ A sutra će već stići novo iskušenje. I novo prejedanje.
Uz praktične savjete koje ste pročitali, još je jedan važan faktor – mentalna snaga. Razmišljanja o tome kako ste bili “dobri” jer ste izbjegli hranu koju niste smjeli pojesti su posljedica restriktivne ishrane. Drugim riječima, uhvaćeni ste u zamku mentalne dijete koja vas stalno stavlja u poziciju da nešto propuštate, ili krivnje – ako niste odoljeli iskušenju, i konstantnog “dobrog ili lošeg ponašanja”. Problem ovakvog mentalnog sklopa je da – uvijek želite više.
Osjećaj slobode
Ali šta ako to kako i šta jedete proizilazi iz vašeg identiteta, mentalnog sklopa? Kao naprimjer ako odlučite da ne jedete slatko ili tjesteninu jer ne želite patiti svoj organizam šećerom. Ili ne želite jesti meso jer ne vjerujete u to da jedno živo biće treba jesti drugo. Ili želite jesti hranu koja će vam omogućiti da živite svoj život onako kako vi zamišljate da treba. Ili jedete samo ono što će vam donijeti osjećaj slobode i zbog koje ćete se osjećati sretno u svojoj koži.
Zašto ne biste postavili stvari upravo tako? Da li biste i dalje u jednom obroku pojeli cijelu pizzu ako ne vjerujete da će vam takvo ponašanje za stolom dopustiti da živite svoj život sa ambiciozno postavljenim ciljevima? Otkrijte kakvi želite biti kad je hrana u pitanju i dalje će sve ići lakše. Promjena se neće desiti preko noći ili za sedam dana, ali ako istrajete sa ovakvim načinom razmišljanja, doći će i prve slatke pobjede. Bez šećera, ali slatke.
Otkrijte kakvi želite biti kad je hrana u pitanju i dalje će sve ići lakše
