Mario Katić, vanredni profesor na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, održao je niz predavanja na studiju etnologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, a zatim i na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Zenici. Predavanja su održana u sklopu „Dijaspore za razvoj (D4D)“, zajedničkog projekta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (BiH) i Vlade Švicarske, u partnerstvu sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM). Predavanja su se odvila u martu i oktobru 2019. godine.
Bosnu i Hercegovinu je napustio kao dijete, 1992. godine. U Zagrebu je završio Studij etnologije, antropologije i povijesti, a etnografski se bavi Bosnom i Hercegovinom već dugi niz godina. Kroz istraživanja na različitim lokalitetima u BiH, pruža novi pogled na savremeno bh. društvo, te na transformacije različitih kulturnih praksi.
„Studij etnologije u Sarajevu je vrlo mladi studij koji ima ograničen broj studenata, ali sama činjenica da je taj studij osnovan, velikim zalaganjem dr. Aiše Softić, je povijesni uspjeh za BiH etnologiju. Zahvaljujući projektu Dijaspora za razvoj, ja sam imao čast predavati prvim generacijama studenata etnologije u BiH i dati svoj skromni doprinos u stasanju jednog mladog, ali vrlo važnog, studija u BiH koji će, siguran sam, stvoriti generacije etnologa spremnih i sposobnih na drugačiji način promatrati i razumjeti Bosnu i Hercegovinu“, kazao je profesor Katić.
Teme njegovog predavanja u Sarajevu kretale su se od historije razvoja etnologije, preko vjerovanja i praksi vezanih uz smrt, do teme kojom ga najviše preokupira – hodočašća u BiH. Na svom predavanju, kroz hodočašća je prezentovao i problematizirao koncepte baštine, identiteta, tradicije, kao i transnacionalnih veza sa dijasporom koja svoje posjete domovine često veže upravo za ove vremenske periode. „Kojom god bi se temom željeli baviti, BiH će vam ponuditi neke interesantne procese, događaje i pitanja. Zato se veliki niz znanstvenika i antropologa bavi upravo BiH. Preko nje se presijecao i prelamao čitav niz političkih, kulturnih i društvenih procesa, tako da se svi mogući antropološki koncepti mogu testirati na BiH“, pojasnio je.
Smatra da je osnivanje studija etnologije u Sarajevu izuzetno važno za društveni razvoj.
„Etnologija postavlja relevantna pitanja koja opterećuju bh. društvo. Otvaranje studija stvara mlade ljude koji će biti sposobni propitivati kompleksna pitanja, problematizirati i dekonstruirati mnoge narative na osnovu kojih se temelje mnogi današnji problemi. To su problemi koje imaju sva društva na svijetu, ali upravo kroz ova istraživanja se može pokazati, barem, da stvari nisu crno bijele“, naglasio je profesor Katić.
Smatra da BiH ima izrazito veliku dijasporu u odnosu na svoj stanovnika i da njen doprinos razvoju bh. društva može biti izuzetan. O njenom doprinosu domovini govorio je i iz perspektive struke: „Tu je čitav niz antropologa koji se bave BiH i koji aktivno pokušavaju utjecati na život BiH i dati svoj doprinos razumijevanju prošlosti, ali i suvremenosti BiH društva.”
„Na završnoj konferenciji projekta Dijaspora za razvoj (D4D), vidjeli smo samo dio fantastičnih priča koje su ostvarene kroz segmente projekta koji se odnose na prijenos znanja. Bili smo svjedoci životnim promjenama i pojedinaca i obitelji, stvaranja nekih novih vrijednosti. Više sudionika je istaknulo, što mi se osobito sviđa, da odnos dijaspore prema BiH ne treba gledati samo u tom smjeru, da je taj odnos itekako obostran. I ljudi iz BiH imaju što ponuditi i daju puno toga dijaspori. Mogu krenuti od sebe, u zadnjih deset godina, razni ljudi i zajednice u kojima sam boravio dali su mi više nego što bih ja mogao vratiti. Mislim da postoji puno takvih primjera. U konačnici, upravo BiH je ta koja održava postojanje dijaspore i jedan je od razloga zašto se ti ljudi nisu do kraja stopili s novom okolinom nego i dalje imaju svoj posebni identitet“, rekao je na kraju profesor Katić.
Jedna od glavnih misija D4D projekta bila je transfer znanja i razmjena iskustava iz dijaspore u BIH, te je kroz projekat više od 350 institucija bilo uključeno u prijenos znanja kroz angažman eksperata iz dijaspore.
