One dolaze: Ira Adilagić

Kad pričamo o promjenama, nekako uvijek mislimo na promjene u društvu, ali važno je znati da mijenjanjem sebe mijenjamo i svijet oko sebe. Nađa Zubčević, Ira Adilagić, Dajana Mirković, Azra Numanović, Ajna Jusić, Nataša Crnković i Lana Pudar su na vlastitim primjerima pokazale kako se može napraviti korak naprijed – osigurati bolji život, zdraviji okoliš, svijet bez predrasuda i diskriminacije u kojem ima mjesta za sve. Neke od ovih mladih žena su se već našle u žiži javnosti i to u sklopu kampanje #GenderFriday, tokom koje je Evropska unija u Bosni i Hercegovini predstavila inspirativne priče o hrabrim i uspješnim ženama širom zemlje. Putem društvenih medija, poduzetnice, aktivistice, stručnjakinje, zdravstvene radnice i sportistkinje podijelile su priče o svom uspjehu te vlastitim primjerom, nadamo se, inspirisale i druge da se odvaže i svoje ideje pretvore u stvarnost.

Nedavno objavljeno

Napisala Mersiha Drinjaković
Snimio Nikola Blagojević/Spektroom

Magistrica psihologije, koja se trenutno usavršava za psihoterapeutkinju, Ira Adilagić (30) privukla je pažnju šire javnosti nakon što se u januaru, na konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća Centar Sarajevo, i nakon što je izabrana za dopredsjedavajuću Općinskog vijeća, odrekla visoke plate koju podrazumijeva ova funkcija.
Jedna od osnivačica Udruženja “Znakovi tišine”, koje se bori za promociju i ostvarivanje prava osoba oštećenog sluha, ali i suosnivačica Udruženja Znak za riječ, online platforme na Facebooku za učenje znakovnog jezika, Ira i sama ima probleme sa sluhom, no to je nije spriječilo da vodi funkcionalan život. “Jako sam osjetljiva na svaki oblik diskriminacije, po bilo kojoj osnovi. Kao i mnogi, osjetila sam diskriminaciju na svojoj koži, i to ne jednom, čak i situacije višestruke diskriminacije.”
Osobe s invaliditetom čine 10% naše populacije, i njihove potrebe i glasovi su uglavnom marginalizirani. Pokret za prava osoba sa invaliditetom je dugo prisutan, a stepen podrške s vremenom raste. “Moram reći da u našoj svakodnevnici možemo osjetiti određene pozitivne pomake, od primjera arhitektonskih pristupačnosti i taktilnih vodiča, preko razvijenije svijesti o potrebi znakovnog jezika i titlova, pa do svjesnosti o važnosti prava na potpuno samostalan, dostojanstven i efikasan život u svim društvenim segmentima za sve.”
Samu činjenicu da može biti dijelom procesa i uloženog truda da se donesu pozitivne promjene u društvo, Ira smatra svojim postignućem. “Svaka nada koju vidim i osjetim kod osoba sa kojima razgovaram o planovima i realizaciji onoga o čemu pričamo je već jedno postignuće i te male sreće kad nešto uspijemo meni su jako velike, to me vodi naprijed. Jako je lijepo vidjeti sretne ljude i znati da ste bar jednim dijelom doprinijeli tome.”
Aktivizam je za Iru iskra, početna ideja koja ako se pravilno usmjeri, proizvede promjenu nabolje, što neminovno ide ka sljedećoj. Svoj izbor na poziciju u Općini Centar smatra privilegijom, a svakodnevno se podsjeća da joj je ukazano povjerenje građana i građanki, te Općinskog vijeća. “Nastojim slušati koje su potrebe svih građana/ki i njihovi problemi u našoj zajednici. Želim da na kraju naših mandata svi možemo reći da je naša lokalna zajednica doživjela značajan napredak i da je zajednički život ljepši.”
Nedavno je pokrenula inicijativu za izgradnju prvog inkluzivnog dječijeg parka u općini, a i šire. Ovakav park, pored tipičnih, strandardnih sprava i elemenata za igru, sadrži i one koji su pristupačni za djecu sa invaliditetom – jer svako dijete ima pravo na igru, razvoj i socijalni život.
Neumorno radi i na uspostavljanju jasnijeg, čvršćeg i jednostavnijeg kanala komunikacije između Općine Centar i njenih građana, što smatra jednim od glavnih temelja dobre saradnje i zajedničkog djelovanja. “Ja sam tvrdoglavi optimista, želim da dođemo do momenta kad je moguće reći da je vraćena vjera i povjerenje u sistem, da građani/ke osjete da i oni efikasno sudjeluju u izgradnji bolje naše lokalne zajednice.”
Promjene počinju od pojedinca, a Ira je svakako osoba puna entuzijazma i energije te svojim aktivizmom pravi lepezu koja se širi i umnožava. “Potrebno nam je više ljudi koji će prepoznati koji su to dobri pomaci koje naše društvo proizvodi i treba, te ih podržati na dugoročan način.”
Kroz vlastito iskustvo Ira je postala svjesna kako se mnogi stereotipi i predrasude mogu iskorijeniti uz pravi dijalog i dijeljenje znanja i iskustva. Ono što je uvijek i najviše frustrira je totalna isključivost i netolerancija prema različitom. “Takva isključivost i netolerancija ometa svaki oblik komunikacije i samim tim stvara još veći jaz između ljudi i sistema. Prednosti otvorenosti i boljeg dijaloga donose više prijedloga i ideja za rješenje različitih problema i obogaćuju resurse koji se fleksibilno prilagođavaju promjenama u sistemu i zajednicama koje ih okružuju.”

Gracija 412, juli 2021.

Pročitaj još
Related

Kako do zakona o istospolnim zajednicama a protiv govora mržnje i diskriminacije?

Napisala Mersiha Drinjaković Glavni grad BiH danas je domaćin trećoj...

Kako smo proslavili Gracijin rođendan u Tuzli

Jeste, rođendan Gracije je bio u aprilu, ali su...

AVALON PRODUKCIJA PREDSTAVLJA KONCERT AMIRE MEDUNJANIN U SKENDERIJI

Svjetski priznata umjetnica Amira Medunjanin 22. jula će održati...