Konflikti s prijateljima, bliskim osobama i članovima porodice česti su kod velikog broja ljudi. Ponekad se zna desiti da dođemo u sukob i s osobama koje uopće ne poznajemo, s potpunim strancima, najčešće u redovima u banci i pošti, naprimjer, kao i u javnom prevozu u vrijeme špice. Takvi konflikti su obično rezultat nesporazuma, razlika u ličnim stavovima, vrijednostima i vjerovanjima, zatim mogu biti u pitanju suprotni interesi, te nezadovoljene potrebe ili nesposobnost izražavanja vlastitih mišljenja i osjećanja.
Zahlađenje odnosa je najčešća posljedica, a kada je riječ o konfliktu s radnim kolegama, oni mogu inicirati i druge probleme na radnom mjestu. Konflikti su potrebni u slučajevima kada dovode do konstruktivnih promjena i djeluju tako što potiču grupu na veći učinak. Potrebno je i poželjno da svako nauči izbjegavati nepotrebne konflikte, a da ih u slučaju njihovog pojavljivanja zna riješiti na obostranu korist.
Do konflikta, generalno, dolazi u slučaju kada primjećujemo da neka osoba negativno djeluje (ili bi mogla djelovati) na određene, nama bitne, ciljeve. Uz to se neizbježno pojavljuju i snažne emocije, nemir, ljutnja i neshvaćenost. Ukoliko se radi o bliskim ljudima, najvjerovatnije ćemo se potruditi da riješimo nastalu situaciju kako ne bismo narušili ili prekinuli nama značajan odnos.
Na poslu najčešće nismo u mogućnosti birati saradnike, niti se sasvim povući iz neugodne situacije. Kolege ne poznajemo dovoljno, neki nam nisu ni posebno simpatični, ali je veoma važno s njima zadržati dobar poslovni odnos. Važno je znati biti diplomata, postaviti se na pravi način, te naučiti kako izbjeći i riješiti konflikt – kako biste bili produktivni, ali i sretni na radnom mjestu.
Vrste konflikta
Postoje tri vrste konflikta: konflikti vezani uz odnose, uz procese i uz ciljeve. Konflikti ciljeva i procesa su potrebni, u umjerenim količinama, naravno, jer potiču na preispitivanje ciljeva i načina rada, stimuliraju diskusiju i nastanak ideja. Istraživanja su, s druge strane, pokazala da su konflikti vezani za međuljudske odnose skoro uvijek disfunkcionalni, te ih je potrebno svesti na najmanju moguću mjeru. Kako?
Naučite da prihvatite različitosti To se odnosi na razlike u kulturi, u mišljenju, u stavovima, kao i spolne razlike. Dobar odnos je moguće izgraditi na međusobnom poštovanju i priznavanju svačije individualnosti, uz stav da ne postoji ispravan ni pogrešan kulturalni model. Poštovanje različitosti bogati nas same: razmjena gledišta u komunikaciji sa drugom osobom je poseban proces jer jedno od drugog – učimo. Pokušamo li zanemariti ili ignorisati razlike stvorit će se neugodna atmosfera. Ne možemo očekivati da svi misle kao mi, niti je dobro da svi isto misle, različite misli pojedinaca su bogatstvo svakog tima i čine ga uspješnijim od pojedinca.
Komunicirajte direktno, otvoreno, jasno i konstruktivno Učinite li to, olakšat ćete drugima da shvate vašu poziciju i dati im primjer kako želite da se oni vama obraćaju, način na koji želite da sa vama razgovaraju.
Naučite slušati, jer je to preduslov efikasne komunikacije. Umijeće slušanja polazi od nas samih, potrebno je osvijestiti vlastite emocije, vjerovanja i očekivanja. Samo na taj način možete zaista čuti ono što vam govori druga osoba. Razumijemo li sebe, moći ćemo razumjeti i druge.
Ne dozvolite emocijama da utiču na posao Ovaj savjet je naročito važno poštovati u stresnim situacijama, kada treba zadržati hladnu glavu i reagirati konstruktivno. Još stariji savjet je: izbrojte do deset!
Kada je potrebno – zatražite pomoć Ponekad je potrebno sebi priznati da nešto nismo u stanju sami učiniti. Postoje i oni primjeri kada možemo sve sami, ali to ne znači da i moramo. Ako tražimo pomoć na znači da smo nesposobni!
Imajte povjerenja u saradnike, čekate li tuđu grešku, budite sigurni da ćete dočekati i priliku za svađu.
Stavite se u “tuđu kožu” Razumijevanje problema iz tuđe perspektive može mnogo pomoći u upravljanju konfliktom. Prihvatimo li tuđe načine gledišta u istoj situaciji, pomoći će nam u razumijevanju suštine problema. Na taj način ćemo uvježbati vlastitu empatiju, sposobnost za razumijevanjem ponašanja i osjećaja druge osobe. Kada jednom shvatimo kako se određeni radni kolega osjeća, postat će nam jasnije njegovo ponašanje.
Nađite rješenje na obostranu korist Ljudi uglavnom precjenjuju vrijednost kompromisa. Radi se o onim situacijama kada obje strane odustanu od nečega njima vrijednog, a kao posljedicu imaju vlastito nezadovoljstvo. Mnogo bolje je traženje takozvanog win-win rješenja – budite otvoreni, kreativni i pronađite zajednički interes sa suprotnom stranom. Zasigurno postoji rješenje kojim će obje strane biti zadovoljne. Potrebno se samo potruditi i pronaći ga.
Izvucite korist iz konflikta Potrebno je na konflikte gledati kao na resurs, kao na priliku za rast, razvoj i učenje.
