Nedavno objavljeno

POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Kakav zrak udišu djeca u školama?

S dolaskom jeseni i hladnijih dana više ćemo boraviti u zatvorenim prostorima, no da li ćemo govoriti o kvalitetu zraka u interijerima, posebno u obrazovnim institucijama u koje šaljemo našu djecu? O tome za Graciju priča prof. dr. Sanela Klarić, stručnjakinja iz oblasti arhitekture i zelenog stanovanja

Napisala Mersiha Drinjaković
Snimio Nikola Blagojević/Spektroom

Studija kvaliteta zraka u odabranim zgradama obrazovnih institucija Kantona Sarajevo urađena je u okviru projekta “Istraživanje kvaliteta unutarnjeg zraka u zgradama obrazovnih institucija”, koji je finansijski podržala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a implementirao Green Building Council BiH.
Svrha projekta je da se u obrazovnim institucijama Kantona Sarajevo osigura optimalna ventilacija sa sistemima za rekuperaciju, kao i da se pokažu prednosti izolacije koja je izrađena od prirodnih materijala, s prioritetom u upotrebi materijala koji ostaju netoksični tokom svog životnog ciklusa, kao što je to učinjeno u praksi i direktivama EU.
Prof. dr. Sanela Klarić je stručnjakinja iz oblasti arhitekture i zelenog stanovanja i voditeljica interdisciplinarnog tima za istraživanja koji stoji iza Studije. Magistrirala je i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, uz podršku profesora sa Tehničkog Univerziteta u Beču, na temu održive arhitekture i prirodnih materijala kao potencijala za balansiran i održiv društveno-ekonomski razvoj BiH. Objavila je više naučnih radova te učestvovala i predavala na velikom broju konferencija.
I veliki je aktivista kad je riječ o zaštiti okoliša i održive arhitekture. S njom ovaj put razgovaramo na temu unapređenja kvaliteta zraka: “Uz pandemiju, te činjenicu da svi više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, pitanje kvaliteta unutrašnjeg zraka postaje još relevantnije. Pogotovo za djecu, koja su inače najosjetljivija na zdravstvene posljedice zagađenja zraka”, kaže Sanela Klarić.
Naša sugovornica napominje kako je neophodno, s obzirom na činjenicu da ljudi preko 90 posto vremena provode u zatvorenom prostoru, gdje je koncentracija zagađujućih materija dva do pet puta veća nego na otvorenom, da se zagađenjem zraka u zatvorenom počnemo sistemski baviti. Kao zastupnica u federalnom parlamentu, Sanela Klarić je Prijedlog rezolucije o zaštiti i unapređenju kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru u Federaciji BiH podnijela u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. “Važno je napomenuti da iza ove Rezolucije stoje žene iz različitih političkih opcija. Ovog septembra očekujem da se Rezolucija nađe na dnevnom redu u parlamentu i nadam se njenom usvajanju. Također, djelujemo i prema Republici Srpskoj, kao i kantonima.”
Rezolucija je, kaže nam, dosad usvojena u tri kantona: Tuzlanskom, Kantonu Sarajevo i Bosanskopodrinjskom, i od njih će se tražiti da poduzmu mjere na koje su se obavezali.
Ovom Rezolucijom, ako bude usvojena na svim pobrojanim nivoima, vlade se obavezuju da u roku jedne godine od njenog usvajanja donesu neophodnu legislativu kojom bi bili propisani normativi i standardi koji bi se morali poštovati kad je ova oblast u pitanju. Reguliralo bi se sve, od izgradnje do pedagoških standarda. “Aplicirali smo za projekat da ugradimo tri vrste prečišćivača zraka u učionicama kako bismo imali podatke o tome šta je najbolje za buduća ulaganja, a očekujemo da se formiraju radni stručni interdisciplinarni timovi kako bi se radilo na svim zakonima i podzakonskim aktima koji bi regulirali ovo pitanje. Sada kad škola počinje, važno je da nađemo najbolja rješenja. Znači, idemo dalje”, govori Sanela.

“S obzirom na činjenicu da ljudi preko 90 posto vremena provode u zatvorenom prostoru, gdje je koncentracija zagađujućih materija dva do pet puta veća nego na otvorenom, neophodno je da se zagađenjem zraka u zatvorenom počnemo sistemski baviti”

Sanela ima velike planove i koristi logiku šire slike, uz uvođenje kontinuiranog mjerenja i korištenja nekih od sistema za prečišćavanje zraka u učionicama. “U jednu učionicu bismo postavili rekuperatore, u drugu ionizatore, u treću zelene fasade, i onda određivali šta je najoptimalnije.” Uz podršku privrednih komora, tražili bi se poduzetnici koji bi osiguravali ove sisteme pročišćavanja zraka – proizvedene u BiH. “Ne moramo kupovati neke njemačke sisteme, nije to nikakva naučna fantastika, imamo i ovdje stručnjake koji to mogu napraviti i tako dolazimo do te cirkularne ekonomije, podrške poduzetništvu u BiH. Zaista želimo doći do najboljeg rješenja i bez lobiranja za neke strane kompanije. Želimo suštinu, a ne zadovoljavanje forme.”
Puno je aspekata priče o kvalitetu zraka, a Sanela zajedno sa brojnim stručnjacima iz različitih oblasti ima valjane argumente koje je ponudila parlamentarcima kroz predloženu Rezoluciju. “I nisu sve škole iste i treba paziti da svaka dobije najoptimalnije rješenje za održavanje dobrog kvaliteta zraka.”


Preporuke iz Studije o kvalitetu zraka

Neophodno je: preuzeti najbolje prakse iz EU te se uključiti u implementaciju EU zelenog dogovora i akcionog plana za zemlje zapadnog Balkana; osigurati sredstva za finansiranje svih mjera energetske efikasnosti u skladu sa Zelenim certificiranjem, sa posebnim fokusom na mjere obezbjeđenja kvalitetnog boravka u prostorijama, kvaliteta unutarnjeg zraka; nastaviti istraživanja i mjerenja vezana za veći broj zagađivača, ali i praćenja uticaja materijala u enterijeru, aktivnosti korisnika, opreme i sredstava za čišćenje na kvalitet zraka u unutrašnjem prostoru; uraditi posebna istraživanja vezana za nove zahtjeve i standarde u gradnji koje nameću pandemije ili epidemije velikih razmjera; raditi na promociji važnosti otvorenih zelenih površina u gradovima i objektima te izgradnji kapaciteta za planiranje i razvoj takvih površina.

Gracija 414, septembar 2021.

- Advertisement -

Latest Posts

Raport

spot_img
spot_img