Procjenjuje se kako polovina populacije na Zemlji ima oslabljen imunitet: T ćelije u čovjekovom organizmu, odgovorne za suzbijanje infekcije, nedovoljno su efikasne. Situacija nam ne ide u korist jer ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru umjesto da budu vani i bave se nekom fizičkom aktivnošću.
Naučnici su otkrili da je vitamin D od vitalnog značaja za aktiviranje odbrambenog mehanizma u ljudskom organizmu. Zapravo, istraživači sa Univerziteta u Kopenhagenu došli su do saznanja koja mogu pomoći u borbi protiv zaraznih bolesti, epidemija i naročito u spravljanju novih vakcina. Naučnici su utvrdili da takozvane T ćelije – nosioci imunog sistema – ovise o vitaminu D da bi se aktivirale. Ukoliko je nivo ovig vitamina u krvi nizak, T ćelije ostaju uspavane i ne reaguju na infekciju ili patogeni organizam, pa bolest nastupa u svom punom intenzitetu.
Poznato je odranije kako vitamin D igra važnu ulogu u apsorpciji kalcija i da postoji veza između niskog nivoa kalcija i malignih oboljenja te multiple skleroze. Ono što nije bilo poznato to je da je ovaj vitamin od vitalne važnosti u aktiviranju imunog sistema. Najveću količinu vitamina D stvara naš organizam kao sporedni produkt kada izlažemo kožu sunčevim zracima. Usto, može se naći u ribljem ulju, jajima i ribama kao što su losos, haringa i skuša…
Podizanju imuniteta, dakle, možemo uveliko doprinijeti ishranom. Budući da se imunološke ćelije za vrijeme infekcije proizvode velikom brzinom, od suštinskog je značaja dovoljna količina bjelančevina. Međutim, njihova pretjerana količina guši imunitet, vjerovatno zato što bjelančevine iskorištavaju raspoloživi vitamin B6. Ishrana bogata zasićenim ili hidrogeniziranim masnoćama potiskuje imunitet i začepljuje limfatične sudove, međutim, esencijalne masnoće koje se nalaze u hladno cijeđenim sjemenovim uljima jačaju imunitet. Stoga, dobro uravnotežena ishrana na bazi bjelančevina, sa niskim sadržajem masnoće, koja potiče iz esencijalnih izvora kao što su sjemenke i koštunjavo voće, uz mnogo svježeg voća i povrća bogatog vitaminima i mineralima, predstavlja način ishrane koji obezbjeđuje maksimalan imunitet.
Za vrijeme virusne infekcije zbog koje se povećava proizvodnja sluzi, najbolje je izbjegavati meso, mliječne proizvode i jaja. Kao i sve one namirnice za koje sumnjate da kod vas možda izazivaju alergiju. Povrće je odlično, naročito mrkva i cvekla, te paradajz i mladice graha. Posebno je korisno voće, pogotovo lubenica, narandža i kivi, plus mljevene sjemenke, leća, grah, integralne žitarice i riba. Hranu bi trebalo jesti u najsirovijem mogućem stanju, izbjegavajući prženje, koje uvodi slobodne radikale.
Vitamin C je izuzetno važan za dobar imunitet, a od pojedinačnih vitamina možda i najvažniji. Važan je za stvaranje hormona nadbubrežne žlijezde (tako djeluje antistresno) i limfocita. Dovoljno vitamina C smanjuje jačinu infekcija kao i vrijeme njihovog trajanja. Potrebne doze su 200 do 500 mg, mada se mogu uzimati i veće. Vitamin C je naročito važan za osjetljivu populaciju kao što su djeca i starije osobe te osobe izložene stresu. Poželjno je da bude u kombinaciji sa bioflavonoidima jer oni pospješuju njegovo djelovanje.
