Multipla skleroza, bolest koja pogađa više žene nego muškarce
08.04.2010. u 13:30 sati


Zdravlje

Multipla skleroza, bolest koja pogađa više žene nego muškarce


Iako je multipla skleroza multifaktoralna bolest, u njenoj osnovi leži interakcija genetske predispozicije i faktora okoliša, koji se odnosi na područje iz kojeg dolazimo. Zanimljivo je da postoje zemlje i rase gdje se ova bolest uopće ne pojavljuje, dok je u Bosni i Hercegovini ona u porastu, a procjenjuje se da se broj oboljelih kreće oko 900
Doc. dr. Azra Alajbegović

Hronično oboljenje centralnog nervnog sistema, multipla skleroza, u poslijeratnom periodu u BiH je u porastu. Kod oboljelih zahvata aksone, dugačke produžetke nervne ćelije, i dovodi do toga da pojedini dijelovi mijelinskog omotača aksona upalno reagiraju i propadaju. Zbog ovakve situacije, poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakašnjenjem, pogrešno ili ih uopće nema. Konačan ishod multiple skleroze je teško onesposobljenje. Iako nemamo bazu podataka na državnom nivou, procjenjuje se da se broj oboljelih pacijenata kreće oko 900.
Epidemiologija će BiH svrstati u zemlju rizika. Smatra se da smo već u takvom stanju, no nemamo adekvatne podatke. Prema svjetskim epidemiološkim parametrima, postoje zemlje visokog, srednjeg i niskog rizika. BiH je svojevremeno bila zemlja niskog srednjeg rizika, dok se u novije vrijeme približila zemljama visokog srednjeg rizika obolijevanja. O multiploj sklerozi razgovarali smo s neuropsihijatricom na Kliničkom centru univerziteta u Sarajevu doc. dr. Azrom Alajbegović.

Geografska širina

“Jedan od razloga što se kod nas povećao broj oboljelih je bolja dijagnostička mogućnost. Do 1985. godine na KCUS-u je postojala samo jedna magnetna rezonanca, male jačine. Zbog toga su se, naprimjer, vrtoglavica ili glavobolja kod jedne mlade žene koja se u našu ambulantu javljala nekoliko puta tumačile kao posljedica nekog drugog oboljenja. Sada se pravi dijagnostički protokol čija je zadnja stepenica nuklearna magnetna rezonanca. Na osnovu određenih kriterija uspostavlja se dijagnoza multiple skleroze. Došlo je i do promjene terapijskog koncepta ove bolesti. Ranije smo imali samo na dispoziciji kortikosteroide u različitim formama, dok je trenutno trend imunomodulantna terapija kojom se pokušava odgoditi bolest”, kaže doktorica Alajbegović.
Rizik obolijevanja od multiple skleroze povećava se s porastom geografske širine. Tako su bolešću značajno pogođene zemlje Skandinavije, Kanada, Rusija, Poljska... Rađene studije epidemiologa i neurologa, koji su pratili iseljeničke populacije, pokazale su čak da je iseljenik iz Irske koji je do svoje 16. godine otišao u Ameriku, umanjio rizik od obolijevanja multiplom sklerozom. Iako je bolest multifaktoralna, smatra se da u njenoj osnovi leži interakcija genetske predispozicije i faktora okoliša, koji se odnosi na područje iz kojeg dolazimo. Zanimljivo je da postoje zemlje i rase gdje se uopće ne pojavljuje multipla skleroza. Medicinskim stručnjacima čudno je da od nje ne obolijevaju Eskimi koji žive na Sjevernom polu, ili Aboridžani iz Australije.
“Nezdrav stil življenja može biti također među faktorima koji mogu probuditi ovu bolest, a za koju moramo s genetskog aspekta biti kandidat. To znači da u sebi nosimo opterećenje da od nje možemo oboljeti. Kada se takav čovjek previše fizički crpi, ne spava, pretjerano psihički opterećuje, njegov imunološki sistem naći će se u laganom padu. U tom trenutku može doći do aktivacije bolesti. U odnosu na muškarce žene češće obolijevaju od multiple skleroze i objašnjenje za to ne postoji. Podaci kažu da je odnos 1,6:1 ili čak 3:1. Istraživanja o multiploj sklerozi pokušavaju da otkriju šta je to na našem genomu, odnosno nasljednom materijalu, što bi moglo biti eventulani razlog obolijevanja. S obzirom na to da žene imaju dva X hromozoma, a muškarci XY hromozom pretpostavlja se da bi tu mogao biti razlog. No, nije dokazano.”

Bolest pogađa i djecu

Multipla skleroza može se javiti u svakom životnom dobu. Zapravo, epidemiološke studije stalno pomjeraju granice. Prije više od deset godina smatrano je da se bolest javlja između 15. i 55. godine života. Međutim, nove studije i novi slučajevi obolijevanja pokazuju da bolest pogađa kako djecu, tako i ljude preko 55 godina. Prosječna starost oboljelih u BiH kreće se između 20 i 30 godina.
Nekoliko je tipova multiple skleroze u odnosu na tok razvijanja bolesti. Prvi je dobroćudni tip, odnosno benigna forma bolesti, koja je dosta rijetka. Kod njega, simptomi bolesti koji su se pojavili kod pacijenta nestat će spontano nakon nekoliko dana, a do sljedećeg pogoršanja oboljeli će biti slobodan narednih 10 do 15 godina.
“To je zahvalan tip bolesti, jer pacijenti tokom svog života imaju tri do četiri pogoršanja i nikada ne dožive teško onesposobljenje. Drugi tip multiple skleroze je relapsirajuće – remitirajući (pogoršanje-poboljšanje). U 70 posto slučajeva pojavi se nejasan vid na jedno oko, poteškoće s identifikacijom boja, duple slike, ispadi u vidnom polju... Takvim pacijentima dajemo terapiju za akutna pogoršanja poslije čega odlazi kući. Slobodan je do sljedećeg pogoršnja koje će doći u rasponu od jednog mjeseca do četiri-pet godina. Važno je napomenuti da je svaki pacijent priča za sebe i svaki ima svoj tok bolesti. Kod drugog tipa multiple skleroze period u kojem je pacijent oslobođen simptoma uvijek se skraćuje, dok se period pogoršanja povećava. Osim problema u vidnom polju, s vremenom se javljaju slabost, smetnje senzibiliteta, ravnoteže, koordinacije, zaboravnost, depresija, anksioznost, a stepen onesposobljenja raste”, pojašnjava doktorica Alajbegović.
Još postoji i hronično progresivna multipla skleroza kod koje oboljeli svakodnevno, svake sedmice ili mjeseca lagano biva lošiji. Nikada više neće za sebe moći reći da je relativno dobar. Konačan ishod je teško onesposobljenje, potreba za tuđom njegom i pomoći, te odsustvo radne sposobnosti.

Imunomodulantna terapija

“S terapeutskog aspekta, multipla skleroza je kompleksna. Prvi tretman odnosi se na tretiranje akutnih pogoršanja. Tada koristimo steroide u određenim dozama. Drugi tretman je imunomodulantna terapija, koja mijenja tok bolesti pokušavajući da zaustavi proces i slobodno vrijeme od pogoršanja učini dužim. S imunomodulantnom terapijom pacijent će moći da radi, bude koristan, ima kvalitetan život deset, 20 ili 25 godina. Sve zavisi od tipa bolesti. Imunomodulantna terapija uključuje lijek Betaferon, kojeg proizvodi Bayer Schering Pharma. Imunomodulatori su i drugi interferoni kao Avonex ili Rebif. Dva su još lijeka u fazi registracije, dok se na jednom imunomodulantnom lijeku rade istraživanja u BiH. Imunomodulantna terapija u svijetu se daje već 16 godina i ovih dana očekuju se rezultati tog višegodišnjeg korištenja, osobito Betaferona, jer je on prvi imunomodulator koji se davao.”
U liječenju pacijenata također se koristi simptomatska terapija (njome se tretiraju samo simptomi), te opća roborantna terapija koja pokušava da podigne spremnost organizma na imunološki odgovor.
Imunomodulantnu terapiju u našoj zemlji pacijenti primaju dvije godine, za razliku od ostalih evropskih zemalja gdje liječenje traje duže.
“Ja sam apsolutno za to da se pacijentima produži terapija. Očekujem da će Federalna komisija za multiplu sklerozu u tom smislu napraviti određene revizije. Svakog mjeseca kod nas se registriraju po dva nova pacijenta. Svima koji se suočavaju s ovom bolešću savjetujem da usvoje zdrav stil života, čuvaju se od fizičkog i psihičkog napora, pokušaju zaštititi od infekcija, dovoljno spavaju, odmaraju i da sa svojim neurologom provedu određeno vrijeme nakon dijagnoze bolesti kako bi je prihvatili na što bezbolniji način. Treba reći: Da, imam je, ali ću pokušati da uradim sve kako bih bolest stavio pod kontrolu.” 

(Gracija 77, mart 2008.)
Povezani tekstovi