NEDIM SLADIĆ: Kako je meteorologija u BiH doživjela renesansu

Dvadesetrogodišnji meteorolog, prema mnogima nasljednik Željka Majstorovića, još je u djetinjstvu znao da će život posvetiti izučavanju vremenskih prilika. Sve je počelo sa enciklopedijom o oblacima koju mu je poklonio otac i iz koje je jasno naučio koje sve vrste oblaka postoje. Danas je svojim preciznim vremenskim prognozama uspio popularizirati meteorologiju u BiH i steći veliko povjerenje i simpatije bh. javnosti

Nedavno objavljeno

Razgovarala Lejla Lojo-Karamehmedović
Snimio Nikola Blagojević / Spektroom

Zbog Nedima Sladića, 23-godišnjeg meteorologa, urednika i voditelja Vremenske prognoze u “Centralnom dnevniku Senada Hadžifejzovića”, bh. javnost počela je vjerovati svakodnevnim najavama vremenskih prilika. Kada Nedim prognozira kišu, ponesite kišobran; kada najavi sunce, ne zaboravite naočale. Ovako tačnu i preciznu prognozu duguje svojoj posvećenosti, detaljnom pristupu obradi podataka i odličnom matematičkom znanju. Jer, meteorologija je računanje, analiza i procjena, nikako predviđanje, kaže Nedim.

Kako je sve počelo? Kada ste prvi put dali neku vremensku prognozu za medije?
– Sjećam se tog dana kao da je bio jučer. U želji da ugrabim sunca, tog tmurnog 27. decembra 2015. otišao sam u Mostar da iskoristim nedjelju pred već unaprijed izvježbani ispit iz matematike idućeg jutra. Zazvonio je telefon i pitala me urednica, a igrom slučaja sada i kolegica Arijana Klačar-Raonić, s kojom radim, mogu li u 18 sati biti njihov gost u emisiji “Face zima”. Odmah sam krenuo nazad, put Sarajeva. Od tog trenutka ulaska u studio sve je počelo.
U intervjuima ste izjavljivali da ste se u meteorologiju zaljubili još kao dječak…
– Iskreno, još kao dijete sam jedva čekao da na radiju ili televiziji da čujem jingle vremenske prognoze. Naročito sam volio prognozu na Novoj TV i legendarnog Milana Sijerkovića, pogotovo ako bi kraj završavao nekom narodnom meteorološkom izrekom, te na HRT-u kada bi prognozu vodila Dunja Mazzocco Drvar, s kojom danas često komuniciram i od koje učim. Fascinirali su me priroda i prirodni procesi. Zanimalo me je zašto je zimi hladno, ljeti vruće, u proljeće se budi priroda, dok se u jesen umrtvljuje; kako dolazi do pojave kiše, duge, grmljavine, toplotnih i hladnih valova, snijega – dakle svih meteoroloških pojava s kojima se susrećemo. Kao i silne brojke! Brojevi su sastavni dio ove nauke. Još kao dijete, a i danas, fasciniran sam brojevima. Kao dječak nisam znao da sve ovo izučava meteorologija. To ću saznati na časovima prirode i društva. Želio sam naučiti najosnovnije stvari – vrste oblaka. Sjećam se da mi je otac donio enciklopediju u kojoj je lijepo bilo obrazložena klasifikacija oblaka, kao i određene karakteristike svakog ponaosob. Zahvaljujući tome, jednom prilikom na dubrovačkoj plaži daleke 2004. godine, ugledavši masivni oblak olujnog razvoja nad Konavlima, rekao sam glasnije ocu da će za pola sata do 40 minuta doći do velikog ljetnog pljuska. To su čule i osobe pored nas, na što su samo odmahnuli i nastavili da uživaju u vedrini i toploti mora. Sat vremena kasnije, pod naletom pljuska svi su trčali prema svojim automobilima. Sutradan na plaži, prvo pitanje je bilo: “Hoće li i danas kiša?” Imao sam 13 godina kada sam upoznao doajena bh. meteorologije Željka Majstorovića, koji me posavjetovao da, zbog nedostatka studija meteorologije u BiH, upišem programiranje, a da kasnije pokušam sve nadograditi sa meteorologijom. Tako zapravo i počinje moja priča.
Šta zapravo znači biti meteorolog u BiH? Šta su vaši svakodnevni izazovi?
– Biti meteorolog u BiH nije teško, ali ni lako, pogotovo kada pišete osvrte vremenskih prognoza za koje dobijete niz kritika, no s vremenom naviknete i na njih. Nekad je lakše, nekad teže, ali sve se svodi na to da svakog dana morate uložiti velike napore u analizi sinoptike na osnovu koje pravite prognozu vremena. Naročito sam osjetljiv kad neko kaže – “oni pogađaju”. Vjerujte, ne pogađamo, već analiziramo i procjenjujemo. U trenutku pisanja finalnog teksta još najmanje nekoliko puta provjerim prognozne modele baš iz razloga što u tom trenutku osjećam moralnu odgovornost za svakog građanina BiH. Jednostavno, ne želim da dozvolim da se zbog ledene kiše sutra posklizne, da se nedovoljno toplo obuče i sl. Prognoza vremena za BiH nije samo Sarajevo, i to jasno možete primijetiti kod mene – redovno obuhvatim i druge dijelove naše zemlje. Kada sam apsolutno siguran, u analizi spomenem precizno dio gdje će se to i ostvariti. Najteže mi je kada treba prognozirati poplave, pogotovo ove zadnje u junu 2020. Tada najviše brinem o ljudskoj imovini i apelujem da se sklone najdragocjenije stvari na neku veću kotu ili sprat kuće.

“Imao sam 13 godina kada sam upoznao doajena bh. meteorologije Željka Majstorovića, koji me posavjetovao da, zbog nedostatka studija meteorologije u BiH, upišem programiranje, a da kasnije pokušam sve nadograditi sa meteorologijom. Tako zapravo i počinje moja priča”

Završili ste Internacionalni univerzitet u Sarajevu, Odsjek za softverski inžinjering, a s ciljem nadogradnje znanja, primljeni ste i na Univerzitet u Readingu. U kojoj ste trenutno fazi obrazovanja?
– Znanje trenutno usavršavam sam, budući da je pandemija koronavirusa djelomično poremetila i moje planove. U međuvremenu sam, tokom lockdowna, i pored poslovnih obaveza, sa prof. dr. Vladom Spiridonovom sa Univerziteta u Beču i prof. dr. Mlađenom Ćurićem sa Univerziteta u Beogradu, kao treći autor učestvovao u pisanju naučnog rada o implementaciji sistema za detekciju olujnih sistema – NOTHAS, koji je u julu 2020. zvanično objavljen u Springer bazi podataka u meteorološkom žurnalu APJAS (Asia-Pacific Journal of Atmospheric Science), u sastavu Korejskog meteorološkog društva. Iako sam primljen na studij univerziteta koji je nekada bio u sastavu prestižnog Oxforda, stipendiju za njega sam mogao izboriti samo preko Chevening programa, u kojem sam nakon duge borbe prošao u rezervne kandidate, što je bio veliki uspjeh u tako zahtjevnom procesu budući da je konkurencija bila dosta jaka. Međutim, pored pandemije, stupila je na snagu i recesija, kao i utjecaj Brexita, zbog kojeg nisam mogao biti unaprijeđen iz rezervnih u izabrane kandidate za stipendiju. Ponuda od Univerziteta je i dalje na stolu, a radi se o jednogodišnjem master studiju iz oblasti Meteorologija i klimatologija sa klimatskim menadžmentom. Nadam se da ću ga upisati čim se stiša pandemija i normalizuju okolnosti u kojima živimo. Uslov za to jeste stipendija. Nadam se da ću je dobiti i uskoro postati mr. sci. iz ove oblasti, čime će se više sigurno vrednovati i moj doprinos zajednici.
Slobodno možemo reći da ste popularizirali ovaj posao i meteorologiju u BiH. Da li vas prolaznici zaustavljaju na ulici?
– Kad bih rekao da mi to nije bio cilj, slagao bih. Zaista sam imao misiju da popularizujem često marginaliziranu i nedovoljno zastupljenu meteorologiju u bh. medijskom prostoru. Vjerujem da sam u toj zamisli uspio. Više nego ikad obrađuju se teme koje se tiču vremena, a u zadnje vrijeme i klimatskih promjena. S ovim poslom svakako dolaze pratioci, pa me prolaznici često zaustave na ulici, u gradskom prevozu, čak i u drugim gradovima BiH. Iznenade me da su ipak slušali šta je ciklona, a šta anticiklona, pa tako usput nešto i nauče. No, moram priznati da najviše volim kada me zaustave mladi ljudi, moji vršnjaci ili dječica, koji žele da saznaju još nekih detalja. Zanimljivo mi je bilo koliko visokopozicioniranih ljudi i političara prati moje prognoze, kao i drugi ugledni ljudi bh. društva. Koliko god me neki kritikovali zbog toga, od sinoptike ne odustajem. Hoću da sistematično objasnim sve do kraja zbog čega se nešto dešava i da pokažem da prognoza vremena nije samo pogledati u nebo, otići na internet i prepisati brojeve.

“Ono što očekujem od ove zime je više zimskih utjecaja u njenom prvom dijelu, dok bi u drugom dijelu bilo sušnije i toplije”

Je li vam se desilo da niste pogodili vremensku prognozu?
– Naravno (smijeh). Prognoza nikada nije sto posto precizna. Propust mi se desio u sezonskoj prognozi za ljeto 2020. iako su svi modeli jednoglasno podržavali suho i veoma vrelo ljeto. Ovome je u velikoj mjeri doprinio proljetni lockdown i nedostatak krucijalnih podataka iz komercijalnih letova i prizemljenih satelita, zbog čega je preciznost prognoznih modela opala. Ruku na srce, sezonsku prognozu je i najteže prognozirati.
Kako zamišljate svoju budućnost?
– Zamišljam je kao ugledan naučnik koji poštuje prije svega etiku posla: piše naučne radove, posvećuje se problematici klimatskih promjena u svojoj zemlji, educira mlade ljude, stoji ljudima na raspolaganju za informacije. Ne bih lagao kad bih rekao da bih volio biti kao Dunja Mazzocco Drvar ili legendarni Milan Sijerković.
Šta je za vas savršeno vrijeme?
– Uhhhh, ovo je dosad najteže pitanje, jer teži subjektivnosti (smijeh). Volim ljeto, pa je sunčano i vruće vrijeme moj konačni odgovor.
Iz kakve porodice potječete? Ko vam je pomogao da oblikujete svoje životne stavove?
– Potječem iz radničke porodice; otac je po struci geometar, a majka ekonomistica. Nažalost, nemam brata ni sestru, i to mi nekad teško pada. Moj uzor i vodilja u naučnom životu je moja rodica, Mostarka, Irma Čustović, koja je nedavno sa svega 26 godina postala jedna od najmlađih doktorica nauka u našoj zemlji iz oblasti Fizika i inžinjerstvo – Nanotehnologije na Univerzitetu Franche-Compté u Besançonu, u Francuskoj. Ona mi je pokazatelj da se sve može u životu kad se hoće.
Koju biste nam aplikaciju za praćenje vremenske prognoze predložili?
– Preporučio bih Yr.no, ubjedljivo među najpreciznijim prognozama budući da input podataka dolazi od trenutno najpreciznijeg prognoznog modela na svijetu – ECMWF-a (Evropski centar za srednjoročnu prognozu vremena). Aplikacija Vrijeme na iPhoneu je također vrlo dobra jer dobijaju podatke od The Weather Channela.
Na kraju nam otkrijte kakva nas zima očekuje?
– Zima 2020/2021. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka 1981. – 2010., s tim da bi u odnosu na zimu 2019/2020. bila ipak nešto malo hladnija u Bosni, a u Hercegovini vjerovatno sličnih temperaturnih vrijednosti. Međutim, ono što očekujem od ove zime je više zimskih utjecaja u njenom prvom dijelu, dok bi u drugom dijelu bilo sušnije i toplije, pri čemu ponovo februar ističem kao mjesec sa najvećim temperaturnim odstupanjem, a što opet nije neko naročito iznenađenje budući da smo uhvatili zadnjih godina trend izuzetno toplih februara. “Paklene zime” ne bi trebalo biti, ali da će biti prodora toplih zračnih masa sa juga, hoće. Pošto svjedočimo klimatskim promjenama i ekstremima, ne treba da nas ni ova zima iznenadi pokojim rekordom. No, kako se čini, prije će to biti onaj toplotni nego hladni.

Gracija 404, 11.12.2020.

Pročitaj još
Related

MILICA PAVIĆEVIĆ: Opa, događa se zemljotres!

Razgovarao Senad Pećanin Snimio Balša Rakočević Jak zemljotres, sa epicentrom u...

OMAR KUŠTRIĆ I GORAN KOSTIĆ: Lovci na sretne završetke

Razgovarala Amra Zvizdić Snimio Nikola Blagojević / Spektroom U književnom dragulju...

VOJISLAV VOJA BRAJOVIĆ: Ja sam pokretna medicinska enciklopedija

Razgovarala Živana Jovančić Snimio Nikola Blagojević/Spektroom Slavu mu je donio Tihi,...

SAFA SHARIF A KHALIQ: Uklanjamo rodne razlike u poslovnom svijetu

Priredila Mersiha Drinjaković Snimci AG Safa Sharif A Khaliq, v. d....