Više od 70 posto žena u danima neposredno nakon poroda pokazuje lakše simptome depresije, u obliku koje je pedijatar i psihoanalitičar Donald Winnicott nazvao baby blues, misleći na stanje melanholije koje je karakteristično za ovu pojavu. Radi se, dakle, o jednoj prilično uobičajenoj reakciji čiji simptomi uključuju plakanje bez vidljivih razloga, nervozu, uznemirenost i strah koji obično nestaju za nekoliko dana.
Teži i dugotrajniji simptomi postporođajne depresije koji mogu trajati tokom cijele godine su: ravnodušnost, premorenost, iscrpljenost, očaj, nesanica ili pretjerana pospanost, zbunjenost, iznenadan plač, nezainteresiranost za dijete, strah od povređivanja djeteta ili same sebe, iznenadne promjene raspoloženja.
PREVENCIJA Smanjiti na minimum posjete u danima neposredno nakon povratka kući, spavati u isto vrijeme kada spava i beba, izbjegavati kafu i alkohol, uvijek zatražiti pomoć kada je potrebno, ostati u vezi s prijateljima i rodbinom, učvrstiti vezu s partnerom i, posebno, nastojati realno procijeniti novonastalu situaciju
Medicina još nije pronašla definitivne odgovore koji se tiču ovog fenomena, iako neke studije ukazuju na hormonalne promjene, posebno na opadanje nivoa estrogena i progesterona, s visokim procentom slučajeva među ženama koje imaju jake smetnje u fazi PMS-a.
Tipovi depresije
Mnogo je različitih uzroka koji dovode do nastanka postporođajne depresije, a većina je psihičkog porijekla neposredno povezana s dešavanjima uz sami porođaj, kao što su promjena ženinog društvenog položaja, strah od predstojećih obaveza ili neprihvatanje vlastitog fizičkog izgleda. Simptomi postporođajne depresije mogu se pojaviti u blagom obliku i nestati nakon nekoliko dana, ali ako potraju, zahtijevaju intervenciju specijaliste, pogotovo ako se javljaju u obliku takozvane postporođajne psihoze.
Tipovi depresije koje se obično nazivaju postporađajnom, što nije najtačniji naziv, javljaju se u tri oblika: baby blues, postporođajna depresija i postporođajna psihoza.
Baby blues, ili postporođajni blues, manifestira se čestim i dugim krizama s plakanjem, s osjećanjem tuge i nemira, i mada predstavlja neugodno stanje, nestaje nakon maksimalno petnaestak dana, ne zahtijevajući posebno liječenje. Jedino što je potrebno ženi u takvom stanju je razumijevanje i strpljenje bliskih osoba. Najčešće se javlja kod žena koje su prvi put postale majke, i to u 70 posto slučajeva.
Postporođajna depresija ima sve simptome baby bluesa, koji se ispoljavaju u promjenjivim oblicima, te su intenzivniji i dugotrajniji. Susrećemo je kod 10 posto žena koje su prvi put rodile, dok je postotak nešto veći, oko 30 posto, kod žena koje su nakon prvog bile pogođene depresijom, a upravo su rodile drugo dijete. Postotak je veći i kod žena koje su u prošlosti imale bilo kakve psihičke smetnje. Simptomi se ispoljavaju u vremenskom periodu od nekoliko sedmica do godinu dana, uz rizik ponovnog pojavljivanja i liječenje se sastoji od uzimanja antidepresiva (uz prekid dojenja) i psihoterapije, koju treba nastaviti i nakon prestanka ispoljavanja simptoma.
Postporođajna psihoza najteži je oblik depresije i zahtijeva blagovremeno preduzimanje odgovarajućih medicinskih mjera. Simptomi obuhvataju stanja uznemirenosti, konfuznosti, pesimizma, osjećaj društvene neprihvaćenosti, nesanicu, paranoju, halucinacije, razmišljanje o samoubistvu ili ubistvu djeteta. Postporođajna psihoza pojavljuje se kod jedne od hiljadu mladih mama i u nekim slučajevima je neophodno bolničko liječenje.
Kako prevenirati postporođajnu depresiju?
Iako su uzroci postporođajne depresije uglavnom prirodni, usko povezani s fiziologijom žene, ipak je moguće prevenirati ili donekle smanjiti njeno manifestiranje, djelujući iznad svega na psihološkom nivou, kako majke tako i njenih najbližih. Što se tiče same majke, može biti veoma korisno, naprimjer, smanjiti na minimum posjete u danima neposredno nakon povratka kući, spavati u isto vrijeme kada spava i beba, izbjegavati kafu i alkohol, uvijek zatražiti pomoć kada je potrebno, ostati u vezi s prijateljima i rodbinom, učvrstiti vezu s partnerom i, posebno, nastojati realno procijeniti novonastalu situaciju, sve njene dobre i loše faze, prihvatiti činjenicu da ne možemo znati sve i uvijek ispravno postupiti – naročito u prvim danima. Što se tiče uloge partnera ili članova uže porodice, trebaju pomoći u obavljanju svakodnevnih poslova u kući i na taj način olakšati novoj mami, te pokazati spremnost da saslušaju i pruže podršku i to, samo u slučaju kada ne nailaze na otpor.
Kako liječiti postporođajnu depresiju?
Ako je potrebno, znači, ukoliko su simptomi izraženiji od onih jednostavnih koje susrećemo kod baby bluesa, postporođajna depresija se liječi zavisno od oblika i težine ispoljenih simptoma. Liječenje može obuhvatati uključivanje antidepresiva i sredstava za smirenje (naravno, pod kontrolom ljekara), te grupnu psihoterapiju sa ženama koje pokazuju iste simptome.
Kada se obratiti ljekaru?
Kada se simptomi čine alarmantnim ili traju duže od dvije sedmice, ako žena ima osjećaj da bi sebi ili djetetu mogla učiniti nešto loše, ili kada se osjećaji uznemirenosti, straha ili panike javljaju često u toku jednog dana.
