NaslovnicaINTERVJUJOHANNA STRÖMQUIST: Pandemija nam je donijela divne primjere solidarnosti

JOHANNA STRÖMQUIST: Pandemija nam je donijela divne primjere solidarnosti

Ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist napravila je za Graciju svojevrstan tromjesečni pregled svog života u vrijeme izolacije, ispričala nam kako provodi vrijeme u novonastalim okolnostima, koliko je zabrinuta za porodicu i prijatelje, te priznala da joj iz domovine najviše nedostaje – čist zimski zrak

Razgovarala Mersiha Drinjaković
Snimio Nikola Blagojević/Spektroom

Kada je u januaru ove godine ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH Johanna Strömquist za Graciju odgovarala na pitanje o tome šta bi uradila da se u našoj zemlji riješi pitanje zagađenosti zraka, nije ni slutila, kao ni mi uostalom, da će nam za dva mjeseca uslijediti ozbiljniji problem – i to globalno. Pandemija koronavirusa je paralizirala skoro cijeli svijet, uveden je pojam “new normal”, fizička distanca postala standard, a maska i rukavice uobičajeni zaštitni “asesoari”. Od polovine marta, pa, evo do kraja juna, ambasadorica Strömquist je, iako kao i većina nas ograničena mjerama zabrane, neumorno radila, mahom iz rezidencije i uz online platforme. Kaže nam da je danas malo drugačije; ona i njene kolege i kolegice u ambasadi vratili su se na posao, ali i dalje rade podijeljeni u timove kako bi rizik od zaraze smanjili na minimum.

Šestog juna bio je Nacionalni dan Švedske, kako je izgledalo obilježavanje u novim okolnostima?
– U normalnim okolnostima taj dan obično provodimo sa članovima porodice i prijateljima, jedemo puno i to razna, ukusna jela. Za mene to uvijek uključuje i klasičnu švedsku tortu s jagodama, jer to je sezona prvih jagoda. Usljed pandemije Covida-19, ove godine proslavili smo u svojim domovima umjesto velikog prijema koji obično organizujemo u Sarajevu. Međutim, Švedski institut je sačinio cjelodnevni online program koji smo prenosili na Facebook stranici ambasade tokom 24 sata. Program je sadržavao muzičke izvedbe, kulinarske recepte i pripremu jela uživo, zatim čestitke koje su uputile poznate i ne toliko poznate ličnosti iz Švedske, te posjetu kulturnim znamenitostima i turističke virtualne posjete nekim od mojih omiljenih muzeja.
Kako ste vi u ambasadi dočekali krizu? Kako ste radili u ova sad već tri mjeseca?
– Mislim da smo se nosili dobro sa tom situacijom, i još uvijek to činimo. Vrlo sam ponosna na to kako smo uspjeli da nastavimo raditi, pod nekada veoma teškim okolnostima, kako bismo pomagali švedskim državljanima i radili zajedno sa našim partnerima na pružanju podrške BiH tokom ovog perioda. Premda smo radili uglavnom od kuće, održavali smo redovne kontakte putem interneta i podržavali jedni druge u ambasadi. Do 1. juna je minimalan broj uposlenih dolazio na posao. Nakon toga počeli smo postepeno povećavati broj prisutnih u uredima. Ali, još uvijek radimo u dva odvojena tima i držimo distancu, nosimo maske i ruke peremo posebno pažljivo kako bismo ostali sigurni i zdravi.
Kakve ste sve probleme rješavali, od državljana Švedske koji su se zatekli u BiH do onih koji su iz Švedske željeli doći ovdje? I koliko je bilo zahtjeva za putovanjima?
– Nakon zatvaranja aerodroma i granica u martu, mi smo pomogli više od 200 državljana i državljanki Švedske da se vrate kući iz BiH, avionom ili autobusom. Ti avioni i autobusi prevozili su isto tako državljane i državljanke ostalih nordijskih zemalja. To je zahtijevalo mnogo posla s obzirom da su vlasti brojnih zemalja bile uključene u realizaciju tih akcija.

“Ono u čemu sam uživala radeći od kuće jeste što sam imala više vremena za rad u vrtu. Jako volim vrtlarenje, tako da sam to jako cijenila. Uživala sam i u tome što je bilo više vremena da se posvetim pripremanju zdrave hrane”

Kako i koliko je Švedska pomogla kroz programe pomoći u protekla tri mjeseca?
– Vrijedno smo radili zajedno s našim partnerima u BiH da osiguramo da svi naši projekti koji su u toku, u iznosu od 19 miliona eura godišnje, mogu da se prilagode situaciji i da se nastave. Također, izdvojili smo dodatnih 2,3 miliona eura u nove fondove za pomoć BiH u odgovoru na pandemiju Covida-19. To uključuje nabavku kompjutera za djecu kojima su bili potrebni kako bi mogli pratiti online nastavu, 3D printere za univerzitete koji su pravili vizire za medicinsko osoblje, sigurne kuće za žene žrtve porodičnog nasilja, online kurseve za početnike u uzgajanju vlastitih organskih vrtova, ispravno odlaganje opasnog medicinskog otpada kontaminiranog koronavirusom, te pružanje pomoći najugroženijim skupinama društva koje su diskriminisane u normalnim okolnostima a sada se suočavaju sa još većim problemima.
Šta vas je najviše dirnulo u ovo vrijeme pandemije?
– To su sve priče o totalnim strancima, ljudima koji se ne poznaju, a pomažu jedni drugima. Primjerice, mladi u BiH koji su se organizovali kako bi pomogli starijima u nabavci namirnica, jer njima nije bilo dozvoljeno da izlaze. Mislim da je u brojnim slučajevima ova pandemija pokazala najljepše ljudske osobine. Bilo je mnogo divnih primjera solidarnosti.
Jeste li bili zabrinuti? Ko je od porodice s vama, a ko u Švedskoj?
– Bila sam zabrinuta, a i dalje sam jer ovo još nije gotovo. Naročito se brinem za starije i one iz rizičnih grupa, a neki od njih su i članovi moje porodice. Teško je biti tako daleko od njih, ali znam da bi bilo isto i da sam u Švedskoj jer ne bih mogla da ih posjećujem. U Švedskoj se osobama starijim od 70 godina i onima koji pripadaju rizičnim grupama i dalje savjetuje da ostaju u svojim domovima i izbjegavaju susrete sa drugima.

“Da bismo održavali svoje mentalno zdravlje i mogli da zadržimo pozitivno raspoloženje, mislim da je neophodno održavati i dobro fizičko zdravlje”

Kako je vama lično život izgledao u ovim mjesecima? Kako ste njegovali mentalno zdravlje?
– Sve u svemu, dobro sam. Bila sam uplašena na početku kada je sve bilo mnogo nejasnije, ali uspjela sam da zadržim pozitvan način razmišljanja o tome kako ćemo ovo prebroditi. Da bismo održavali svoje mentalno zdravlje i mogli da zadržimo pozitivno raspoloženje, mislim da je neophodno održavati i dobro fizičko zdravlje. Tako sam se ja trudila da se zdravo hranim, spavam dovoljno, bavim se jogom i budem na čistom zraku. Bilo mi je također veoma važno da održavam redovne kontakte s porodicom, prijateljima te kolegama i kolegicama, da razmjenjujemo iskustva i podržavamo jedni druge.
Je li bilo teško zadržati se u četiri zida?
– Volim da čitam, gledam filmove i tv serije, tako da meni nije bio problem boraviti u kući. Vrlo sam sretna što imam vrt, tako da nisam morala boraviti unutar četiri zida. Zaista, nemam razloga da se žalim, ali, naravno, nedostajao mi je normalan društveni život.
Jeste li otkrili “novu sebe”? Bilo je ljudi koji su u ovom iznenadno slobodnom vremenu radili na vlastitom poboljšanju, na novim vještinama?
– Kada je sve počelo i kada smo odlučili da ćemo raditi od kuće, mislila sam da ću imati dosta slobodnog vremena, ali ispostavilo se da radim više nego prije! Tako da nisam zaista imala vremena naučiti nešto novo. Ono u čemu sam uživala radeći od kuće jeste što sam imala više vremena za rad u vrtu. Jako volim vrtlarenje, tako da sam to jako cijenila. Uživala sam i u tome što je bilo više vremena da se posvetim pripremanju zdrave hrane. Čak sam pekla i hljeb sa bananama, kao što su radili i mnogi drugi. Ali uglavnom, otkrila sam koliko mi više energije i radosti pružaju susreti sa ljudima uživo u odnosu na sastanke putem Zooma ili Skypea!
Kako je izgledao život vaših bližnjih u Švedskoj?
– Sve vrijeme bila sam u kontaktu sa porodicom, prijateljima i kolegama i kolegicama u Švedskoj, i shvatila sam da se njihova situacija usložnjava više time što su ovisili o vlastitim odlukama nego što je to bilo ovdje, jer se sistem u Švedskoj bazira na preporukama vlasti a ne na uvedenim mjerama. Za mnoge, situacija se nije mnogo razlikovala od ovdašnje situacije, jer iako su osnovne škole bile otvorene, mnogi su se odlučili da djecu zadrže kod kuće, a i da sami rade od kuće – zato što je to preporuka za one koji to mogu da tako i učine, pa su rijetko izlazili, samo u nabavku namirnica. Drugi su opet slali djecu u školu, dok su sami radili iz svojih domova najveći dio vremena. Ono što je zajedničko za sve nas jeste da nismo mogli posjećivati roditelje, jer je osobama iznad 70 godina preporučeno da se izoliraju. Te preporuke su još na snazi.
Ovo je vrlo ozbiljna situacija bez presedana u modernim vremenima. Švedska je snažno pogođena ovom globalnom pandemijom. Ciljevi Švedske identični su ciljevima ostalih država: zaštititi ljudske živote i njihovo zdravlje i osigurati da se odgovarajuća medicinska njega pruži onima kojima je potrebna. Tako je u Švedskoj tokom cijelog ovog perioda. Uprkos tome, suočili smo se sa velikim brojem umrlih. Ti slučajevi dešavali su se uglavnom u domovima za starija lica. To je tragedija za sve koji su pogođeni time, ali i za društvo u cjelini. Upoređivanje brojki umrlih na međunarodnom nivou za određenu sedmicu ili mjesec daje ograničenu sliku jer se nalazimo u različitim fazama pandemije. Nivo znanja o ovom virusu se neprestano mijenja. Jedino što sa sigurnošću možemo tvrditi jeste da pandemija nije završena i da moramo nastaviti prekograničnu saradnju kako bismo podržali jedni druge i učili jedni od drugih.

Ko se u BiH, po vašem mišljenju, najbolje pokazao tokom krize izazvane koronavirusom? Kako su vam djelovali mediji?
– Tokom krize bila sam u kontaktu s medijima i mnogi od njih su se žalili da nemaju pristup tačnim informacijama. Neki su iznosili primjere zastrašivanja ili prijetnji upućenih novinarima i novinarkama tokom obavljanja njihovog posla. To je neprihvatljivo u bilo kojim okolnostima. Rad novinara je još važniji tokom kriznih vremena jer oni građanima i građankama mogu pružiti prave informacije te je stoga važno da budu sigurni i ostanu zdravi kako bi to mogli činiti. U isto vrijeme, novinari i novinarke imaju ogromnu odgovornost da slijede etičke standarde tako da građani mogu vjerovati da ono što oni prenose jeste korektno i tačno.
Možete li napraviti mini paralelu između BiH i Švedske? Da li su se bh. vlasti mogle odgovornije ponašati u novonastalim okolnostima?
– Mislim da su vlasti u svim državama učinile ono što su smatrale najboljim u tom trenutku i da i dalje tako čine. Ovo još uvijek nije završeno. Mi ćemo najvjerovatnije morati još dugo da živimo sa Covidom-19 i jedini način da prođemo kroz sve ovo jeste da surađujemo i podržavamo jedni druge. Za budućnost je važno da možemo učiti iz razmjenjivanja iskustava. To je ono što će nam biti potrebno.
U BiH ste stigli prošlog septembra, šta ste dosad otkrili o našoj zemlji?
– Bosna i Hercegovina je zadivljujuće lijepa zemlja sa bogatom istorijom i kulturom, sa mnogo divnih i vrlo talentovanih ljudi. Ona je vrlo jedinstveno mjesto koje može ponuditi mnogo toga. Negativna stvar je činjenica da mnogo mladih, obrazovanih ljudi odlazi. Uglavnom odlaze u države EU. Mislim da je to jasan znak da ono što oni žele jeste ono što EU može ponuditi u pogledu vrijednosti i prosperiteta. Dakle, mora biti moguće promijeniti ovaj negativni trend. Naročito zbog činjenice da je EU 29. maja prošle godine dostavila BiH jasnu listu šta sve treba učiniti kako bi se poduzeli prvi važni koraci prema ulasku ove države u EU.
Imate li neke svoje već stečene rituale u Sarajevu?
– Ima toliko takvih mjesta da mi je teško izdvojiti jedno ili dva. Ali, ja volim i skijanje i planinarenje tako da je to neki ritual koji se trudim slijediti svakog vikenda kada god mogu. I nevjerovatan je luksuz imati sve te prirodne ljepote tako blizu. Nakon dana provedenog na planini volim ga završiti tradicionalnom hranom i pićem u nekom od brojnih restorana ili planinskim kolibama gdje se uvijek služe dobra jela. I već sam postala ovisna o čaju iz Franz&Sophie i orasima iz Badem butika! Kad je to bilo moguće, uživala sam odlaziti u Narodno pozorište. Sada kad je to opet moguće, radujem se što ću moći istraživati muzeje i muzičku i umjetničku scenu mnogo više.
Šta vam najviše nedostaje iz Švedske?
– Osim porodice i prijatelja, provodeći zimske mjesece ovdje s velikim zagađenjem zraka, sad cijenim i nedostaje mi čisti zrak Stockholma.
Čemu ćete u narednim mjesecima najviše pažnje posvetiti? Kakve su nakane Švedske u smislu pomoći BiH da postanemo funkcionalnija i država odgovornijih ljudi, i političara i građana?
– U Evropi se suočavamo s brojnim izazovima i Švedska vjeruje da smo jači kada radimo zajedno i sarađujemo jedni sa drugima. Zbog toga Vlada Švedske podržava reforme koje će poboljšati kvalitet života građana i građanki BiH i u isto vrijeme pomoći zemlji da ostvari svoj cilj i postane članicom EU. Neke reforme bit će sada još teže provesti nego što je to bio slučaj ranije, jer Covid-19 uticao je na ekonomsku situaciju u svim državama. To će biti fokus mog rada u narednim mjesecima i godinama – s posebnim naglaskom na jačanju vladavine prava i ljudskih prava, borbi protiv korupcije i na unapređenju kvalitete zraka i vode, kao i na održivom i okolišno prijateljskom ekonomskom razvoju.

Gracija 392, 26.6.2020.

Možda vas zanima

Nedavno objavljeno