Nedavno objavljeno

SIRADJ DUHAN: Borba za priznavanje Bosanaca kao nacionalne manjine u Austriji

Predsjednik Bosanskog akademskog društva Siradj Duhan već godinama se bori da građani porijeklom iz BiH dobiju status nacionalne manjine u Austriji, a za Graciju govori šta bi to konkretno značilo za 260.000 članova bh. zajednice koliko trenutno živi u toj zapadnoevropskoj zemlji

Napisala Mersiha Drinjaković

Zajednica građana porijeklom iz BiH u Austriji broji, prema procjenama, oko 260.000 ljudi, a već godinama se vodi borba za njihovo priznavanje kao nacionalne manjine u toj zemlji. Inicijativa je došla od Bosanskog akademskog društva u Austriji, osnovanog još 1994. godine, a čiji je prvi predsjednik bio ugledni književnik Dževad Karahasan.
Danas poziciju čelnog čovjeka ovog društva obnaša Siradj Duhan, rodom iz Gornjeg Vakufa, koji je bio i pokretač i suosnivač Bosanskog akademskog društva. Duhan je nakon okončanog studija mašinstva u Banjoj Luci i Sarajevu, radio na razvoju vojnih sredstava, a prije 31 godinu napušta Jugoslaviju. U Beču je našao posao u svojoj struci, a od 2005. radi za poznatu firmu Schindler Group, gdje je danas šef Odjela za poslovni razvoj u Sektoru za pokretne stepenice za metroe i aerodrome. Za Graciju Siradj Duhan govori o dugogodišnjoj borbi za položaj građana i građanki bosanskog porijekla u Austriji. “Kad sam 1993. otišao u austrijske nadležne institucije s pitanjem zašto Bosanci nisu priznata nacionalna manjina, rekli su mi da dođem za 25-30 godina. Htjeli su samo da me se riješe. Evo i danas, 27 godina kasnije, da razgovaramo o ovom za nas veoma bitnom pitanju. Trenutno radimo na izradi jedne sveobuhvatne studije o Bosancima u Austriji i nadam se da ćemo je završiti ove godine. Čekamo i povoljnu političku klimu, ali ujedno ćemo raditi i na lobiranju austrijskog javnog mnijenja, kao što smo već radili među građanima porijeklom iz BiH. Za sve treba vremena, to je proces a priznavanje će se desiti onda kad bude trebalo”.

Ustavna zaštita

Ideja o ovoj studiji došla je od profesora međunarodnog prava iz Beča Anisa Bajrektarevića, a gospodin Duhan kaže kako je upravo on sugerisao kako bi jedno takvo važno istraživanje puno pomoglo u pozicioniranju zahtjeva za priznavanje nacionalne manjine. “Studija će obuhvatiti sve građane porijeklom iz BiH, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku opredijeljenost, jer nas upravo ta pripadnost BiH razlikuje od ostalih. I pravoslavci i katolici i muslimani i ateisti – svi smo mi Bosanci i Hercegovci”, govori Duhan.
Građani porijeklom iz BiH su, prema zvaničnim austrijskim izvorima su jedna od najbolje integrisanih grupa u austrijskom društvu, a Duhan nam pojašnjava šta bi konkretno značilo dobijanje statusa nacionalne manjine: “Prva i najvažnija stvar – bili bismo zaštićeni Ustavom Austrije – i ne bi se moglo desiti da, recimo ako neka desničarska partija preuzme vlast – može da nas naprosto protjera iz zemlje. Ustav Austrije trenutno štiti prava sedam nacionalnih manjina i mi želimo biti sedma. Uz tu pravnu i institucionalni zaštitu nas kao Bosanaca, koji želimo zadržati svoj kulturni identitet, druga važna stvar je da Austrija onda podržava tu manjinu kroz institucionalno djelovanje, finansirajući razne aktivnosti, što bi nam bila velika pomoć”.
Ovaj entuzijasta kojeg godine lobiranja i stvaranja platforme za priznavanje Bosanaca i Hercegovaca kao nacionalne manjine u Austriji nisu umorile, kaže kako ga vodi ideja da se Austrijanci bosanskog porijekla trebaju osjećati sigurno u zemlji u kojoj žive, te da ne smiju biti izloženi nikakvoj stigmatizaiji. “Treba nam status nacionalne manjine – za održavanje identiteta, njegovanje našeg jezika, kulture, kako bismo na taj način održali živim i aktuelnim veze sa domovinom”, zaključuje Duhan.

Gracija 411, juni 2021.
- Advertisement -

Latest Posts

Raport

spot_img
spot_img