Ishrana nakon bolesti
07.01.2011. u 06:29 sati


Zdravlje

Ishrana nakon bolesti


Nakon preležane gripe ili bronhitisa, tipičnih zimskih bolesti, ulazite u fazu rekonvalescencije. Tada je veoma važno voditi računa o načinu ishrane

Za što brži oporavak poslije bolesti potrebno je pažljivo birati namirnice bogate dragocjenim sastojcima kako biste stimulirali imunitet, te povratili fizičku i mentalnu snagu. Prvo pravilo rekonvalescencije je ostati dovoljno vremena kod kuće, odmarati se i dozvoliti organizmu povratak u formu prije nego se prepustite svakodnevnim iscrpljujućim obavezama. Radi se o pravilu koje, međutim, rijetko biva ispoštovano. Najčešće se već drugog dana bez temperature nađemo u školskoj klupi, za radnim stolom ili na bilo kojem drugom radnom mjestu. Na taj način produžavamo vrijeme potpunog oporavka, a rizikujemo i vraćanje bolesti.
Ukoliko niste u mogućnosti duže izostati s posla, srećom možete biti pažljiviji nego obično kada je ishrana u pitanju. Radi se, naravno, o zdravoj i uravnoteženoj ishrani, kojom ćemo unijeti sve potrebne nutrijente, potrebne za snažan imunitet. Organizam će tako biti u stanju bolje odgovoriti na bilo kakav bakterijski ili virusni napad. Zato, kako biste se manje razbolijevali i skratili vrijeme bolesti, potrebno je znati važnost korektnog načina ishrane tokom cijele godine, a ne samo tokom kritičnih momenata.

Poslije antibiotika

Ako ste se liječili antibioticima, morate znati da sem djelovanja na uzročnike bolesti, djeluju i na crijevnu floru, odgovornu za funkciju probavljanja hrane, za sintezu vitamina i drugih korisnih sastojaka, kao i za sprječavanje razvoja štetnih tvari. Preporučljivo je, dakle, tokom dvije ili tri sedmice za doručak ili užinu svakodnevno konzumirati namirnice bogate mliječnim fermentima, tako dragocjenih za crijevnu floru. To su kefir, jogurt i takozvani probiotici, obogaćeni različitim fermentima koji su otporniji na želučanu kiselinu te ih više stiže na potrebna mjesta. Kiseli kupus je veoma korisan zbog velike količine fermenata i vitamina B i C. Najbolje je konzumirati domaće proizvode, pripremljene na tradicionalan način – mnogo su bogatiji korisnim sastojcima.

Šta jesti, a šta ne

Nedostatak apetita uobičajena je pojava nakon preležane bolesti i često se potrebno prisiliti kako bi se dovoljno jelo. Važno je ne pokušavati se oraspoložiti slatkišima, čokoladom i bombonama, nego odabrati jednostavno pripremljena jela, s malo masnoće i lako probavljiva, koja neće opteretiti želudac. Dakle, na neko vrijeme zaboravite na pržene krompiriće, mesne prerađevine, masne sireve, hiperkalorične slatkiše i alkohol. Zdrava i uravnotežena ishrana, bazirana na žitaricama, voću i povrću, te korektan unos proteina i masnoća, najvažniji su za ozdravljenje. I tokom rekonvalescencije veoma je važno jesti hranu bogatu svim vitaminima, posebno C zbog stimulirajućeg efekta na imunitet, te vitaminima grupe B (od B1 do B12), obaveznih kod stanja umora kako bi se organizmu vratila snaga, a mozgu pomoglo stimuliranje procesa ozdravljenja. Liječenje antibioticima može uzrokovati nedostatak nekih vitamina: tipični simptomi manjka vitamina B su ispucale usne, raspuknuti krajevi usana, jezika i upalni procesi na sluzokoži usta. Ali, gdje se nalaze sve te dragocjene supstance?
Različite vitamine, čak iz istih skupina, uvijek nalazimo u istim izvorima. Biljni izvori vitamina su sve žitarice (riža, pšenica, raž, ječam), uljane sjemenke (susam, pinjoli, arašidi), suho voće (bademi, orasi, lješnici, itd.), mahunarke (posebno soja), kao i neko povrće (kupus, radič, šparoge, špinat). Među namirnicama životinjskog porijekla izdvajamo jetricu, ribu, jaja i mliječne proizvode.
Ukoliko je stanje slabosti produženo i posebno uporno, te vremenom ne dolazi do značajnog poboljšanja, može koristiti korištenje prirodnih suplemenata, kao što su pšenične klice, bogate vitaminima B i E i dragocjenim masnim kiselinama, ili pivski kvasac, savršen način nadopune kada su u pitanju vitamini B grupe i minerali.
 

Zdrav, energetski doručak

Ovakav dnevni meni sadrži sve nutrijente potrebne organizmu tokom rekonvalescencije, od vitamina grupe B do onih antioksidantnih (C, A, E), fundamentalnih za jačanje imuniteta. Meni je bogat i mineralima (kalij, fosfor, kalcij, magnezij, cink i selen), vlaknima i mliječnim fermentima za ponovno normaliziranje intestinalne funkcije. Eventualno dodavanje prirodnih suplemenata povećava unos vitamina i minerala.
Doručak: light jogurt, muesli sa zobenim pahuljicama, suhim voćem i sjemenkama
Užina: sok od svježe cijeđenih agruma
Ručak: aromatična integralna riža (s lovorom, đumbirom, ruzmarinom, itd.), losos na žaru, brokule, kriška integralnog hljeba
Užina: sezonsko voće i malo badema, lješnika, oraha...
Večera: čorba od povrća (tikva, mrkva, krompir), svjež mladi sir, miješana salata s maslinovim uljem, kriška integralnog hljeba.
  


(Gracija 98)
Povezani tekstovi