Priča o čokoladi
12.02.2011. u 09:01 sati


Ishrana i zdravlje

Priča o čokoladi


Malo je onih koji ne vole čokoladu. Ne samo zato što je dobra, ukusna i seksi, nego je i na nutritivnom planu fantastična namirnica. Otkrijte šta je tačno čokolada, zašto je dobra za zdravlje i kakav uticaj ima na našu formu kako biste joj se mogli prepustiti bez osjećaja krivice

Čokolada je na cijeni još od daleke prošlosti. Prvi put spominje se u civilizacijama Maya, Indijanaca te Azteka, koji su je smatrali hranom bogova. Sama riječ čokolada vodi porijeklo od astečke riječi xocolatl – gorka voda. Smatrali su je afrodizijakom i pripisivali joj ljekovite osobine. Prema legendi, astečki vladar Montezuma uvijek je pio 50 šolja čokolade prije odlaska u harem. U vruću ili hladnu vodu stavljana su mljevena zrna kakaa, a začini su bili raznovrsni: mljevene čili papričice, vanilija, med, kukuruz i razno cvijeće. Čokoladni napitci dodavali su se jelima, pili u različitim prilikama, na ceremonijama i tokom rituala.
U Evropu je stigla uz Kolumbovu pomoć oko 1500. godine. Kako je Evropljanima bila pregorka, smislili su recepte prema vlastitom ukusu i počeli joj dodavati šećer, cimet i med. Osvojila je Španiju, Italiju i Francusku, smatrana luksuzom i bila rezervirana za plemiće i bogataše. Kada se u drugoj polovini 17. vijeka postavilo pitanje da li je čokolada hrana ili piće, odgovor je dala Crkva: uporedila je čokoladu i vino, koje se smatralo pićem zbog hranjive vrijednosti. I tako je čokolada zvanično postala piće za žene, kao što je kafa za muškarce u pojedinim dijelovima zapadne Evrope. Tek je tokom 18. vijeka bila svima dostupna i to u različitim oblicima, u komadima, štapićima, kao pasta ili napitak s dodatkom vina, mlijeka, šećera, cimeta, vanilije…

Sastojci i hranjivost

Osnovni sastojak čokolade je zrno kakaa, što je, ustvari, plod kakaovca, tropske biljke porijeklom iz centralne Amerike. Svaku čokoladu čine kakao puter, kakao masa, aroma vanilije i sojin lecitin, koji veže sve sastojke. Posebno je bogata mineralima (fosfor, magnezij, kalij, željezo, cink), sadrži vitamine B skupine, vitamin E i beta karoten.
U 100 grama kvalitetne čokolade s visokim procentom kakaa ima 400 mg kalija, 300 mg magnezija, 280 mg fosfora, 100 mg kalcija, 12 mg natrija, 3 mg željeza, u tragovima bakra, 500 mg teobromina, 68 g kofeina, 54 g ugljikohidrata, 30 g masti te 9 g dijetalnih vlakana i 6 g bjelančevina. Čokolade s više od 50 posto kakaa sadrže 560 kalorija, a 100 grama mliječne čokolade 550 kalorija. Ovisno o vrsti čokolade, tj. o količini kakaa i ostalih dodataka, mliječna će čokolada imati više kalcija, a čokolada s lješnicima ili bademima bit će bogatija vitaminom E. Bijela čokolada ne sadrži nijedan dio kakao zrna, nego samo kakao puter, te i nije čokolada. Ukoliko ne sadrži ni kakao puter, radi se slatkom proizvodu od šećera, mlijeka, biljnog ulja i umjetne arome čokolade.

Ljekovita svojstva, istina ili…

Mnogi rukopisi od 16. vijeka naovamo svjedoče o korištenju čokolade i kakaa u medicinske svrhe. Na spisku smetnji i bolesti su nedostatak apetita, anemija, temperatura, mentalni umor, giht, bubrežni kamenci. Moderna nauka došla je do značajnih spoznaja nakon otkrivanja hemijskog sastava čokolade. Obilje fitohemikalija pozitivno djeluje na zdravlje i opšte stanje organizma. Tamna čokolada sadrži polifenole i antioksidanse koji smanjuju rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Bioaktivne komponente iz čokolade – kofein, teofilin i teobromin – snažno djeluju na apetit: smanjuju ga stvarajući osjećaj sitosti. Pored svega toga, ne treba zaboraviti da se radi o visokokaloričnoj namirnici, s dosta šećera i masnoća. Zbog toga je čokolada često optuživana kao glavni krivac nastanka akni i povišenog holesterola. Niti jedna tvrdnja nije dokazana. Neutemeljena je i tvrdnja da “teško pada na stomak” i otežava varenje. Dokazano je da čokolada od 200 grama, pojedena odjednom i bez ičega drugog, ostaje u želucu samo oko jedan sat, što je mnogo manje u poređenju s nekim drugim namirnicama. Svaka namirnica pojedena u prevelikim količinama može izazvati određene tegobe ili smetnje probave, važno je ne pretjerivati!
Ukoliko pretjerujete s čokoladom može vas, naprimjer, zaboljeti glava, zbog sastojaka tiramina i feniletilamina koje sadrži. Čokoladu optužuju da značajno doprinosi povećanom broju gojaznih osoba. Ne može se poreći da čokolada deblja: kalorična je, s mnogo šećera i masnoće. Različita istraživanja su, međutim, pokazala da najveći broj pretilih osoba ne jede čokoladu.
Trebate li se odreći čokolade ako imate povišen holesterol? Nepotrebno. Čokolada sadrži masnoće, zbog kakao putera. Ali, sadrži dobre masnoće, mononezasićene masne kiseline, kao i znatne količine fenola. Polifenoli su antioksidansi ili hvatači slobodnih radikala koji sprječavaju da holesterol oksidira u krvi i začepi krvne žile. Kockica tamne čokolade sadrži jednaku količinu fenola kao i čaša crnog vina. Jedan eksperiment je pokazao da svakodnevno unošenje 75 grama čokolade za kuhanje tokom tri nedjelje povećava “dobri” holesterol (HDL) za 11,4 posto, a za 11,9 posto smanjuje loši (LDL).
Konzumiranjem manjih količina čokolade potičemo koncentraciju i jačamo intelektualne i psihičke sposobnosti. Ako se pretjera s unošenjem i nekontroliranim konzumiranjem, čokolada može djelovati sasvim suprotno te izazvati razdražljivost ili potištenost.

 

Čuvanje

Promjene koje zbog vlage nastaju na čokoladi smanjuju kvalitet teksture i okusa čokolade. Ukoliko se na površini čokolade stvori svojevrsna sivkastobijela opna, nemojte je jesti ni upotrebljavati. Idealna temperatura za čuvanje čokolade je 10 do 15°C, vlaga 60 do 70 posto. Nikada ne stavljajte čokoladu u frižider, doći će do razdvajanja kakaa i pojave bijelih mjehurića. Čokolada vrlo lako poprima mirise, čuvajte je u hermetički zatvorenoj posudi. Vodite računa i o datumu korištenja.

OSJEĆAJ ZADOVOLJSTVA Prema jednoj pretpostavci, čokolada je posebno privlačna ženama zbog njenih organoleptičkih svojstava, kao što su kremasta tekstura i sladak okus koji iza sebe ostavljaju osjećaj zadovoljstva.

SAMOPROGLAŠENI OVISNICI Mnoge osobe same sebe nazivaju ovisnicima o čokoladi, mada se ne može dokazati da čokolada može stvoriti ovisnost.

IZBJEGAVATI PRED SPAVANJE Iako je kofein prisutan u vrlo malim količinama (šolja čokolade sadrži oko 10 mg, a šoljica crne kafe sadrži 60-120 mg), čokoladu treba izbjegavati prije spavanja.  


(Gracija 97)
Povezani tekstovi