Pretplati se
Luli – sapuni koji osvajaju na prvu

Kreativnost bez granica by Amra Džeko

Luli – sapuni koji osvajaju na prvu

Vrijedna Mostarka Selma Loose toliko se oduševila izradom sapuna da bi joj taj hobi mogao postati dopunska djelatnost

Napisala Amra Džeko

U današnje vrijeme kada su police trgovina prepune raznih proizvoda za higijenu sa brojnim sastojcima, a ljudi sve više pate od raznovrsnih alergija, prava je blagodat pronaći one prirodne i znati ko ih i od čega proizvodi. Vrijedna Mostarka Selma Loose u svojoj kuhinji pravi nevjerovatne Luli sapune, koji osvajaju na prvo korištenje. Razlika između ovih i industrijski proizvedenih sapuna je ogromna, posebno za osobe koje imaju problematičnu kožu. Maslinovo ulje, magareće mlijeko, eterična ulja smilja, morska so, blato Mrtvog mora, ali i pivo, bjelance i zob samo su neki od sastojaka koje ćete naći u Selminim sapunima, a njihove teksture i boje imaju posebnu čar. 

Selma je po struci magistrica slikarstva i docentica na Nastavničkom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić”, a njen susret sa sapunima desio se kada je počela propitivati kvalitet proizvoda koje obično koristimo u prehrani i kozmetici. Toliko se oduševila izradom sapuna da bi joj taj hobi mogao postati dopunska djelatnost, a s obzirom da je dio OREA porodice, njene proizvode putem ove online platforme možete kupiti iz bilo kojeg dijela svijeta. 

 

Otkud ideja da počneš proizvoditi ručno rađene sapune?

– Prije svega, volim praviti stvari. Uvijek sam bila zagovornik ideje da ne kupujem ništa što mogu sama napraviti. Naravno, u granicama zdravog razuma. Nemoguće bi bilo funkcionirati normalno i svaki dan ići na posao, a stizati sve napraviti sam. Sve je počelo sa propitivanjem kvalitete proizvoda u prehrani i kozmetici koje obično koristimo. Prateći Pinterest i YouTube, te različite blogere koji su orijentirani na “uradi sam” projekte, a pogotovo nakon rođenja moje kćeri Hane, shvatila sam da i sama mogu napraviti sapun prema vlastitim potrebama i idejama, a i uštedjeti na prilično skupim sapunima i kozmetici. Moram napomenuti da je vrlo važno provjeriti sve iz više izvora, jer “uradi sam” blogeri nisu najpouzdaniji izvori. 


Šta si prvo napravila?

– Dosad sam napravila brojne recepture i sapune, a prvi je bio za moju kćer, samo sa maslinovim uljem, tzv. kastiljanski sapun, koji se smatra najnježnijim i najjednostavnijim ručno rađenim sapunom. Nedugo zatim, krenula sam u avanturu izrade tečnog sapuna. To je bio pun pogodak! I tako je počela ova ovisnost o pravljenju sapuna, ali i jednostavnije kozmetike za lice i tijelo.

Zanimljivo je da si u toj “sapundžijskoj avanturi” zapravo samouka?

– Moja profesija je zapravo vezana za umjetničko obrazovanje. Ali toliko sam se oduševila izradom sapuna da je taj hobi na putu da postane dopunska djelatnost. Sve što sam naučila o izradi sapuna bilo je preko literature dostupne na internetu, međunarodnoj internetskoj zajednici – forumu “sapundžija”. Na internetu postoji ogroman broj korisnih stranica edukativnog karaktera, kurseva i recepata. Pošto volim učiti, moja istraživanja – učenje i prikupljanje informacija, prije pravljenja prvog sapuna trajala su skoro godinu dana, a zatim sam iduću godinu provela isprobavajući različite recepture, tehnike i pribavljajući potrebne materijale i aparate. Uslijedila su testiranja i probe napravljenih sapuna. Svaki sapun koji napravim jedva čekam da isprobam prije nego ga poklonim ili prodam. Nikada ne bih prodavala nešto što nisam prvo sama isprobala.

Kakva je potražnja s obzirom da živimo u vrijeme kada su proizvodi puni nezdravih sastojaka, a alergije veoma česte?

– Generalno, mislim da potražnje ima, s obzirom da danas možete naći “prirodne sapune” i preparativnu kozmetiku u lancima trgovina, apotekama i biljnim apotekama, itd. Ljudi su sve više alergični na koješta upravo zbog korištenja loših prehrambenih proizvoda, gotove i polugotove hrane, te sredstava za higijenu i kozmetike. Tijelo sve pamti i pitanje je samo kada će loš stil života doći na naplatu (i sama sam to iskusila!). U mom slučaju, potražnja nije toliko velika, jer sam jako loša u dijelu marketinga svojih proizvoda zbog manjka vremena. Zato sam se oduševila kad sam otkrila OREU!

Ko su najčešći kupci?

– Moji prijatelji i poznanici, koji su prvi probali sapune i ostale proizvode, a nešto više žene mlađe i srednje dobi, ali i dosta muškaraca koji su osviješteni o dobrobiti korištenja prirodnih proizvoda za higijenu i kozmetike, bilo da su imali ili imaju problema sa kožom ili samo žele kvalitetan ručno rađeni proizvod.  

Odakle nabavljaš, naprimjer, magareće mlijeko, blato, maslinovo ulje...? Odakle stižu egzotični sastojci i kako sve to funkcioniše?

– Koristim dosta sastojaka jer volim eksperimentisati i probati raznovrsne dodatke ulja i masnoće, različite vrste mlijeka, životinjskog i biljnog porijekla, morsku so, gline, biljna i mineralna te sintetska bojila, med, pčelinji vosak, polen, osušeno bilje, itd. Uvijek su popularni sapuni sa mlijekom – iako hemičari tvrde da nema potrebe da se mlijeko uopšte koristi u sapunima te da je marketinški trik. Međutim, iskustva potrošača su sasvim drugačija i većina osjeti razliku između običnih i sapuna sa mlijekom, bilo da je kravlje, kozje, magareće ili biljno poput bademovog, kokosovog... Ja je takođe osjetim i zato ih i pravim. Takođe su popularni sapuni sa aktivnim ugljenom i različitim vrstama gline. Rjeđi sastojci su borov katran, blato Mrtvog mora, ulje lovorovih bobica, mirisne smole i eterična ulja koje ovdje nije moguće nabaviti, te prirodna bojila biljnog porijekla kao što su urukum prah, indigo u prahu, korijen krvavice u prahu i mnoga druga. Što se tiče nabavke materijala, sirovina, sve što mogu nabavljam kod nas iz Hercegovine i Bosne. Eterična ulja smilja, hidrolate, magareće mlijeko, maslinovo ulje, goveđi loj, koji sama pročišćavam za sapune, s tim da ga ne koristim u svim, imam dosta veganskih sapuna. Imam prijateljicu koja mi redovno donosi kantarion, neven, travu ivu i ostale ljekovite biljke iz netaknute prirode, ruže iz bašče, kako bi pravila macerate u bademovom, maslinovom ili visokooleinskom suncokretovom ulju. Egzotični sastojci dolaze iz različitih krajeva svijeta. Specifična ulja ili puteri, gline, bojila prirodna, mineralna, parfemska ulja, uz koja imam sve podatke te preporučene postotke za korištenje u sapunima ili drugim kozmetičkim proizvodima. Zasad su to manje količine jer su zapravo specifični dodaci koji se ne koriste u ogromnim količinama.

Koliko treba da nastane jedan sapun? Kako postižeš onako divne boje i teksture?

– Proizvodnja sapuna je naporan, ali i zabavan posao, jer da nije tako, sigurno bih dosad prestala da ih radim. Za jedan sapun potrebno je sigurno sat pripreme, vaganja i topljenja masnoća, te pripreme rastvora natrij ili kalij-hidroksida, vaganje bojila, dodataka, eteričnih ili parfemskog ulja. Dalje proces može biti ili krajnje jednostavan i brz ili nešto komplikovaniji i tehnički zahtjevniji pa zato i duži ukoliko želite napraviti poseban dizajn sapuna. Boje i teksture su za mene najljepši dio igre, jer se njima bavim i profesionalno, s obzirom da sam magistrica slikarstva i profesorica. O bojama razmišljam uzimajući u obzir i miris i funkciju sapuna, volim da miješam pigmente i osmišljavam paletu koja po meni odgovara idejnoj i mirisnoj kompoziciji.

Desi li se da ne znaš kakav će miks nastati na kraju?

– Da, naravno. Različita tehnika lijevanja sapuna različitih boja i tekstura dok je smjesa još uvijek prilično tečna je jako zanimljiva, jer zapravo radite “naslijepo” i samo možete pretpostaviti kako bi sapun u presjeku otprilike trebao izgledati. Tako da je rezanje vrhunac uzbuđenja, skoro najbolji momenat u procesu. 

Koje su razlike između tvojih i industrijski proizvedenih sapuna?

– Oooo, ogromne, moram reći. Ako imate problematičnu kožu skoro u bilo kojem pogledu, a koristite konvencionalne, industrijski rađene sapune ili gelove za tuširanje, morate probati ručno rađeni sapun. Svaki ručno rađeni sapun je po svojoj prirodi bogatiji za značajnu količinu glicerina koji nastaje u procesu saponificiranja. U industriji se taj glicerin izdvaja i koristi u druge svrhe, a nadomješta različitim supstitutima. Glicerin u kozmetici veže vlagu, štiti i regenerira barijerne funkcije kože, povećava elastičnost kože, ublažava i smanjuje kožne iritacije i oštećenja. Naravno, nije ni svaki ručno rađeni sapun iste kvalitete, pa čak i kad su sastojci generalno isti. Važna je receptura, postotak ulja i masti, tehnika izrade, period sušenja... itd. Moram još nešto naglasiti, a vezano je za ovaj zanat – naime, pročitam u nekim reklamama, intervjuima, da proizvođači tvrde kako je njihov sapun hranjiv, hidratantan i koješta. Sapun zapravo samo čisti kožu. Razlika je u tome da je dobar ručno rađeni sapun “premašćen” i ima svoj glicerin, pa je čisti blaže, nježnije od industrijskog i osjećaj je puno ugodniji nakon pranja. Samo kreme, melemi i mlijeka zapravo hidratiziraju i hrane kožu na pravi način izvana.

Želje i planovi za širenje brenda? 

– Želja mi je zapravo veća prodaja kako bih mogla proširiti asortiman brenda. Osim toga, uskoro dolaze novi proizvodi – balzam za usne, puter za ruke, ulje za skidanje šminke, takođe odličan sapun za brijanje, te voskovi i balzami za njegu brade. I naravno, tečni sapuni.

www.oreabazaar.com

Gracija 374, 9.8.2019.