Lijekovi povezani s demencijom

Da li određeni lijekovi mogu kod starijih osoba uticati na mozak i povećati rizik od pojave demencije?

Starije osobe koje uzimaju određene lijekove kojima liječe stanja kao što su urinarna inkontinencija, depresija, astma, alergije i problemi sa spavanjem, trebale bi biti upozoreni da njihovo uzimanje povećava rizik za pojavu demencije, kažu naučnici.
Manja studija, sprovedena na Univerzitetu Indiana, pokazala je da osobe koje koriste “antiholinergične lijekove” imaju lošije rezultate na testovima za razmišljanje, kao i manji obim mozga u odnosu na one koji takve lijekove ne uzimaju. Istraživači kažu da iako je takva veza pronađena ranije, ovo bi mogao biti prvi put da je impliciran njihov učinak na blokiranje moždane hemikalije, zvane acetilholin. Studija je pokazala povezanost, ali ne može dokazati da ovi lijekovi izazivaju demenciju.
“Ovo otkriće daje nam bolji uvid u to da određena klasa lijekova može uticati na mozak, na način da može povećati rizik od pojave poremećaja kognitivnih funkcija i demencije”, kaže u izjavi Shannon Risacher, doktor i profesor radiologije. Posljednje istraživanje, objavljeno u JAMA Neurology, uključivalo je 451 osobu, koje su u prosjeku imale 73,3 godina, od kojih je njih 60 uzimalo bar jedan sa liste spomenutih lijekova. Testovi funkcije mozga pokazali su da oni koji uzimaju antiholinergične lijekove imaju slabije rezultate u odnosu na one koji ne uzimaju takve lijekove. Riječ je o testovima kratkoročnog pamćenja, verbalnog rezonovanja, planiranja i rješavanja problema.
Istraživači su također otkrili da antiholinergični lijekovi u mozgu pacijenta prerađuju šećer u krvi (glukozu) – što je znak moždane aktivnosti – na drugačiji način, kako u cijelom mozgu, tako i u hipokampusu, regiji koja je odgovorna za memoriju i koja pokazuje rane znake Alzheimerove bolesti.

Manji obim mozga

Još jedno otkriće je i da pacijenti koji koriste antiholinergične lijekove imaju manji obim mozga i veće komore, šupljine unutar mozga. “Na osnovu svih dokaza, ljekari bi mogli potražiti alternativu antiholinergičnim lijekovima, ukoliko ona uopće postoji, kada rade sa starijim pacijentima”, smatra Risacher.
Komentirajući studiju, dr. Rosa Sancho, koja se nalazi na čelu istraživanja u Alzheimer’s Research UK, kaže: “Ova mala studija još jedan je dokaz veze između antiholinergičnih lijekova i problema sa pamćenjem, kao i promjena unutar mozga, ali iz istraživanja ne možemo zaključiti da upravo ova vrsta lijekova uzrokuje demenciju.”
Postoje različiti životni faktori koji bi mogli objasniti očitu vezu između ove klase lijekova i promjena koje su vidljive u studiji, ali za to su potrebna veća i duža ispitivanja kako bi se shvatio dugoročan uticaj navedenih lijekova na mozak. “Antiholinergični lijekovi imaju pozitivne učinke”, kaže dr. Sancho, “ali oni moraju biti izbalansirani s potencijalnim nuspojavama. Svi oni koji su zabrinuti zbog lijekova koje uzimaju, trebaju se posavjetovati s ljekarom prije nego prestanu sa upotrebom lijeka.”