Pretplati se
Čuvajte se prehlade i gripe

Zdravlje

Čuvajte se prehlade i gripe

Kontinuirane i drastične promjene temperature tokom dana, visok nivo stresa, ubrzan način života i pogrešan način ishrane najvažniji su saveznici prehlade i gripe

Prema tvrdnjama ljekara, svake godine je, čini se, sve veći broj “rizičnih ponašanja”, od ishrane siromašne elementima koji organizmu najviše trebaju, neadekvatnog načina oblačenja, preko stila i ritma života koje treba izbjegavati u određenim vremenskim periodima tokom godine, kada je organizam posebno osjetljiv. Ali, krivica nije samo u tome, stručnjaci tvrde da je imunitet sve slabiji kada su u pitanju vanjski uzroci, poput smoga i povećane zagađenosti zraka, te stres izazvan klimom. 

Vanjski faktori

Neuravnotežena ishrana i neregularan način života, zajedno sa zagađenim zrakom i stresom, najčešći su uzroci prehlade. Sem djece i starijih osoba, javljaju se nove rizične kategorije. Najjači saveznici prehlade i iscrpljenosti vezanih za promjenu godišnjih doba smo mi sami. Uprkos svim kampanjama i inicijativama o promoviranju zdravog načina života, svake godine je sve više osoba koje svjesno iscrpljuju organizam i, samim tim, vlastiti imunitet. Ne bi, ipak, bilo pravedno za sve optužiti pojedinca, stručnjaci tvrde da su u porastu i vanjski faktori koji nisu povezani s ponašanjem pojedinačne individue. Kada je u pitanju ponašanje pojedinaca, na prvom mjestu je pogrešan način ishrane. Postoji velik broj grešaka, a jedna od najuobičajenijih je nedovoljno unošenje tekućine. Odmah iza je nedovoljno konzumiranje sezonskog voća i povrća. Mnogo je osoba koje smatraju da dolaskom hladnijeg vremena treba jesti masniju hranu, ubijeđeni da će ih zaštititi od niskih temperatura. Masna hrana, međutim, ne pojačava zaštićenost organizma nego ga, naprotiv, dodatno opterećuje. Rezultat? Kada tijelu najviše trebaju, nedostaju mu osnovni elementi kao vitamini i minerali. Tako je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, upravo u jesenskom i zimskom periodu korisno unositi određene dodatke prehrani. 


Faktor koji najviše utiče na mogućnost obolijevanja od sezonskih bolesti je zagađenost zraka koja oslabljuje disajne puteve i cijeli organizam, što je posebno izraženo kod djece

Pravilna i uravnotežena ishrana tokom prelaznih i hladnijih godišnjih doba može pozitivno uticati na naše zdravstveno stanje. Situaciju može pogoršati neuredan način života: nedostatak sna, nedovoljna fizička aktivnost, pretjeran umor. Ako svemu tome dodamo niz vanjskih faktora koji virusima olakšavaju posao, stvara se veća mogućnost da završimo u postelji. Jedan od najčešćih predstavljen je u stalnim skokovima temperature, kada se desi da smo premalo ili previše obučeni. Ali, faktor koji sasvim sigurno najviše utiče na mogućnost obolijevanja od sezonskih bolesti je zagađenost zraka koja oslabljuje disajne puteve i cijeli organizam, što je posebno izraženo kod djece. Tu je, zatim, i stres, povezan s ubrzanim načinom života, ali i na poseban način povezan s vanjskim uticajem, kakav je, recimo, stalni pritisak ekonomske i političke situacije.

Pravila za izbjegavanje prehlade i gripe 

U svakom slučaju, kod mnogih još postoje mnoge predrasude kada su u pitanju prehlada i gripa. Mnogi, naprimjer, još uvijek misle da uzročnik gripe nije virus, nego da se dobije zbog hladnoće. A dosta je i onih koji smatraju da pušenje nema nikakvog uticaja na obolijevanje. Velik broj osoba ne zna kako se treba ponašati tokom bolesti: da treba nadoknaditi tekućinu izgubljenu znojenjem ili često zračiti prostoriju u kojoj borave. Pored velikog broja djece i starijih koji obolijevaju od sezonskih bolesti, sve je više i odraslih osoba kojima zbog svakodnevnog stresa i iscrpljenosti znatno opada imunitet. 

Kako bismo se što bolje orijentirali u mnoštvu različitih savjeta, tu je serija pravila za izbjegavanje prehlade i gripe, napravljen od grupe ljekara, dijetologa i nutricionista.

  • Posebno paziti na ishranu: zima je period kada je organizam izložen velikom stresu i traži posebnu pažnju, posebno kada su u pitanju vitamini i minerali.
  • Nikada ne potcjenjivati simptome prehlade: sem tegoba povezanih s bolesti, često su pokazatelj da nešto ne valja u našem načinu života. 
  • Nastojati živjeti što urednije: posebno u ovom periodu godine potrebno je ograničiti sve što može uzrokovati stres ili izazvati veliki umor, a redovni obroci i dovoljno sna su osnove odbrane organizma.
  • Uzimati dodatke prehrani: uravnoteženoj ishrani dodati one vitamine i minerale potrebne za jačanje imuniteta našeg organizma. Uz savjet ljekara, naravno!
  • Ne zaboraviti koliko je važno dovoljno piti: dobra ljetna navika čestog unošenja tekućine vrijedi i zimi.
  • Pažljivo birati garderobu: oblačiti se slojevito, izbjegavati teške odjevne predmete, pretjerano znojenje prvi je korak prema prehladi.
  • Obratiti pažnju na skokove temperature: ne pretjerivati s grijanjem jer može negativno uticati na organizam.
  • Ne zanemarivati fizičku aktivnost: iako koji kilogram viška možete sakriti zimskom odjećom, vježba jača organizam i povećava odbranu od napada zimskih bolesti.
  • Izbjegavati gužvu: u prenatrpanim prostorijama povećava se mogućnost obolijevanja, posebno ako ste već fizički iscrpljeni. 

Za trpezarijskim stolom 

Pravilna ishrana može mnogo učiniti kako bi se ojačala odbrana organizma od bolesti kao što su prehlada i gripa. Ona ne podrazumijeva samo hranu, nego i unošenje strateških mikronutrijenata koji u organizmu stvaraju korisne instrumente za preveniranje bolesti, ali i za borbu protiv infekcije i brže ozdravljenje. Počasno mjesto među mikronutrijentima zacijelo pripada antioksidansima, koji organizmu omogućavaju efikasnije suprotstavljanje virusima i bakterijama, neutralizirajući višak slobodnih radikala koji svakodnevno nastaju u našim ćelijama tokom metaboličkih procesa. Antioksidansi koje unosimo hranom ili suplementima nemaju tako snažno djelovanje kao oni koje proizvode naše ćelije. Ništa se, dakle, ne može porediti s našim vlastitim antioksidansom. Naglasak treba biti na namirnicama bogatim antioksidansima, a najsnažniji iz hrane su vitamini C i E, selen i betakaroten. 


Ne zaboravite koliko je važno dovoljno piti: dobra ljetna navika čestog unošenja tekućine vrijedi i zimi

 

Vitamin C Kako se lako izlučuje iz organizma, ovaj u vodi topivi vitamin treba svakodnevno unositi. Vitamin C pomaže u izgradnji kolagena, elastičnih vlakana u sastavu tetiva, kostiju, hrskavice i kože. Pomaže pri zacjeljivanu rana, poboljšava apsorpciju željeza i štiti vitamin E od oksidacije. Veoma je važna i njegova uloga u održavanju zdravlja krvnih žila i zaštiti tkiva očiju od štetnih uticaja slobodnih radikala. Također, ima važnu ulogu u sprečavanju štete na ćelijama koju uzrokuju slobodni radikali. Specifično je što se vitamin C može reciklirati, te ga naš organizam može upotrebljavati nekoliko puta. Najviše vitamina C nalazimo u crnim ribizlama, brokuli, prokulicama, karfiolu, limunu, narandžama, grejpu, kupusu, špinatu, paradajzu, grahu, bananama, grašku.

 

Vitamin E Za razliku od vitamina C, topiv je u mastima. Poznat je kao osnovni prehrambeni čuvar od štete uzrokovane od strane slobodnih radikala. Zajedno djeluju kao tandem, vitamin C štiti vitamin E od oksidacije slobodnim radikalima i tako mu omogućava obavljanje funkcije. Ćelijske opne sastavljene su od masnoća i veoma bogate vitaminom E, koji sprečava da napad slobodnih radikala prodre unutar ćelije. Tako vitamin E smanjuje štetu na zidovima koronarne arterije, pa i rizik od srčanih bolesti. Poboljšava imunitet umanjujući oštećenja imunoloških ćelija. Smanjuje rizik od demencije i od razvoja raka materice. Smanjuje količinu androgenih receptora, ključnih za razvoj raka prostate. Izvori vitamina E su: bademi, lješnici, margarin, maslinovo ulje, puter od kikirikija, škampi, sjemenke suncokreta, integralne žitarice.

 

Selen Snažan antioksidans koji štiti ćelije i tkiva od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima, s izraženim svojstvima u sprječavanju starenja. Bitan je za zdrav imunološki sistem koji nam pomaže da se borimo s infekcijama i karcinomima. Njegove aktioksidantne sposobnosti dopunjavanju djelovanje vitamina E, te se uzajamno jačaju. Za dobro zdravlje potrebna je mala količina, što se može unijeti hranom (može biti otrovan u izrazito velikom dozama). Nalazimo ga u integralnim žitaricama, šparogama, bijelom luku, nemasnom mesu, gljivama, plodovima mora, a najviše u brazilskim oraščićima.

 

 

Betakaroten Radi se o narandžastožutom pigmentu koji je prije više od 150 godina izoliran iz mrkve, a koji ima antioksidativnu moć koja pomaže u sprječavanju i tretiranju raka, bolesti srca i narušenog imuniteta. U organizmu se pretvara u vitamin A, koji također jača imunitet. Možemo reći da dolazi u koncentriranom paketu, a to je mrkva. Mrkva djeluje na jačanje imuniteta tako što aktivira T-limfocite koji štite organizam od bakterijskih i virusnih infekcija. Sem mrkve, betakaroten nalazimo u krompiru, breskvama, cikoriji, špinatu, dinji, tikvi, soku od paradajza.

Gracija 361