Razgovarala Mersiha Drinjaković
Snimio Kemal Softić/Spektroom
U aktivnom političkom životu BiH učestvuje šest godina, od 2014., kad je izabrana za zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo. Danas je zastupnica u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta i u biografiju je ubilježila inicijativu za osnivanje populacijskog fonda u Federaciji BiH, a uveliko je doprinijela i inicijativama o rodnoj ravnopravnosti, zaštiti prava porodilja, poboljšanju kvalitete obrazovanja u našoj zemlji… Založila se za refundaciju troškova za medicinski potpomognutu oplodnju, bori se za osnivanje federalnog porodiljskog fonda, zahvaljujući njoj ukinute su liste čekanja za upis u sarajevske vrtiće…
Majka četverogodišnjeg Nardisa, kojeg je dobila u braku sa glumcem Albanom Ukajem, prije nekoliko mjeseci uradila je nešto potpuno neuobičajeno za ovdašnje političare: objelodanila je fotografije na kojima se vide mučni detalji iz Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić – štićenici vezani za namještaj i radijatore. Vijest je odjeknula u BiH, regiji, ali i u svijetu, pa su se ovom pričom bavili i New York Times, Washington Post, Washington Times. Tri i po mjeseca kasnije, Sabina je zbog svog poteza “zaradila” prijavu Etičkoj komisiji Federalnog parlamenta, no ona ne odustaje od toga da štićenicima Zavoda osigura ono što im pripada – dostojanstven život.
Ipak, prvo smo Sabinu zamolili da prokomentariše izbor za gradonačelnika Sarajeva čija je regularnost dovedena u pitanje.
– Samo dan prije izbora, 14 vijećnika je potpisalo dokument podrške mojoj kandidaturi. U toku noći jedan vijećnik je bez najave i obrazloženja promijenio odluku. Danas znamo da mu je u procesu promjene stava “pomogao” šef OSA-e na način koji sami akteri tvrde da se odvijao kao u filmu Kum… Pamtim jedan detalj od dana kada je u gradskom vijeću biran gradonačelnik Sarajeva – da me delegat, koji je preko noći, bez najave i objašnjenja, promijenio mišljenje, nije mogao pogledati u oči tokom čitave sjednice. Nezakonite radnje i ucjene za koje sada znamo da su na tu poziciju dovele gradonačelnika Sarajeva ne doživljavam lično, već kao poraz sistema. Pored podnošenja krivičnih prijava, moj fokus ostaje u parlamentu i na zakonima na kojim radim, a ne bilo kakvom traženju vlastite političke satisfakcije u ovom slučaju. A mnogobrojni akteri ove afere će se u narednim godinama politički srušiti poput domina.
Ima li nade u domino efekat kad je u pitanju Zavod u Pazariću? Šta se desilo od 20. novembra 2019., kad ste objelodanili fotografije djece iz zavoda, do danas?
– Očekivala sam da ćemo u parlamentu djelovati jednoglasno i smireno, da ćemo pokazati zrelost, te da se, barem kada su u pitanju životi djece u Zavodu, nećemo srozati na nivo stranačko-dnevne politike. Mislila sam da Pazarić može biti prelomni momenat za naše zajedničko djelovanje bez obzira na stranačke prefikse. Nažalost, parlament je pao na ovom važnom testu. Još uvijek se teško nosim sa tom spoznajom.
Jeste li očekivali onoliku reakciju u javnosti?
– Nisam se vodila razmišljanjima o osudama ili podršci javnosti; učinila sam ono što bi većina razumnih ljudi u mojoj situaciji uradila – alarmirala parlament, javnost i tužilaštvo u želji da nehumani tretman djece pod hitno prestane. Pritisak u narednim sedmicama je bio strašan, ali nije učinio ni u jednom momentu da se pitam da li sam trebala objaviti ono što sam saznala da se djeci i štićenicima dešava.
SBB vas je nedavno prijavio Etičkoj komisiji Federalnog parlamenta jer, kako navode, o materijalima niste prethodno obavijestili roditelje te djece, policiju i tužilaštvo. Kako se određujete prema ovoj optužbi?
– Dobila sam prijavu, ali još uvijek nisam dobila zvanični poziv komisije i ne znam da li će odluku o pritužbi protiv mene donositi iza zatvorenih vrata. Djeca Zavoda su nerijetko djeca bez roditelja, djeca koja su oduzeta roditeljima između ostalog i zbog njihovog zlostavljanja, djeca koju staratelji ne viđaju godinama. U tim situacijama u njihovu odbranu može i mora stati država. Ne samo da im nismo obezbijedili zaštitu već smo im i u mnogo slučajeva pružili nastavak noćne more. Ukoliko komisija izrekne kaznu, s ponosom ću je prihvatiti, ne zbog sebe, već zbog svih potencijalnih svjedoka kršenja zakona, nehumanog postupanja i svega onoga što se ljudi širom Bosne i Hercegovine boje prijaviti radi odmazde ovog tipa. Zato sam u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o zaštiti uzbunjivača, kako bi pružili zaštitu ljudima koji žele svjedočiti, ali se iz opravdanih razloga boje.
I da već jednom razjasnimo: kad ste došli u posjed fotografija?
– Kao što je tužilaštvo vještačenjem već ustanovilo: neposredno prije objave fotografija. Sve ostale materijale i dokaze sam dostavila direktno policiji i tužilaštvu.
Hoćete li insistirati da se situacija u Zavodu popravi?
– Nisam ni u jednom momentu prestala insistirati – u ministarstvima je niz mojih dopisa, pitanja koja kontinuirano postavljam, između ostalog, i na parlamentu o sprovođenju mjera zaštite štićenika, o upošljavanju stručnog kadra, o osiguravanju djeci prava na školovanje, o dugoročnoj deinstitucionalizaciji štićenika. Istovremeno, pratim status svih dječaka i djevojčica sa čijom sam se sudbinom pobliže upoznala. Nažalost, znam i više od onoga koliko mogu podnijeti. Insistirala sam da u plan rada parlamenta za ovu godinu uvrstimo sve izmjene zakona koje smo zajedno sa roditeljima djece sa poteškoćama u razvoju definisali. Potpuna i sveobuhvatna reforma sistema zaštite djece i odraslih osoba sa poteškoćama u razvoju se, nažalost, ne može desiti onom brzinom koju svi dobronamjerni ljudi priželjkuju, posebno ne tamo gdje nadležni nemaju interesa za to. Ipak, nisam pesimista, nema nazad i nema odustajanja.
A šta vas ipak tjera naprijed?
– Nardis. Moj četverogodišnjak kog želim učiniti ponosnim, i kog želim naučiti da ne odustaje. I svaku noć se podsjećam zašto sam se angažovala, kolika je privilegija biti izabrana, te se fokusiram na dan preda mnom.
“Vjerujem da unutar stranke važim za smirenu, možda čak i preracionalnu osobu, ali moji nalazi želuca te hronična nesanica ukazuju da to možda i nije baš tako. Protiv svega lošeg, kako u životu tako i u stranci, borim se brutalnom iskrenošću”
– Ono što me u politici kontinuirano iznenađuje i razočarava je ta sposobnost pojedinih parlamentaraca, političara, namještenika, da klimaju glavom do iznemoglosti, da gotovo sami sebi lome kičmu u namjeri da se povinuju i prilagode, neopterećeni stvarima kao što su ljudsko dostojanstvo i samopoštovanje – sve sa željom za postizanjem prizemnih materijalnih interesa. Takve ljude uvijek promatram sa fascinacijom.
Koliko ste kritični prema vlastitoj stranci? Koje slabosti ili loše strane prepoznajete i kako se borite protiv njih?
– Vjerovatno kritičnija nego prema svim drugim strankama. Naše eventualne propuste doživljavam izuzetno lično, uvijek razmišljam o načinima na koje smo nešto mogli bolje, više, odlučnije. Pred nama su neke od najvažnijih godina u savremenoj historiji Bosne i Hercegovine. Pitam se u kojoj mjeri smo svi mi kolektivno dorasli tom zadatku. Samim tim konstantno promišljam o ulozi Naše stranke u procesu izgradnje zemlje kakvu uistinu zaslužujemo. Moramo pokucati na vrata gotovo milion domaćinstava, pružiti ruku i otvoreno govoriti o prošlosti koja nas dijeli i neminovnoj zajedničkoj budućnosti u ovoj zemlji. Vjerujem da unutar stranke važim za smirenu, možda čak i preracionalnu osobu – ali moji nalazi želuca te hronična nesanica ukazuju da to možda i nije baš tako. Protiv svega lošeg, kako u životu tako i u stranci, borim se brutalnom iskrenošću.
Govoriti o ženama u bh. politici ne može se bez nekad jako očite činjenice da su ponekad žene tu, nažalost, samo da ispune zakonsku kvotu. Kako gledate na takve vaše kolegice?
– Sa žaljenjem. S tim da u klupama parlamenta vidim još veći broj muškaraca koji su, nažalost, tu uglavnom kako bi klimali glavom i glasali kako im se kaže.
Kako ste vi shvatili svoju ulogu? Na čemu radite najviše, kakve zakonske prijedloge ste uspjeli “progurati” i šta nam je to konkretno donijelo?
– Ponosna sam na sve poruke porodica koje su ostvarile pravo na biomedicinski potpomognutu oplodnju u Kantonu Sarajevo, te mi poslali slike svojih mališana, uz, između ostalog, i refundaciju troškova liječenja koja je rezultat inicijative na kojoj sam radila još kao zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo. Radim na tome da se i u čitavoj Federaciji što hitnijim usvajanjem podzakonskih akata omogući finansiranje liječenja neplodnosti. Također sam sretna što je moja inicijativa za ukidanje lista čekanja za vrtiće u Kantonu Sarajevo uvođenjem privatnih vrtića u sistem uspješno realizovana, te je ove jeseni preko 400 porodica koje su bile na listi čekanja uspješno upisalo njihove mališane u vrtić. Bitka za porodiljski fond u Federaciji se nastavlja, a u sklopu nje i borba za amandmane koje sam uložila na Nacrt zakona o zaštiti porodice sa djecom. Fokus u narednim mjesecima je sasvim sigurno da u saradnji sa roditeljima djece sa poteškoćama u razvoju osiguramo izmjene zakona koji će omogućiti štićenicima svih zavoda u FBiH prije svega poštivanje njihovih prava, ali i zaštitu njihovog ljudskog dostojanstva, sa fokusom na deinstitucionalizaciju. U Plan rada Predstavničkog doma Parlamenta FBiH za 2020. godinu uvršten je i moj Zakon o zaštiti uzbunjivača, koji ima potencijal da revolucionarno utiče na borbu protiv korupcije, mobinga, ali i nehumanosti kakvoj smo svjedočili u Pazariću. Paralelno radimo sa međunarodnim partnerima Naše stranke, kako u Bruxellesu tako i šire, na lobiranju za progresivne ciljeve u Bosni i Hercegovini, te zaustavljanju desničarskih snaga.
Pad Vlade Kantona Sarajevo su neki shvatili kao poraz nove, drugačije politike. Kako ste vi to vidjeli?
– Kao kratkoročni poraz pred velike i važne pobjede koje su pred nama. U proteklih godinu dana odškrinuli smo vrata jednom novom, zdravijem pristupu politici, kao model za čitavu državu. Na narednim izborima, ali posebice na izborima 2022. godine, bit ćemo u prilici da otvorimo jedno novo poglavlje u Bosni i Hercegovini. Apsolutno sam uvjerena u to.
Brzo će i predizborna kampanja. Kakva je atmosfera u Našoj stranci? Kakvi su programi? Koliko žena će biti na općinskim listama?
– Mislim da smo jedina stranka kojoj je CIK vraćao liste na korekciju zbog nedovoljne zastupljenosti muškaraca. Uzimajući u obzir da od ukupnog broja izabranih zastupnica i zastupnika Naše stranke na prethodnim izborima – čak 62% su žene, što je najveći stepen učešća žena u regionu i šire, imamo jednako ambiciozne planove i za naredne izbore. Ne znam ko će sve biti kandidatkinje Naše stranke na narednim izborima, ali sasvim sigurno nije kasno da to bude neko od čitateljica koje razmišljaju o društvenom angažmanu. Više ste nego dobrodošle.
