Razgovarala Mersiha Drinjaković
Snimio Nikola Blagojević/Spektroom
Entitet Ujedinjenih naroda za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena, poznat kao UN Women, u Bosni i Hercegovini djeluje u tri glavna područja: sprečavanje nasilja nad ženama, ekonomsko osnaživanje žena i rodno odgovorno upravljanje i liderstvo žena. Mnogo smo u proteklim godinama pisali o svemu ovome, ali na kraju 2021. godine, koja nas je sve suočila s brojnim izazovima i preprekama, a posebno žene čija je nejednakost sa muškarcima postala još prisutnija u vremenu pandemije, potreba je veća nego ikad. Svi ovi izazovi te platforma za bolja rješenja adresirani su kroz kampanju “Generacija za ravnopravnost”, globalni pokret za napredak u oblasti rodne ravnopravnosti, o čemu smo razgovarali sa Amnom Muharemović, programskom specijalistkinjom pri uredu UN Women u BiH.
Šta konkretno znači “Generacija za ravnopravnost”?
– “Generacija za ravnopravnost” je globalna kampanja, pokrenuta s ciljem ostvarivanja i unapređivanja rodne ravnopravnosti putem inovativnih i konkretnih akcija, do 2026. godine. Ova kampanja, koja je sada već prerasla u globalni pokret, oslanja se na sve napore i dosadašnji napredak u oblasti rodne ravnopravnosti, posebno u posljednjih 26 godina, od usvajanja Pekinške platforme za akciju, kao ključne platforme za ostvarivanje prava žena širom svijeta. “Generacija za ravnopravnost” slavi aktiviste i aktivistkinje, one iskusne, ali i one mlade, koji danas mijenjaju narativ rodne neravnopravnosti, štetnih stereotipa i bore se za ravnopravnu budućnost. U BiH smo se priključili ovim globalnim aktivnostima osnivanjem tri akcione koalicije koje okupljaju partnere iz svih sfera našeg društva, sa kojima ćemo raditi na poboljšanju prava žena u oblasti tjelesne autonomije i seksualnih i reproduktivnih prava, ekonomske pravde i sigurnosti, i sprečavanja nasilja nad ženama. Pred nama je uzbudljiv period u kojem ćemo se, zajedno sa gender mehanizmima, civilnim društvom, međunarodnim organizacijama i ambasadama, priključiti globalnom pokretu za unapređivanje rodne ravnopravnosti. U ovom procesu, naši partneri su Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender centar FBiH, Gender centar Republike Srpske, kao i Ujedinjene nacije u BiH, uz podršku Švedske, koja strateški podržava rad UN Women od 2019. godine.
Stalno pričamo o rodnoj ravnopravnosti, svi smo za to da se izborimo za nju, no kakvo je stvarno stanje u BiH?
– Iako je napravljeno mnogo pomaka, put do rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini je još uvijek dugačak. Sam podatak da je svaka druga žena u BiH doživjela neki oblik nasilja najbolji je pokazatelj postojanja nejednakosti, koja se prožima i u svim drugim segmentima društva. Žene su ekonomski nejednake, mnogo manje zastupljene među zaposlenima (samo 33,5% žena radi u formalnom, plaćenom radu), i provode značajan dio svog vremena u neplaćenom kućnom radu (čak 7,5 sati dnevno). Ne moram posebno naglašavati da je nejednakost iznimno prisutna i kada je u pitanju politička participacija žena, što direktno pokazuje koliko je još truda i rada pred nama kako bismo postigli istinsku rodnu ravnopravnost, u kojoj se doprinosi muškaraca i žena vrednuju jednako, i u kojoj i muškarci i žene imaju jednake mogućnosti i prilike. U UN Women u BiH svakodnevno radimo na tome da se ovaj jaz smanji.
Uprkos otežavajućim okolnostima, žene u BiH svojim inovativnim i kreativnim pristupom tržištu rada pokazuju vještinu u kreiranju prilika za vlastiti biznis. U kojoj je mjeri pandemija pogoršala stanje u smislu ekonomskog osnaživanja žena?
– Pandemija je u svakom slučaju iznimno otežala ekonomski položaj žena. Oko 60% radnih mjesta u Federaciji BiH i čak 70% radnih mjesta u Republici Srpskoj koja su izgubljena tokom pandemije pripadalo je ženama, ustanovilo je naše istraživanje “Budžet u vrijeme pandemije: da li doprinosi unapređenju rodne ravnopravnosti ili predstavlja prepreku?”, koje je objavljeno u junu 2021. godine. S druge strane, žene se kreativnošću, sposobnošću, posvećenošću pokušavaju izdići iz nesigurne ekonomske situacije, nastojeći da kreiraju vlastite biznise. Sa našim partnerima, Švedskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, u sklopu programa BizUp koji provodi Fondacija 787, podržali smo 30 biznisa koje vode bh. žene, a nedavno smo u sklopu zajedničkog rada sa Ujedinjenim Kraljevstvom započeli i inicijativu osnivanja Savjetodavnog odbora za poduzetništvo žena, u cilju kreiranja što boljih rješenja za poduzetnice.
Puno razgovaramo sa ženama, u Graciji smo objavili na desetine priča, ako ne i stotine, u kojima promoviramo i osnažujemo žene, znamo da ih ima i da su spremne na djelovanje. Šta je glavna kočnica njihovog ostvarivanja u poslovnoj sferi?
– Iznimno je važno širiti medijski prostor posvećen ženama i veoma sam zahvalna za vaš doprinos u tom smislu. Potrebno je ženama obezbijediti mnogo više načina podrške, kako finansijskih tako i nefinansijskih. Iako postoje određene inicijative, koje se ostvaruju, naprimjer, kroz principe rodno odgovornog budžetiranja, jasno je da su mogućnosti za osnivanje vlastitih biznisa potpuno drugačije za muškarce i žene. Bosanskohercegovačke poduzetnice se još uvijek suočavaju sa mnogim poteškoćama pri osnivanju i vođenju svojih biznisa. Saradnja svih važnih partnera, među institucijama, privrednom i akademskom zajednicom i međunarodnim partnerima, ključna je za otvaranje novih mogućnosti i ostvarivanje njihovog punog potencijala. Kroz pokretanje novog projekta uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, radimo na izgradnji boljih uslova za poduzetništvo žena. Osnaživanje žena i aktivacija njihovog potencijala kroz poduzetništvo jedan je od ključnih faktora koji može dovesti do transformacije bh. ekonomije i društva u cijelosti, a jedini način da to postignemo je uključivanje svih relevantnih aktera – donosioca odluka, institucija, organizacija civilnog društva, međunarodne zajednice, u kreiranju preduslova da poduzetnice na tržištu rada ostvare svoj puni potencijal koji neće biti ograničavan.
Koliko nam vremena treba da dođemo do približno dobre statistike i kakva je ona sada kad je riječ o ženama i muškarcima?
– Jedan od obeshrabrujućih podataka, koji je nedavno objavljen u sklopu Globalnog izvještaja o rodnom jazu Svjetskog ekonomskog foruma iz 2021. godine, jeste da je pandemija Covida-19 unazadila napredak u oblasti rodne ravnopravnosti, te da će biti potrebno čak 135,6 godina da žene i muškarci dosegnu jednake položaje u društvu. Pandemija je na prethodnih 99,5 godina u smislu ovog jaza u samo godinu dana dodala nevjerovatnih 36 godina. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak u odnosu na druge zemlje – i u našoj zemlji je hitno potrebno napraviti korake u pravcu osnaživanja žena i omogućavanja boljih prilika za njihovo zapošljavanje, obrazovanje, osnivanje porodice, učešće u donošenju odluka u ekonomiji i politici i mnoštvo drugih elemenata koji garantuju kvalitetan život i ravnopravne mogućnosti i prilike.
Ko su vaši partneri? Ko su žene koje nam mogu biti uzori? Kako napraviti platformu za buduće generacije u politici, biznisu, kulturi…?
– Kroz kampanju “Generacija za ravnopravnost”, u narednih pet godina radit ćemo na tome da mladi muškarci i žene, zajedno sa onima koji su utrli put, postanu dio pokreta za rodnu ravnopravnost. No, također ćemo raditi i na uspostavljanju boljih zakonskih okvira i politika koji će garantirati prosperitetniju budućnost jednakih prilika za muškarce i žene, djevojke i mladiće, djevojčice i dječake. Kao što sam ranije napomenula, naši partneri su prvenstveno institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost, organizacije civilnog društva, akademska zajednica i partneri iz privatnog sektora, zajedno sa Ujedinjenim nacijama, ali naš rad nesebično podržavaju međunarodni donatori poput Švedske, Evropske unije u BiH i Ujedinjenog Kraljevstva. Ovim zajedničkim naporima želimo postići upravo to – kreirati bolje uslove za buduće generacije, kako bi svi jednog dana mogli imati ono najvrednije što će im pružiti bolje mogućnosti, bolje prilike, bolje okolnosti, a to je rodna ravnopravnost.
