DAVUL LJUHAR: Bosanac na čelu odreda za uništavanje koronavirusa

Nedavno objavljeno

Mašinski inžinjer iz Beča Davul Ljuhar, rodom iz Sarajeva, napravio je karijeru na polju medicinskih proizvoda, posebno u oblasti dekontaminacije prostora, te danas njegova kompanija Braincon ima listu čekanja na zahtjeve za isporuku sredstava za uništavanje koronavirusa iz brojnih zemalja svijeta

Razgovarala Mersiha Drinjaković
Snimci Privatni album

Nakon proglašene pandemije koronavirusa suočeni smo s globalnim problemom koji nas je sve stavio pred posebno vrstu odgovornosti. Ne ugroziti sebe i druge i ostati, koliko je to moguće, u sigurnom prostoru bez izlaganja riziku. Koronavirus je na planeti i teško će ga se iskorijeniti. Čekamo odgovor medicinske struke i lijek koji će zaustaviti širenje virusa koji je dosad odnio živote hiljada ljudi širom svijeta.
Mnogi su stručnjaci uključeni u uništavanje virusa, a jedan od njih je i Davul Ljuhar (66), mašinski inžinjer rodom iz Sarajeva, koji od 1967. živi u Austriji. Odrastao na Mihrivodama, po završetku osnovne škole je s majkom otišao u Beč, gdje je završio mašinstvo. Radio je na univerzitetu četiri godine na naučnim projektima, a onda još četiri na primijenjenim naučnim projektima. Autor je mnogih naučnih radova i dosta vremena proveo je u različitim zemljama svijeta. Oženjen je Bečlijkom, a kojom ima sina i kćerku. Sin je napravio naučnu karijeru, bavi se razvojem sistema umjetne inteligencije, a kćerka radi sa tatom.
Kao mašinski inžinjer, Davul Ljuhar adaptirao se za potrebe tržišta te kroz mnoge naučne projekte završio u polju medicine, odnosno high tech proizvoda potrebnih medicini. Danas je vlasnik ili suvlasnik nekoliko kompanija, a primarno je to kompanija Braincon, koja se bavi istraživanjima, razvojem i prodajom proizvoda iz oblasti dijagnostike u radiologiji, odnosno sistema vještačke inteligencije usmjerenih na ispitivanje bolesti kostiju. Drugi dio djelovanja, a važan u kontekstu aktuelne pandemije koronavirusa, jeste razvoj sistema za poništavanje nosokomijalnih bolesti, takozvanih bolničkih bolesti, kao što su MRSA, klostridije ili ESBL bakterije. To znači, kaže inžinjer Ljuhar, da rade na poništavanju bakterija, virusa, gljivica, buđi, parazita i stjenica, razvivši tehnologiju i tekućine za ove specifične potrebe. Ti proizvodi su certificirani i koriste se u mnogim zemljama.
Boraveći prošlog mjeseca u Sarajevu, na jednom skupu medicinara, Davul Ljuhar imao je želju da svoje proizvode za dekontaminaciju prostora od koronavirusa ponudi i bosanskohercegovačkim zdravstvenim institucijama. Ali, nije mu to pošlo za rukom.

Zbog čega je propala vaša namjera da medicinske ustanove u našoj zemlji počnu koristiti vaše proizvode za uništavanje koronavirusa?
– Uz svesrdnu pomoć našeg ambasadora u Austriji, Kemala Kozarića, imao sam želju da se sretnem sa predstavnicima zdravstvenih ustanova, međutim, ali sam kratko boravio u Sarajevu,  pa nije bilo vremena za konkretne dogovore. Naša firma danas radi non-stop na isporukama sredstava kojim se dekontaminiraju prostori od koronavirusa, imamo listu čekanja od 12 sedmica. Kontaktiraju nas brojne zemlje,. Ja sam Sarajlija i želio sam pomoći svojoj zemlji. Moram reći i to da su čelni ljudi Sarajevskog aerodroma pozitivno reagovali i odmah naručili sredstva za dekontaminaciju.
Na koji način je vaše djelovanje povezano s uništavanjem koronavirusa?
– Prije otprilike osam godina smo s jednim njemačkim institutom, a onda i sa jednim austrijskim, ispitivali poništavanje norovirusa. Pošto smo uspjeli uništiti surogate norovirusa, znali smo da je to zadovoljavajuće rješenje i za pokrivene viruse. Uspjeli smo eliminirati i jednu eskalaciju MERS virusa, a danas se naši sistemi koriste za dekontaminaciju/dezinfekciju koronavirusom inficiranih prostorija.
Kakvo iskustvo imate i s kakvim rezultatima trenutno raspolažete kad je u pitanju dekontaminacija, pa i koronavirusa?
– Mi smo danas u stanju da dezinficiramo kontaminirane površine odnosno prostor u kojem su boravili ljudi zaraženi koronavirusom. I ne samo viruse nego i bakterije. Još jednom: mi raspolažemo tehnologijom kojom smo u stanju efikasno poništiti koronaviruse na površinama i u zraku.
Koliko trebamo biti svjesni opasnosti? Govori nam se da ne treba biti panike, ali čega treba biti?
– Korona nije uporediva sa gripom. Ovaj virus je strašno virulentan i brzo inficira. Danas jedna osoba sa gripom inficira prosječno 1,8 osoba, a korona inficira 2 do 3,1 osobe. To je infekcija koja eksponencijalno raste, što znači svaka tri do četiri dana se uduplava broj inficiranih. Pogledajte brojke iz izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije! Dupliranje ima interval od 2,44., u literaturi piše tri-četiri dana, greška! Statistički ima oko 81% lakše bolesnih, 14% su teže bolesni, a 5% su kritični. A koliko imate u Sarajevu soba za intenzivnu njegu? Koliko u BiH?
Proteklih nekoliko godina ste radili na novim načinima uništavanja bakterija, mikroba i virusa – ko sve, u svjetlu epidemije koronavirusa, od vas traži pomoć? Koje zemlje, šta se najviše traži?
– Kina, Tajland, Njemačka, Saudijska Arabija… traže i čekaju. Trenutno imamo na dnevnoj bazi brojne razgovore sa mnogim zemljama. Momentalno ne možemo da sve zahtjeve pokrijemo. Ministarstva i različite institucije koje nam se obraćaju molimo da još pričekaju, 10 do 12 sedmica. Znamo da će koronavirus i dalje da bude u nama i među nama. Oni koji su izliječeni, oni su nosioci tog virusa. Sljedeće zime možemo da očekujemo opet njegovu posjetu.
Kako se sami možemo boriti, higijena, samoizolacija, dezinfekcija….?
– Da, to je potrebno, ali nije dovoljno. Potrebni su i novi načini implementiranja – čiste površine, odnosno površine bez virusa ili bakterija. Mi sada imamo problem korone, ali veći su problemi s multirezistentnim organizmima.
Mjere stroge karantene su se pokazale efikasnim, a zemlje koje su olako prišle problemu danas se suočavaju s više stotina mrtvih i hiljadama zaraženih pacijenata – šta je važno sistemski organizirati?
– Treba imati infrastrukturu, osoblje mora biti dobro spremljeno i obrazovano. Higijenske mjere moraju da se ispune, dezinfekcija soba je neophodna.
Gracija 390, 20.3.2020.
Prethodni članakFendijevi privjesci za ključeve
Naredni članakBolja nego ikad

Pročitaj još
Related

Kako smo proslavili Gracijin rođendan u Tuzli

Jeste, rođendan Gracije je bio u aprilu, ali su...

AVALON PRODUKCIJA PREDSTAVLJA KONCERT AMIRE MEDUNJANIN U SKENDERIJI

Svjetski priznata umjetnica Amira Medunjanin 22. jula će održati...